ANNALES S/' 94 strokovno deio UDK 949.713 Buzef '7694/1911 ":35.071 35.072:949.713 Buzet 1894/1911" OPCÍNA BUZET U ZAPISNÍCIMA SjEDNiCA OPČiNSKOG ZASTUPSTVA OD 1894. DO 1911. GODINE Božo JAKOVLJEVIČ mag., S1420 Buzet, A. Cerovca 1, CRO MD, 51420 Pingúeme, Via A. Cerovac 1, CRO NACRTAK U knjiži zapisnika sjednica občinskog zastupstva, pohranjenoj u Povijscnom arhivu u Pazinu zabilježcn je sadržaj sjednica zastupstva od 1894. do 1911. godine. Mjesna opčina Buzet pripadala je Kolaru Kopar, a ob-uhvačala je i slovenske porezne opdne: Sočerga, Pregara, Movraž i Rakitovec. Knjiga zapisnika predstavlja vrijedan izvor za povijest sjevernog i sjeverozapadnog dijela Istre, posebno za poznavanje organa vlasli i njihov djelokrug. NAČELNJCf OPČINE Mjesne opdne Buzet i Roč, kao sudski kotar Buzet, od 1868. do 1918. godine pripadale su Kotarskom kapetanatu Kopar. Pobjedom Hrvatsko-slovenske narodne stranke na opdm izborima 1887. godine za opčinskog načelnika bio je izabran Franjo (Fran) Flego. FRANJO (FRAN) FLEGO, PRVI HRVAT NAČELNIK OPČINE1 Franjo Ftego, sin Sebastijana i Eufemije, rodio se je 17. ožujka 1852. godine u Štrpedu kraj Buzeta. Obitelj mu je bila siromašna. Kada je Franjo bio u 1. godini života, umrla mu je majka. Tada je u Buzetu bila samo talijanska osnovna škola koju mali Franjo pohada dvije godine. Samouk je, a književni jezik naučio je iz novina "Naša sloga" u kojima kasnije suraduje mnogo godina. Flego je pokretač nacionalne i političke borbe u sjevernoj Istri krajem prošlog i početkom ovoga stolječa, Poslije pobjede Hrvatske narodne stranke 1887. godine Franjo Flego je izabran za prvog načelnika Hrvata, buzetske opčine. Zahvaljujuči političkoj pobjedi i prvom hrvatskom načelniku 1888. godine u opčinski se ured uvodi hrvatski jezik. Buzetski je načelnik izabran za zastupnika Koparskog kotara u Zemaljski sabor u Poreču, Krajem listoparja 1890. godine u Buzetu je otvorena hrvatska pučka škola. Na održanim opčinskim izborima 1890. godine ponovno je pobijedila hrvatska stranka, a Franjo Flego je po drugi puta izabran za načelnika buzetske opčine i ovu dužnost obavlja sve do 1. rujna 1894. godine, a zamjenjuje ga advokat dr. Mate Tri-najstič. Krajem 1906. godine Fran Flego je po treči puta izabran za načelnika buzetske opčine. Slijedeče godine 1907. dovršena je gradnja Narodnog doma u Buzetu. Flego u Narodni dom premiješta opčinske urede iz sta-rog grada, zbog čega ga politički protivnici tuže. Upravni sud u Beču poništava odluku o prescljenju, pa se Flego odriče dužnosti načelnika. 1891. godine Franu umire prva 2ena, a on ostaje sam sa sedmoro djece. Ponovno se je oženio 1894. godine s Franicom Gregorec iz Ljubljane. U drugom braku rodila se šestero djece. Poslije napada na Frana Flega prigodom izbora 1921. godine i pljačke koju je od fašista doživio tih dana, Flego je podnio molbu da mu se odobri odlazak u Jugoslaviju. Molbi mu nije udovoljeno. Umro je u svojoj kuči na Počckajima 25. prosinca 1930. godine, a pokopan je na groblju Sv. Lovreča kraj Črnice. 1 Jakovljevič Božo, Primorski slovenski biografski leksikon, Moh. družba Gorica (Corizaia). 215 ANNALES S/' 94 8020 JAKOVLfEVIČ: OPČtNA 3UZET UZAPiSNiCIMA OPÖNSKOC ZASTOPSTVA OD 1894 00 191 i. GODINE. 2! 5-226 NAČELNIK OPČINE DR. MATKO TRINAJSTIČ Poslije opčinskih izbora 1894. godine I. rajna za načelnika je izabran dr. Mate Trinajstič, advokat. Matko Trinajstič2 je roden u Vrbniku 4. veijače 1856. godine Školovanje ¡e počeo u rodnom mjestu, pa u Krku, a zatim zajedno s bratom Dinkom odlazi na školovanjc u Zadar. O brači se je brinuo ujak Dinko Vitezi č, tada jedan od vodecih političara ovih krajeva Hrvatske. Brača najprije odiaze u bogoslovij u u Goricu, ali ubrzo napuštaju ovaj študij. Matko odlazi u Prag gdje upisuje študij filozofije, aii zatim prelazi na pravni fakultet u Zagreb, pa Beč i Grac. Počinje službu pravnika u Trstu zajedno s Matkom Laginjom, a zatim odlazi u Vodnjan. O Matku Trinajstiču Petar Strčič piše (Četri krčka advokata u pol it ič kom životu ¡stre i Kvarnerskih otoka, Odvjetnik XVIII, 9 str. 240): "Matko je službu pravnika započeo u Trstu zajedno s Matkom L3ginjorn. Nastavio je u Vodnjanu, a odvjet-ničku praksu stjccao je u Vitezičevoj kancelariji. Od-mah je postao - kao i Dinko - aktivni član hrvatsko-slo-venskog gradanskog pokreta u Istri. Tako je več 1885. god. javno nastupio na velikom narodnom taboru u Lin-daru. 1889. god. je kandidiran u kotaru Pula - Vodnjan za istarski sabor. Krajem te godine političko rukovodstvo pokreta šalje ga u Buzet, pa je ovdje otvorio i odvjet-ničku kancelariju. Medutim, djelovao je tako intenzivno da jc ubrzo (1894) izabran za buzetskog načelnika (kao nasljednik Frana Flega), i za poslanika koparskog, buzetskog odnosno piranskog kraja u Saboru (od 1895. dalje). l2abran je bio i u prvi odbor velike prosvjetno-kul turne organizacije 'Družbe Sv. Čirila i Metoda za Istru'. Svoje iskustvo stečeno na Krku - posebno u svoj-stvu tajnika krčke gospodarske zadruge - primjenjivao je u Buzetu gdje je postao predsjednik Kotarske gospodarske zadruge. Zajedno sa predsjednicama ostalih ko-tarskih zadruga u Istri (Vitezičem, Laginjom i drugima) vodio je žestoku borbu sa Zemeljskim gospodarskim viječem, u kojem su glavnu riječ vodili talijanski predstavnici koji su provodili diskriminatorsku politiku prema hrvatsko-slovenskim gospodarskim udruženjima. Intenzivno se zanimajuči za ekonomsku proble-matiku buzetskog kraja i Istre, on je prvi sugerirao i počeo primjenjivati poljske topove kao sredstvo za spašavanje vinograda od tuče. Za njegova načel-nikovanja konačno je Buzet dobio vodovod, a pro-svjetno je uzdizanje naročito potaknuo osnivanje Čita-onice. 1902, god. preseiio se u Volosko gdje je radio i kao advokat i kao istaknuti društveno-politički radnik. No, ekonomska ga je problematika i nadalje intenzivno privlačila, te postaje t u ovom području tajnik gos- podarske zadruge. U okvirima novih tekovina iz pod-ručja naprednog gospodarstva naročito je zaslužen za razvoj pčelarstva u fiburniji, Kastavštini i na kvarnerskim otocima (u rukopisu je ostavio oveču zbirku narodnih pčelarskih naziva iz sjevernojadranskog područja). O ekonomskim probiemima Istre i iz područja gospodar-sko-prosvjetne problematike objavio je mnogo članaka u tršdansko-puljskoj Našoj Slogi". 27. listopada 1902. g. Naša sloga (30X1902) piše: "Odijelto se od nas obljubljeni rodoljub, bivši načelnik, upravitelj posujilnice itd. dr. Matko Trinajstič s cijelom obitelji i otputovao u Volosko ... bio je predsjednik kot. gospodarske zadruge ,.. bio je pronicate!)' poljodjelstva i zastupnik naroda." Na sjednicr 23. studenoga 1894. godine načelnik Trinajstič zahvalio se je Franu Flegu riječima: "Ovoga divnoga muža, kojega su sa mnogih strana nepravedno napadali i klevetali, a koji se je preko 6 godina neumorno, trudio za dobro stanje i napredak občine i mnogo dobra učinfo za svoj narod, te svojim požrtvovalnim radom stekao si neizbrisivih zasluga za občinu, zato predlažem da se mu izreče hvala i u ovaj zapisnik Lfbtlježi." Krajem 1902. god. za načelnika opčine izabran je Antun Klarič pok. Josipa i Marije rod. Draščič, roden 11. rujna 1848. ujuričičima. umro je 1945. godine. Početkom 1907. godine Fran Flego je po treči puta načelnik, ali se je krajem iste godine zahvalio na ovom položaju, a na njegovo mi p. sto bio je izabran Petar Rašpolič, sirt Silvestra i Ivanke rod, Draščič, roden 23. rujna 1858. godine u Pintorima, Sv. Ivan. Umro je 26, lipnja 1943. godine. Petar Rašpolič je bio načelnik devet godina, do 10. studenoga 1916. godine, a tada je Kotarsko glavarstvo u Kopru razpustilo opčinsko zastopstvo i za upravitelja opčine Buzet imenovalo je Kazimira Rada, kojem je privremeno do izbora novog zastupstva povjerena uprava opčine. od Petra Rašpoliča Kazimir Rade je 24. studenoga 1916. godine preuzeo upravo opčine i upravo aprovizacije u Buzetu. Kazimir Rade rodio se u Kastvu 1876. godine zavrlo je učiteljsku školu u Kopru. Prva i skoro zadnja učiteljska služba bila mu je na hrvatskoj školi u Buzetu. Godine 1920. bio je osuden na tromjesečni zatvor u Trstu radi neznatne trice, ¡za čega je bio suspendiran, imenovan je učiteljem u Črnici kraj Buzeta. Tu ga napaia netzlječiva poznata boletlca, koja ga shrva u mjesec dva. Bio je ponosan, dobar praktičnjak i trgovac. Prije rata pokrivao je razna časna mjesta u raznim našim kulturnim i gospodarskim društvima u Buzetu. Bio je oženjen. fmao je četri hčeri i sina. Umro je 1924. godine. 2 Streič Petar, Četiri krčka advokata u političkom životu Istre; i Kvamerskih otoka, Odvjetnik XVI (l, 9. 'Zagreb 1968. 216 ANNALES S/' 94 Božo lAKOVtjrvIČ; OPČINA B'JZ£T U ZAPISNICIMA OPČIHSKOG ZASTOPSTVA OD I894. OO 19] 1. GODINE, L'15-226 Od 1887. do 1916. godine izabrano je sedam opčin-skih zastupstava. Na čelu opčine bila su četiri načelnika, od 1916. godine jedan upravitelj opčine. Opčinsko je zastupstvo u razdoblju 29 godina djelo-vanja održavalo sjednice, a o radu ovih pisani su zapis-niči. U Povijesnom arhivu Pazin, u fondu Opčine Buzet, pod brojem 75, nalazi se knjiga "Zapisnici sjednica občinskoga zastupstva od 01. septembra 1894. do 29. novembra 1911. godine". Veličina knjige zapisnika je 45 x 29 cm. knjiga je debljine 7 cm, a sadrži 842 stranice od kojih su 832 stranice rukom pisani zapisnici s 57 sjednica zastupstva od 1394. do 1911. godine. To su zapisnici sjednica održanih u 111, IV, V i dijelu VI i VII saziva. U knjigu nisu pisani zapisnici sa sjednica održanih 1907. i 1908. godine, pa ovi nedostaju. GodiŠnje je održavano od dvije do osam sjednica (1911. godine). Zapisnici sjednice po godinama i danima:3 1894. godina 1. rujna i 23. studenoga 1895. godina 15. svibnja i 18. studenoga 1896. godina 26. ožujka, 6. kolovoza i 19. listopada 1897. godina 12. veljače, 20. svibnja i 20. rujna 1998, godina 5. ožujka, i 29. listopada 1899. godina 4. srpnja, 15. studenoga i 27. prosinca 1900. godina 12. ožujka, 23. lipnja i 22. studenoga 1901. godina 13. lipnja i 30. listopada 1902. godina 21. lipnja, 6. rujna i 24. studenoga 1903. godina 23. ožujka, 8. lipnja, 30. srpnja, 19. prosinca 1904. godina 6. travnja, 27. lipnja, 24. listopada i 16. prosinca 1905. godina 18. i 19. svibnja, 6. rujna i 11. i 12. prosinca 1906. godina 1. ožujka, 14. kolovoza, 3. i 4. prosinca 1907. i 1908. god. zapisnici nisu upisavani u knjigu 1909. godina 7. travnja, 8. srpnja i 28., 29. i 30. listopada 1910. godina 24. i 25. veljače, 11. svibnja, 10. i 18. kolovoza, 22. rujna te 21. i 22. kolovoza 1911. godina 2. ožujka i 30. ožujka, 17. svibnja, 30. i 31. svibnja, 29. srpnja, 6. i 7. rujna, 15. i 16. studenoga i 29. studenoga U knjiži zapisnika, kao priloži, na odgovarajučim obrascima napisani su proračuni za mjesnu, kao i za sve porezne opčine. Proračuni su priloženi za 1910., 1911. godinu, a opsega su od 24 do 30 stranica. Knjiga sadrži i 3 zapisnika Zdravstvenog odbora, i to sa sjednica 24. ožujka 1910. godine, 2. ožujka i 6. rujna 1911. godine! Zaključno s godinom 1899. u upotrebi je novčana jedlnica forinta (for) koja ima 100 novčiča (nov). Od 1900. godine u upotrebi je kruna (K), a ova ima 100 filira (fil). Na prvo j, izbornoj sjednici zastupstva, 1. rujna 1894. godine potvrden je izbor 29 zastupnika. Za načelnika je izabran dr. Matko Trinajstič, a izabrano je i 9. opčinskih savjetnika koji ravnopravno sudjeluju u radu sjednica. U istoj 1894. godini održana je 23. studenoga redovita sjednica zastupstva. Zapisnik je pisao Ivan Žic Kancelarič. OBČINSKO ZASTUPSTVO U 1894. godini održana je jedna izborna sjednica4 i jedna redovita sjednica zastupstva5. Uz 29 zastupnika izabranih na izborima, na prvoj sjednici izabrano je i 9 opčinskih savjetnika koji ravnopravno sudjeluju u radu sjednica. Povodom izbora za načelnika dr. Matko Trinajstič rekao je prisutnima: "Zato treba da složnim silama upremo da uredimo Sto je u neredu, da popravimo opčinske puteve, da poučimo puk redu i posluhu, da poštuje zakone i naredbe, i da vrši svoje dužnosti; osobito pak da plača Što je dužan. Vi kano opčinski zastupnici i župani imate pravo od svojega puka tražiti da po zakonu odmjerenom rabo-tom, plačanjem pristojbi i prinosa i posluhom svoju dužnost vrši, a ja imam o pot pravo tražiti od puka što i Vi, a od Vas, da u svojem prodručju budete radini-i skrbni za opče dobro." Na redovnoj sjednici 1894. godine usvojen je obračun (konzuntiv) za 1893. godinu. Izabran je 51 župan, a medu ovim: -za Sv. Martin, Draščič Grgo, pok.Josipa, - za Štrped, Elego Anton, pok. Mata, - za Sv. Duh, Zonta Ivan, pok. Mata, - za Veli Mlun, Jakac Jakov, pok. Mata, - za Mali Mlun, Jerman Mate od Ivana, - za Zajerce, Škrgut Ivan, - za Račju Vas, Božič Ivan od Mlhovila, - za Klenovščak, Zlatič Juraj, pok. Mihovila. Na istoj sjednici potvrdene su "listine siromaha pojedinih podobčina, kojima mora liečnik bezblatno pružiti pomoč, a občina odnosno podobčine, plačati liekove". Naredne sjednice (15.V.1895) navadi se 250 siromašnih obitelji. 3 Zapisnici sjednica občinskoga zastupstva od 1. septembra 1894. do 29. novembra 191 i. godine, Povijesni arhiv Pazin, fond Opčine ESuzetbr. 7.1. 4 Sjednica 1. mjna 1894. 5 Sjednica 23. studenoga 11)94. 217 ANNALES S/' 94 Rožo JAKOVIJEVIČ OPČINA SUZETU ZAPISNICIMA OPČINSKOC ZASrUPSTVA ÛD 1891. DO 191 t.C.ODINE, 215-226 je dn a od stranica knjige zapisnika. Občinski savjetnik Jakov DraŠčič, kao seoski župan moli da se godišnji sejam u Sv. Martinu, koji je bio uvijek 11. novembra, tj. na dan Sv. Martina, prenese na slijedeču subotu iza toga dana. Molbu je obrazložio s tim Sto se 11. novembra održava sajam u Kubedu, koji, zbog toga što je poznatiji privuče sebi "vas puk i trgovce" tako da sajam u Sv. Martinu ostaje skoro pust. Zastupstvo je podržalo ovu molbu pa če se od C. Kr. Namjestništva tražiti promjena sajmenoga reda. Kaspravljala se prispjela pritužba o velikoj sablazni postoječeg groblja u l.anišču, koje je tako tijesno da se mrtvaci pokapaju jedan iznad drugoga. Zbog hitnosti rješavanja ovoga problema izabran je odbor od 9 članova za proširenje groblja u Lanišcu. Pred početak sjednice 15. svibnja 1895. g. načelnik izvjeStava zastupstvo da je pred osam dana bio u Puli na svečanosti porinuča broda Mortarch, a kojoj je pri-sustvovalo i Njegovo Veličanstvo preuzvišeni car. Na kraju rada lil zastupstva napisano je "izvješče dano od glavara dr. M. Trinajstiča u sjednlci 20. septembra 1897. godine obdinskoga zastupstva u Buzetu o radu občinske uprave u godinah 1895, do 1897.". Izvještaj je pročitan, prihvaden i tiskan pa tako urrmo-žen. Izvještaj nije upisan u zapisnik niti mu je priložen.b Izvještaj prikazuje sadržaj i način rada zastupnika pa ga donosimo u cijelini. IZVJEŠČE Dano od glavara Dr. M. Trinajstiča na sjednici 20. septembra 1897. občinskoga zastupstva u Buzetu o radu občinske uprave u godinah 1895-97. Sa današnjim viečanjem zaključili smo naš tro-godišnji rad kako zastupnici. Na koncu svoje uprave dobar gospodar povuče račun, da vidi je li bilo na škodi tli na dobitku. Vriedno je, da se i mi ogledamo nazad, te da vidimo, što smo uradili, je I i možemo biti svojim radom zadovoljni i jeli možemo puku, koji nas je oda-brao, mirnom dušom povratiti danu nam punomoč. Svima je poznato u kakvih smo tužnih prilikah stu-pili u občinsku upravu. Tuča, ta naša nemiia pratilic.a od mnogo godina amo bila je potukla mnoge krajeve naše prostrane občine. Bilo jih je, koji nisu imati ni što da posiju, a kamo li čim da se prehrane.. Črna se pisala onim, koji nisu ¡mali dvie krepke ruke, da s njima za-služe po svietu krušac za sebe i za svoju tužnu obitelj, U tolikoj nevolji občina se obratila na visoku vladu za pripomoč i primila je podporu od for, 4000. Time se je imalo nabaviti sjemenje za godinu 1895. i popraviti cestu u občini Svi Sveti i put od Sočerge preko Tuljaka na kotarsku cestu. Nego, jer nije bilo za ovo nikakova načrta, moralo se žali bože odustati od toga i potrošiti svih 4000 u nabavu živeža. Velim žaiibože, jer da se potrošilo u popravak cesta, bi se bilo pomogb onima koji su pomoč trebali i bi bilo ostalo od te pripomoči kakova traga i koristi svima. Sliedeča godina je bila malo bolja od prve te smo izmolili od vlade u istu svrhu opet pripomoč od far. 2500. Posljednja godina je pa bila najgora jer ne samo da nam je tuča utukla skoro vas plod, nego nam je velika i nagla voda odnesla i zemlju sa briegova i kuče porušila, a peronospora uništila grozdje. Tu nam je visoka vlada opet priskočila u pomoč sa for. 4000 podpore, koji su bili potrošeni u nabavu živeža. Tako za utišanje ncvolja Izmolili smo od vlade svega skupa for. 10.500 pripomoči. Nije se sa ovim sve zadovoljilo, pače malo njih se zadovoljilo, ali pomogb se mnogim. Držeč se one, da zdrava i čista voda je najpo-glavitniji uvjet čovječem zdravju trsili smo se, da uredimo bunare i vodovode, ondje gdje se to moglo. U Dvorih se napravilo vodovod dovedši u selo živu vodu udaljenu oko 300 metara t izviruču u nepristupnom mjestu. Pri tom se potrošilo u gotovini for. 1500, a robotom onih marljivih i požrtvovalnih seljana privredilo se najmanje for. 1900. Vlada nam je pri lom 6 Sjednica 23. XI 1894. ri»./ #, /■'¿i.Vfsi , V , • ' j',* . • /. "V; * , ■ ■ X ' ismr&is " Y . . J i-£ , •••• .;,v 'Ojfrigli '■■ " ■■'¿Uv.rJ--',, ■ '¿/■i' A-y riH:. '>' V ■ • fi&k-W a, <■'■' ' i- .f^-ij-¡e-? ■ ; , ,-y <. ' , - . ."i - ■: v- - '^t.jrVf/r , 'VÀ^t 'liftât r^i '-.-.'/(■I'AM ** S'jf'LS t -» A »T^" .¿j/v.,^',^ .vit, ./sj/ir < ./ m/' (AKOVgiVC!: OPČINA B'JZET U ZAPISN1CJMA OPČiNSKOG ZASTOPSTVA OD 1894. DO 191 i GODINE, 2Î5- 226 Jednu smo stvar dognali do kraja, a to su računi sa bivšim načelnikom Adolfom Clarici, koji kroz dvanajst goclina upravljanja nije računa nikada položio, pa je bio od nas prisiljen, da ga sudbeno položi, a jučer baš mi je bila dostavljena osuda ovoga suda, kojom je on osudjen na platež for. 1500 t. j. onoliko, koliko je manjka našao zemaljski činovnik. Po ovom što rekoh, i to vam, g.g. zastupnici u pamet dozvah, možemo reči, da smo svoju dužnost sdušno vršili i da možemo mimom savjesti povratiti puku mandat: to sam učinki ja, to je učinio on, niti če jednomu samomu pripisivati zasluge za ovo ili za ono. Mi kažemo i kazati čemo: svi smo to učinili i svima idje hvala, jer smo bili svi od načelnika pa do župana i po-župana u najmarvjem selu kako jedna duša, kako prsten na verigi, baš onako kako sam, nastupajuč načelništvo, preporučio da budemo. To je sve plod sloge naše, a ujedno i dokaz, da našemu puku ne treba ničrjega tutorstva ni skrbništva več da u svojoj kuči može gospodariti najbolje on sam. To je on dokazao dovoljno u ovih posljednjih deset go-dina od kad ima občinsku upravu u svojih rukah, jer u ovo deset godina uradilo se u občini dobra više nego kroz četrdeset godina gospodarskog upravljanja. Mi smo naš zadatak dovršili i sad se možete vratiti svojoj kuči. Kad onamo dodjete, kažite puku što se sve za vašega upravljanja uradilo i recite mu, da prigodom novih izbora izabere, ako hoče, i nove ljude, ali svaka ko ljude, koji če poči stazom utrenom od naših vrlih predšastika u ovih deset god. I stazom od nas nastavljenem. Tako, i samo tako graditi če on svoju sreču i svoj mir, što mu ja, a i vi sa mnom od srca želite, Opčinsko zastupstvo i po nekoliko puta godišnje raspravlja i usvaja obračun (konzuntiv) za proteklu go-dinu i prihvača proračun za narednu godinu, Izdvajamo primjer za 1895. godinu kada je proračun sestavljen s ukupnim rashodima od 12006 for. a s pri-hodima od 9794 for. ili s planiranim manjkom od 2212 for., ali su na istoj sjednici7 planirani i posebni prihodi s kojima če se pokriti manjak planiranog novca u proračunu. Petnaest godina kasnije, za 1910. g.8 planiralo se 22280 K prihoda i toliko rashoda. U proračunu za ovu godinu osigurano je za opčinskog glsvara 1000 k godišnje za zastupanje opčine, a 700 kr zastupnica kao džepni trošak. Codišnja plača tajnika i blagajnika je po 2000 K, kancelista 1200, pisara 900, a poslužnika 720 K. Za troškove javnih svečanosti planirano je 10 K. Uz proračun za mjesnu op činu, sestavljao se je i proračun za svaku porezunu op činu. Prisutna je inflacija novca. Več 1911. godine planiran je proračun na 28100 K prihoda i rashoda. Na početku rada zastupničkih sjednica, osobito od 6. saziva dalje črtaju se priopčenja, a to su ostvarenja zaključaka ranijih sjednica i prispjele okružnice od Ko-tarskog kapetanstva, satništva iz Kopra. Bilo je bez-uspješnih pokušaja da se broj točaka dnevnoga reda ograniči na 20 točaka.9 Zastupstvo usvaja phjedloge i zaključke i ovlaščuje ili nareduje opčinskom glavarstvom da ib provede. Dosta je predmeta kojima se priznaje pravo na zavičajnost. Na jednoj sjednici10 priznata je zavičajnost Jakovu Vičiču iz Postajne jer je Opčinsko poglavarstvo iz Postojne molilo da se ovom željezničaru iz Postojne prizna pripadnost u buzetskoj opčini jer več preko 10 godina ovdje stanuje. Kako su nedjeijom svi javni uredi zalvoreni, trebao bi i buzetski opčinski ured u nedjelju biti zatvoreri. To je potrebno radi toga da bi se poštovali blagdani i zato da se opčinskim činovnlcima omoguči odmor i omoguči da obave svoju krščansku dužnost. Zastupstvo je 4. lipnja 1899. godine odlučilo da če opčinski ured biti nedjeijom zatvoren, a iznimke su vojna prijavljivanja, izdavanja stočnih putnica i si. Zastupstvo je 1897. godine odobrilo Mati Šverko, Podgače, da na opčinskom zamljrštu izradt vjetromlin11. Ovaj je mlin bio izgraden, i radio je nekoliko godina. Kod jačeg vjetra radio je brže, a kod siabijeg sporije, pa je postojala uzrečica "kao gajski mlin". Na sjednicama su se rješavale razne molbe, kao, molbe za potpore, za oprost od opčinskih taksi, molbe za znižerije kamata, za prodaju opčinskog zemljišta, odobravam: su molbe za krčmarenje. Mnogo je rasprava o prodaji opčinskog zemljišta. Odobreno je da se za poljsko šumskog čuvara u Smokvicama ubere godišnje 1 for. po domačinstvu12. Dvojici opčinskih radnika, Vjekoslavu Troštu i Romanu jermanišu'3 odobreno je po 20 kruna odštete jer su več duže vrijeme na dužnosti nosili svoja odijela (oprave). Kučevlasnici Caniani Natale i Marija iz Buzeta ot-kazali su stanarinu za prostorije u kojima je smješten opčinski ured, To je razlog da se je opčinski ured prešelio u jedriu od zgrada sazidanih za učiteljske sta- 7 Sjednica 23. 11 1894. 6 Sjednica 10. 2. 1910. 9 Sjednica 31. V 1911 10 Sjednica 24. X. 1904. 11 Sjednica 11. 2.1897. 12 Sjednica 30. X 1901. 13 Sjednica 30. X 1911 221 ANNALES S/' 94 Božo (AKOVISEVIČ: OPČINA BIJZfT U ZAPISNICIMA OPČINSKOG ZASTUrSTVAOD 1694. DO 191 ! CODINE, l\5-22t> nove na Fontani Travnja mjeseca 1904. godine opdna je primila zahvalu oblasti Travnik, kojom zahvaljuje na oblasti Travnik, kojom zahvaljuje na pomoči od 100 K za travničke pogorelce1 Zastupnik s Krasa predložio je 1904. godine1E) da se na Krasu u Klenovščaku održava mjesečno jedan sudski dan. Ovaj se prijedlog i usvojio jer je Bradetič Anton iz Klenovščaka 11. ožujka 1911. godine tražio odštetu za iznajmljenu prostori|u u kojoj se je "obržavao" uredovni sudbeni dan. Najamnina se nije naplačivala, medutim nastali su troškovi čiščenja i grijanja prostorije. Nije mu odobren traženi iznos od 120 K, ali mu je na slijedečoj sjednici odobrena minimalna odšteta. Ustanovljeno je da se dimnjaci trebaju redovito čistiti 3 puta godišnje17. Od glavarstva jednog dimnjaka naplačuje 4 fil. za dimnjake dvokatnice 20, trokatnice 40, a četverokatne zgrade 40 fil. Opčina je od postolara Frana Krivičiča iz Buzeta kupila za 100 K kuču na Ma-iog trgu. Kuča je kupljena jer bi se na tom prostoru mogla napraviti mala tržnica, a ova nedostaje Buzetu "jer se stvari prodaju u okolici crkve što ipak nije prilično"18 Kupnju kuče s 20 k pripomoči če i privatniei. Spomlnje se rušenje kuče, pa se misli na tržnicu na otvorenom. Jakov Ftego pok. Antuna iz Buzeta "užigač ferala" dobiva mjesečnu plaču 10 K.59 Potvrdeno je imenovanje redara Nicefora Pauletiča20. ZDRAVSTVO Prema postoječem zakonu koji se odnosio na zdravlje stanovnika svaka je mjesna opčina imala zdravstveni Odbor. Dužnosti ovog Odbora bile su da savjetuje o poboljšavanju zdravstvenih prilika u opčini i da u tom pogledu sastavlja odgovarajuče prijeclloge21. Uz načelnika i občinskog liječnika Odbor je imao i pet članova koje je hiralo zastupstvo. Početkom trečeg opčinskog saziva u Zdravstveni Odbor bili su izabrani Vincent Jankovič, Ijckarnik, Ivan Bužan savjetnik iz Lanišča., Jakov Draščič pok. Jakova, občinski zastupnik iz Sv. Martina, Ivan pok, Mate Sirot i č, zastupnik iz Sov polja i Ivan Skrgat, opčinski župan iz Zajerci. Opčinski liječnik dr. Ivan Mantovan je na vrijeme pre- dao ostavku na službu. Na njegovom če mjestu ostati njegov zamjenik dr. Petar Pavle Deiuca, Riječ je o savjsenom liječniku koji bi želio raditi i dalje22. Na istoj je sjednici raspisan natječaj za radno mjesto liječnika za zdravstveno okružje Buzet - Roč, a predstavnici ovih opčina izabrat če liječnika. Kotarski kapetanat u Kopru naložio je opčini da imenuje jednu opčinsku prirnalju sa godišnjom piačom od 120 Kruna ili da se tolik iznos raspodjeli kao nagrada svim primaljama ove opčine. Za prvu opčinsku prirnalju 6. prosinca 1904. godine imenovana je Ošo Kristina Timena iz Buzeta. Zastupnik s Krasa predložio je da opčinski liječnik dva puta mjesečno obavlja liječničke preglede na tom dijelu opčine23 Prema ovom prijedlogu liječnik bi jed-nom u mjesecu obilazio bolesnike u Rakitovcu. Dana-ma, Trsteniku, Račjoj Vasi i Lsntšču, a drugim bi obi-laskom obuhvatio bolesne u Brgudcu, Podgačama, Pra-počama, Klenovščaku i Slumu. Opčinski liječnik dr. Letiš uvida opravdanost prijed-loga, ali je poteškoča u troškovima jer on uz svoju plaču ne bi mogao preuzeti tu obavezu. On je obečao da če sestaviti troškovnik za obilazak bolesnika u kraškim selima. Nije prihvačen prijedlog dr. Letisa da se primafji u Lanišču jeli Crbac odredi godišnja nagrada za rad. Prijedlog nije prihvačen zbog toga jer da ona kao i druge primalje primaju nagradu kod svakog poroda.24 Na tri održane sjednice Zdravstvenog odbora o radu kojih su sačuvani zapisnici raspravljafo se je o uredenju zdravstvenih okruga, o sistematizaciji mjesta prtmalja, o bolesničkim troškovima u opčini i dr, Utvrdena su dva zdravstvena okružja: Buzetsko i Ročko. Na sjednicu održanu 6.09.1911. godine bio je pozvan i Petar Pavletlč, načelnik Opčine Roč, i tajnik Maljevac. Spomenimo da je Petar Pavletič, sin Ivana, roden 1890. godine u Čiritežu, od 1903, godine kao prvi Hrvat načelnik opčine u Roču. ŠKOLSTVO Od 1869. godine škole su podržavljene a uprava i nadzor nad škofstvom preuzelo je Pokrajinsko ili Ze-mafjsko školsko vi ječe za tstru. 14 Sjednlca 30.3. 1911. 15 Sjcdnica 16. 12. 1904. 16 Sjednica 6. IV 1904 17 Sjednica fi. 4. 1904. 18 Sjednica 18. i 19. V 1905 19 Sjgdnica 29. vil 1911. 20 Sjednica 29. VII !911 21 Sjednica 11. 12. 1897. 22 Sjednica 16. 12. 1904 23 Sjednica 18. i 19. V 1905. 24 Sjednica 2. lil 1911. 222 ANNALES 5/'94 Božo |AKOVL|CVlČ: OPČINA BUZET U ZAPISNIOMA OPÔNSKOC ZASTUPStVA OD 1894. DO 19)1. GOD!ME, 2 iS-22G U kotarevima su postojala kotarska škokka viječa, na čelu kojih je kotarski glavar, kapetan, a u opčinama su bila opčinska školska viječa s opčinskim načelnikom kao predsjednikom25. Mjesno školsko viječe, kako se nazivaio opčinsko školsko viječe, je bila prva i neposredna vlast za pučke škole. Ono se je sastojalo od zastupnika škole, crkve i opčine26. Zastupnik škole je najčešče nadučitelj škofe, a on vodi i poslove viječa. Opčinsko bi zastupstvo na jednoj od sjednica sva-kog novog saziva biralo člana u mjesno škoisko viječe, U trečem sazivu (1894) u viječe je izabran Pran Flego, opčinski savjetnik. 1896. godine27 za nadučitelja škole u Buzetu izabran je josip Bačič. Na prijedlog škoiskog viječa 1903, godine izabran je za ravnajučeg učitelja u Lanišču Antun Opašič. Pripremajuči se za obilježavanje 50 godina vladavine cara Franje Josipa 1, opčinska je zastupstvo radilo na uključivanju opčine u program proslave. U z. mani-iestac.ioni dio, održavanje mise po plovanijama, palje-nje kresova i pucanje mužara predloženo je da se ustanovi i jedna štipendija od 100 forinli godišnje za siromašne dake srednjih i visokih škola ove opčine uz iste uvjete pravila štipendije usvojenih na sjednici 18. listopada 1888. godine*8. Da bi se prikupio novac, uveo bi se namet od 5% na sve izravne poreže za cijelu opčinu za tri godine, na koji način bi se prikupilo 2400 for. Tri godine kasnije29 štipendija je postala trajnom i nazvana je jubiiejska zaklada Buzetska Franjo Josip I. Davat če se dvije štipendije po 200 K ili 400 K ukupno. Pravo na uživanje štipendije imat če siromašniji, marljivi i bolji daci na srednjim ili visokim škoiama. Prema izradenim nacrtima odobrena je gradnja škole u Sovinjaku30. Prije otvaranja nove škole izabrala bi se povjereništva u koje zastupstvo bira svoje predstavnike da odluče o škofskom opsegu3'. Tako se predstavnici biraju za Račjavas32., pa za Vrh, Movraž, Brgudac i Da- ne33 i Prapoče34. Mjesno školsko viječe poslije obavljenih priprema za sistematizaciji! obrača se kotarskom škoiskom viječa u Kopru s molbom da sistematizira deset škola u ovoj opčini35. Daiieggio Luiggi imenovan je za nadučitelja tali-janske osnovne škole u Buzetu, a Anton Blažič za nadučitelja u Lanišču36. U Humu je za ravnatelja škole izabran Andre Jakac37. Zastupnik ivan Sancin predlaže 7.04.1909. godine da se u Buzetu sagradi jedna nova školska zgrade za potrebe hrvatske škole. Na taj bi način i talijanska osnovna škola dobila dovoljno prostora jer bi se iz zajednike zgrade u Buzetu iselila hrvatska škola. Na narednoj sjednici38 razmatrani su troškovi za gradnju škole u Buzetu, na Fontani. Da bi se uz novu školsku zgradu izgradili i stanovi za učitelje, podiči če se kod Zavoda za opčinske zajmove za istru kredit od 135000 K. Troškovnik za gradnju škoie u Prapočama prihvačen je 1911. godine i osnovan je odbor za gradnju39. Izlaskom "Malog istranina" 1906. godine opčina je naručila po 2 primjerka ovog dječjeg lista da bi se podijelili najboljim učenicima40Sjednica Zastupstva 1. 2. 1906.. CRKVA Crkvcne župe Buzeštine pripadale su Trščansko -koparskoj biskupiji pa tako i Coričkoj nadbiskupiji. U istarskim crkvama, osim na području krčke biskupije, glagoljica je nestala u pr\'oj polovici 19. stolječa. Mjesto giagoljice, sami svečenici kod služenja mise pjevanje poslanice i evandelja izvodili su na hrvatskom jeziku41. Na Čičariji, kao i još nekim dijelovima Istre na hrvatskom su se jeziku pjevali svi dijelovi mise koji svečenik obično pjeva. Naredbom iz Rima 1898. godine zabranjeno je pjevanje dijelova mise 25 RubeSa Vinko, Mjesno školsko viječe, Narodna prosvjela, 10. i 11/1907. 26 Sjednica Zastupstva 26 III 1896. 27 Sjednica Zaitupstva 26. tli 1896. 28 Sjednica Zažtupstva 29. X 1898. 29 Sjednica Zastupstva 13, 6. 1 901. 30 Sjednica Zastupstva 18. i 19 V 1905. 31 Sjednica Zastupstva 27 VI 1904. 32 Sjednica Zastupstva 18. i 19. V 1905 33 Sjednica Zastopstva 10. i 19. V 1905. 34 Sjednica Zastopstva 18. VII11910. 35 Sjednica Zastupstva 3. i 4. 12. 1906 36 Sjednica Zastupstva 7. 4. 1909. 37 Sjednica Zastopstva 7. 4. 1 909. 38 Sjednica Zastupstva 11. V 1910. 39 Sjednica Zastupstva 2. Iti 1911. 40 Sjednica Zastopstva 1.2.1906. 41 Milanovih dr. Božo, Hrvatski narodni preporod u Istri knjiga II, Pazin 1973. str. 316. 22.3 ANNALES S/' 94 Bojo IAKOVIJEViC; OPČINA BUZET U ZAPiSNICIMA OPCINSKOG ZASTOPSTVA OD 1094. DO. 1911. GODINE. 215-226 na hrvatskom jeziku. Poslije pet godina, kada je biskup Nagi tražio dosljedno sprovodenje naredbe iz Rima došlo je do nazdovoljstva medu hrvatskim svečenicima i vjernicima. Savjetnik Fran Flego predložio je 21. Vi 1902. go-dine "da se na narednu sjednicu na dnevni red zastup-stva stavi zahtjev kod nadležnih oblasti te ispoljuje da se uvede u naših crkvah gdje samo skoro (sključen hrvatski i slovenski narod kod svih Bogoslužja i pje-vanja, neka latinski jezik ostane što svečenih kod mise tiho moli". Na sjednicama zastupstva birani su predstavnici odbora za gradnje crkvenih zgrada ili župnih ureda. Zbog pokriCa troškova za popravak župnog ureda u Movražu42 udario se namet tako da se 1/3 novca prikupi u Smokvicama, a 2/3 u Movražu i Dvorima. Nared-ne sjednice43 odlučeno je da se župniku Josipu 8ene-tliku plati svota od 305 for. koju je svotu on predujmio za popravak župnog stana i crkve u Movražu. Na jednoj sjednici44 raspravljalo se o molbi župnika Karla Snjidarčiča da se njemu kupi jedan konj koji mu je potreban za obavljanje njegovih duhovnih dužnosti. Stanovnici Pregare mole 1902. godine da se pristupi gradnji seoske crkve45. Kapelanu Vranjecu nije se moglo udovoljiti molbi da mu se plati nagrada za poučavanje vjeronauka u školi4i\ Odobrena je gradnja crkve u Saležu, izabran je odbor i sastavljen troškovnik za gradnju47. 1905. godine usvojen je načrt proračuna za gradnju župne kuče u Račicama48. Za zvonara u l.anišču svaki je "kmet" sela Račjavas dužan plačati po 10 para na godinu49 Kapelanima i župnicima koji ne stanuju u crk\'enim zgradama isplačuje se naknada za stanarinu. 1909. godine kapelani u Buzetu naknadu od 30 K, a župe upravitelj 40 K50. ZVONIK U BUZETU Buzetski gradski zvonik bio je 1895. godine u tako lošem stanju da je predstavljao opasnost za prolaznike jer se mogao svakoga časa srušiti. Na tu opasnost žalili su se i sudbeni i porezni činov-nici, jer je zvonik bio u bližini mjcsta gdje su radili. Zato je bio pozvan gradevinski inžinjer, a ovaj je za-ključio da stari zvonik treba srušiti. Zastupstvo je iza-bralo odbor da pozajmi novac za rušenje postoječega i gradnju novoga zvonika51. Sastavljen je i proračun za gradnju novoga zvonika i nabavu 3 zvona i sata. Dvije godine kasnije5'- putem javne jeftimbe izabran je Anrlro Vivoda, zidar i poduzetnik iz Velog Mluna kao najpovoljniji "nudioc" da izgradi zvonik za 10319 fo-rinti. Radovi na podizanju zvonika dobro su napredovali, a kada je izvodaču ponestalo kamena, tražio je da mu se odobri koristiti kamenolov Sv. Jurja na sjevernoi strani grada. Josip Agapito53 je neuspješno prosvje-dovao protiv koristenja kamenoloma kod Sv. jurja jer da se na taj način ugrožava sigurnost grada. Godinu dana kasnije54 likvidirani su troškovi za gradnju zvonika. Andro Vivoda je mnlio pomoč u novcu da bi pokrio veče troškove od predvidenih, jer da su troškovi bili več; od 12000 for. U Buzetu je na kraju ulice Riparo (Lopar) 1898. godine ureden muzej. Načelnik je dao da se prikupi nekoliko spomen ploča i reljefa, a mons. Flego je dozvolio da se za postavljanje i ¡zlaganje ploča iskoristi zid župnog ureda55. U to vrijeme zasaden je i red kopriviča, tako da je nastalo, danas lijepo šetalište uz južne gradslee bedeme. Opčina je 1903- godine56 sklopila ugovor s poduzet-nikom gradnje s Pavletičem Ivo Marija koji je preuzeo gradnju zvonika u Vrhu za iznos od 16000 kruna. GRADNJA ŠIROM OPCINE Županstvo u Račjojvasi molilo je opčinu da po-mogne u tom selu sagraditi vodovod. Troškovi bi ¡znosili 1800 for., od ovoga iznosa mještani sela dali bi 1000 for., a 800 for. tražiti če pomoč od zemaljskog odbora i vlade5'. Na istoj sjednici krajem 1894- godine 42 Sjednir3 Zaslupslva ! 5. V 1895. 43 Sjednica Zastupstva 18. 11. 1895. 44 Sjednica Zastupstva 4. 6. 1699. 45 Sjednica Zastupstva 24. X! 1 902. 46 Sjednica Zastupstva 11. 12. 1903. 47 Sjednica Zastupstva 24. X 1904. 48 Sjednica Zaslupstva 18. i 19. V 1905. 49 Sjednica Zastupstva 28., 29. i 30. X 1909. 50 Sjednica Zastupstva 28., 29. i 30. X 1909. 51 Sjednica Zastupstva 15. V 1 395. 52 Sjednica Zastupstva 112. 1897. 53 Sjednica Zastupstva 20. 9. 1097. 54 Sjednica Zastupstva 29.10.1B98. 55 Sjednica Zastupstva 5. 3.1898. 56 Sjednica Zastupstva 30. Vil 1903. 57 Sjednica Zastupstva 23. XI1B94. 224 ANNAIES 5/'94 Rožo JAKOVIJEVlC: OPČINA BUZET U ZAPISNIOMA OPCINSKOG ZASTUPSTVA OD 1894. DO 19) I. GOD I Ni, 215-226 izabran je odbor za proštrenje groblja Lt Lanišču, a županstvo u Movražu tražilo je da se za njihov zvonik nabave dva zvona. !z Vrha traže nabavu tri zvona za zvonike. Humljani 1895. godine58 namjeravaju popraviti opčiriski bunar i pokreču gradnju železničke stanice Hum u Boraju. Zastupnici na ovoj sjednici raspravljaju i o gradnji mosta preko Bračane "pod Abrami". Na jednoj sjednici dvije godine kasnije na dnevnom redu bila je gradnja vodovoda u Strani59. PAŠEVNt RED Na mnogim sjednicama usvajaju se predloženi pa-ševni redovi za pojedina se!a. Stanovnicima Račjevasi 6. 8. 1896 nije dozvoljena dioba opdnskog zemljišta. To je zabranjeno radi opas-nosti da se razdijeljena zemlja počne predavati stanovnicima drugih sela. Oioba bi mogla rzazvati svade r parnice oko putcva. Počele bi se krčiti Sume pa bi nastala golet i nestaio bi dobre paše. Tako bi se počele prodavati i ovce pa bi se ljudi morali iseijevati t nestaio bi najzdravijeg življenja na krasu. Nekoliko mještana sela Brest traži uredivanje paše za svoje selo60. Kod njih je bio običaj da se iza košnje blaga puštalo na ispašu na svačiji posjed "po svojem" i "po tudem'1. To se je podnosilo jer su se do nedavno ljudi bavili samo pastirskim životom, medutim stanov-nici sela bave se intenzivnijim poljoprivrednim radom, Pošumijavaju se vlastite goleti pa stoka uništava mlade usjeve. Od opčine se tražilo da ukine slobodu paše. S ovim prijedlogom se je zastupstvo složilo i zaključilo da se ukine dosadašnji običaj i da svaki vlasnik stoku na pasa na svojem posjedu, Donose se "paševni redovi" za pojedina sela. Za Slum je61 na opčinskim pašnjacima "Boršt", "Čeričje" i "pod veli Hrib" zabranjena paša svake godine od 1. svibnja do 8. rujna, a na pašnjacima "Poli Kraje", "Sta-ničevica" i "Poli S krpe I a" pričuvana je paša samo za janjce. Paševnim redom za Klenovščak ograničen je broj grla stoke koja se može napasati na opčinskim pašnjacima62. Dozvoljeno je na opčinskim pašnjacima napasati samo po 60 glava ovaca za svako domačinslvo. Za svako grlo više platiti če se 1 forinta godišnje. Isto tako dozvoljeno je napasati do 6 goveda, a za svako grlo iznad ovoga broja platiti če se 5 for. Ako koja obitelj ne bude ¡mala goveda, dozvoljeno joj je napasati 10 ovaca više, a ako neko ne bude imao ovaca, može držati dva goveda više. SAJMOVI Vrlo često se je raspravljalo o sajmovnim redovima. U raspravi o stočnim sajmovima 30. listopada 1901. godine spominje se Subotina. Ovaj sajam u Buzetu postoji več od ranije, a ovdje se samo navodi jer je vri-jeme održavanja poznato. 21, lipnja 1902. godine odredivane su opčinske pristojbe pa je tako odredena i pristojba za upotrebu javnog zemljišta ria stočnim sajmovima. Posebno se navodi taksa prigodom sajrrta Subotine u Buzetu. Odre-dene su pristojbe po jednom mjestu prodaje na dan prema robi od koje neku navodimo; zlato 5 K na dan korala 2 K na dan OPČINSKI ŽUPANI Zastupstvo je imenovalo "občinske" župane kao svoje pripomočnike. Opčini su najpozvaniji služiti opdnski zastupnici, a gdje su daleko ili ih nema, mogu se imenovati i druge valjane i vršne osobe63. Župani su se imenovali na početku saziva zastupstva. Na početku trečeg saziva64 izabran je 51 župan. Župani su se mogli hirati u opčinske odbore, kao u odbor za zdravstvo. Sastavljaju i podnose molbe za rješavanje mjesnih problema, na pr. izgradnja vodovoda, kupnja zvona, gradnja cesta i imenovanje mrtvo-zornika. Oni sudjeluju kod izrade paševnog rede, a sve se to razmatra na sjednicama zastupstva. Kada mežnari Selle Pacifiko i Manzani Markantum mole povečanje plače65, zastupstvo zaključuje da se ovo pitanje prepusti budučem sazivu zastupstva, do tada neka se župani raspitaju za želje i mišljenje puka.Župan u Slumu prijavljuje odluku svih tamošnjih "občinara" da su složni da se po "občinskih pašnjacih Ceričje i Pod hrib ne smije pasti ovce sve dotle dok ne dopusti dotični občinski župan". Zastupstvo je ovaj prijedlog prihvatilo66. Na jednoj sjednici prigovoreno je da Mate Črnac pok. Ivana iz Račje Vasi ne bi mogao biti imenovan za 58 Sjednica Zastupstva 18. XI 1895. 59 Sjednica Zastupstva 20. 9. 189?. 60 Sjednica Zastupstva 27, 12. 1900. 6! Sjednica Zastupstva 23. 6. 1900. 62 Sjednica Zastupstva 29. 10. 1898. 63 Sjednica Zastupstva 23. 11.1894. 64 Sjednica Zastupstva 23. 11. 1894. 65 Sjednica Zastupstva 20. 10. 1B97. 66 Sjednica Zastupstva 13. 6. 1901. 225 ANNALES 5/