Po$tarlna plaćena u go ta u Cena Din Z SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog „So Ljubljana, 27 januara 1033 Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi se n Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177 • Račun poštanske štedionice broj 12.943 ® Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vraćaju ЈИчШнј God. IV Broj 3 Odfeci pastirskog lista katoličkog episkogata Katoličko narodno svećenslvo uz svoje Sokolstvo Zašlo sada odjednom drukčlje — umeslo blagoslova - analema? Uspomene iz 1911 god. na U Hrvalski svesokolski siel u Zagrebu Pastirski list katoLčkOg episkopa-ta protiv našega Sokolstva proizveo je osobito mučan dojam također i u re-dovima narodnog i patriotskog dela našcg katoličkog svcčenstva. Naročito u primorskim, kao i u ostalim krajevi-ma, veliki broj katoličkog svečenstva iskrenog nacionalnog osečanja otvore-no je osudio autore pastirskog lista i nsprotivio se njegovom čitanju u svojim crkvama. Katolički episkopat, vele ovi naši narodni svečenici, valjda zaveden od nekih svojih pojedinaca, ovim svojim protusokolskim pastirskim listom pre-dnzeo je, najblažc rečeno, jedan skrajno nekontrolisan i nepromišljen akt, koji je sada, kao što se vidi, izazvao opravdanu i najdublju reakciju i je-dnodušnu osudu svega naroda. Nikada od svoga postanka, ističu ovi narodni svečenici, nije Sokolstvo, kao opčenarodna, jugoslovenska i slovenska organizacija, dalo ama baš ni najmanjeg povoda, da bi zasluž lo da ga se tako žigoše, prosto anatemiše i da se protiv njega istupi na način, kako su to učinili katolički biskuph naši nadpastiri u tom svom nepastirskom listu. I da ovaj njihov istup bude tim nesrečniji, on je usledio u jedno nada-sve ozbiljno vreme, kada je i našoj zemlji naročito potrebita koncentracija svih narodnih snaga, tim više, što vanjski neprijatelji u poslednje vreme osobito izrabljuju svaka priliku da se na nju obore i da joj pred svetom pot-kapaju ugled. Ovako sada govore mnogi naši če-stiti katolički svečenici, kojima sc u njihovom uzvišenom svečeničkom pozivu ne može da učini nikakva zamer-ka, ali i koji su uvek i kao svečenici ostali verni sinovi svoga naroda i svoje zemlje. Katolički episkopat pri svojim ve-ćanjima na novembarskim konferenci-jama prošle godine u Zagrebu zastal-no je ispitivao i mogučnosti posledica, kojima če uroditi ovaj pastirski list, i, kao dobro upoznat sa situacijom u sa- moj zemlji i van je, mogao je da predvidi, kakvog če odjeka imati ovakav jedan njegov korak, osobito u nesklo-nom nam inostranstvu, a pogotovo kod naših prekomorskih suseda, koji su sada jedva dočekali da se postave tobožo u ulogu branioca »progonjene« katoli-čke crkve u Jugoslaviji, kako to uosta-lom sada trubc svi italijanski fašisti čki listovi, napadajuči pri tome naše Sokolstvo i optužujuči ga, da je baš ono bilo i potstrekač rušenja mletačkih lavova u Trogiru. Pogotovo se je o svemu torne moralo da vodi računa, kada se je radilo o jednom tako krupnom pitanju kao što je, po mišljenju osobito nekih članova te učene biskupske konference, »traženje i zaštita slobode crkve«, a što se čak iznelo i obrazložilo i u je-dnoj za to naročitoj brošuri. Ovde da-bome nikako nisu mogli da se mimo-idu ni politički momenti; verovati u protivne tvrdnje bilo bi i suviše naivno. Vidimo medutim, da je ovaj pastirski list imao protivan efekat, nego što je u stvari i po želji trebao. Naše Sokolstvo sve više zbija svoje redove i raste iz dana u dan. Čak i oni, koji su prema Sokolstvu bili više ili manjc indiferentni, sada su potpuno sa svojim simpatijama na njegovoj prave-dnoj strani. Jednodušni istup cele javnosti u obranu našega Sokolstva naj-bolji je odgovor i satisfakcija, koju je ono moglo da dobije za nanetu mu uvredu. Držanje pak patriotskog i nacionalnog dela našeg katoličkog svečenstva, koje se s narodom postavilo uz svoje Sokolstvo, potpuno obara i onemogučuje sve nedostojne tvrdnje protivnika i neprijatelja našega Sokolstva. Ovaj žalosni slučaj napada na naše Sokolstvo pokazao nam je i još ne-što: da nije ponekih »branitelja« crkve i vere, nikad se u našem narodu ne bi ni osetila konfesionalna razlika, a što potvrđuje i ona narodna: Brat mio koje vere hio.« Kao Komentar na odgovor sagrebačkog nadbiskupa V/e-gove Preusvišenosti g. dr. A. Bauer a Kotorski biskup g. Učelini odrlče se poslanice katoličkog episkopata Kako je poznato, episkopsku poslanica protiv našega Sokolstva potpi-sao je u ime kotorskog biskupa g. Učc-linia kanonik don A. Miloševič. Povodom ovoga dopisnik beograd-skog »Vremena« posetio je presvetlog biskupa g. Učelinia, koji mu je vrlo ljubazno dao ovu izjavu: »Sa poslanicom episkopata sc naselo. Ja smatram, da se s njom prenaglilo. Sokolstvu, koje je stavljeno na zdravu osnovu, ni poslanica niti ma šta drugo ni u kom slučaju ne može ukočiti napredak. < Na primetbu, da je poslanicu pot-pisao njegov izaslanik kanonik g. Miloševič, biskup g. Učelini je odgovorio: »Ima dosta potpisnika poslanice koji su potpisali. iako se pro-tivi njihovom uverenju. Sokolstvo je nacionalna organizacija, koja nikad nije išla protiv vere pa ni protiv katoličanstva, i ja sam čvrsto uveren, da poslanica neče biti privedena u delo.« Kako je kanonik don A. Miloševič bio član Sokola, to je na skupštini Sokolskog društva bez diskusije jedno-glasno isključen iz članstva. Odlučno patriotsko držanje kancelara Arcibiskupije istrske i primaslje srpske Preč. don Ivan Kotnik, kancelar Arcibiskupije barske i primasije srp ske, dbavestio je svojim pismom svoga nadbiskupa g. dr. Nikolu Dobrečiča, supotpisn ka, poslanice Katoličkog episkopata. a koji se je na dan kad se je ista imala da čita, nalazio u Rimu. da sa ovom poslanicom on, kancelar don Ivan Kotnik, nije solidaren, i da je osuduje kao nepatr-ot-sku, te da se ona neče pročitati nigde u katoličkim crkvama Arci-bisupije barske, dok je on kancelar ove, i da je u ovom smislu upu ■ tio cirkular svim katoličkim žup-skim uredima Arcibiskupije barske. Na svojo j skupštini 22 o. m. Sokolsko društvo u Baru priredilo je preč. don Ivi Kotniku ncopisivc ovaci- je, kao i na protesnim zborovima, koji su zbog te poslanice održani istoga da-“na 11 Baru i St. Baru. Tu je masa sveta uz patriotske poklike u oduševljenom zanosu pronela na rukama po mestu ovog uzornog svečenika i odlučnog patriotu. Izazvan tolikim oduševljenjem Sokola i naroda, preč. don Ivan Kotnik održao je sakupljenima jedan krači govor, koji je cesto bio prekidan burnim pozdravima, a u kome je izmedu ostaloga rekao: da sve što je učinio, morao je da učini po svom čistom jugosloven-skom osečanju i kao Soko, jer mu je Kralj i jedna jedinstvena i nedeljiva Jugoslavija iznad svega. Još uvek veje veliki duh veliko g Štrosmajera! » \ ' : v. ‘ •' 'I vi-'} . _ ’• •• ' v"" •............. _ '■ *;..ц - ' * - • A/ ■ ■ - * - — V ■ - *J * - ■*' ■ ;■••• ' ш m U toku sletskih svečanosti prire-den je tada i lunch grada Zagreba. Lunch je održan u Umetničkom paviljonu za 500 uzvanika. Slika prikazuje glavno pročelje stola: zagrebački nad-biskup dr. Ante Bauer s kanoni-cima: dr. Baronom, dr. Volovičem i P. Lebeom te tajnikom J. Barleom, gradski ž u p n i c i P. Mrzi jak i Fr. Vo-jakovič. Za stolom su bili — uz ostale dr. S c h e i n e r, starešina Slovenskog sokolskog saveza, dr. A. N o v o t n y, tajnik Slovenskog sokolskog saveza, zastupnHci američkog Sokolstva Ivan Prpič i M. Jankovič, zastupnik Slovaka dr. Milan Hodža, starešina Hrv. sokolskog saveza dr. Lazar Car, starešina Srpske sokolske župe bosansko-herce-govačke dr. Besarovič pa pretstavnici srpskog, bugarskog, ruskog i rusinskog Sokolstva. Govor! na lunchu bili su u čisto slovenskom duhu. Sve ovo Sokolstvo i njegovi pretstavnici — od kojih su i danas još mno- gi vode Sokola — nije ometalo nadbi-skupu g. dru. A. Baueru, pa ni preča-snoj gospodi kanonicima, I onda kao I danas sve slovensko Sokolstvo temeljilo se je na načetima i ideologiji dr. Miroslava Tirša, što dokazuje, pored ostalog, i sva slovenska sokolska literatura. Danas ipak to isto Sokolstvo, TirŠevo, biva radi toga ana-temisano od istog preuzvišenog gosp. nadbiskupa dr. A. Bauera. Zašto? — Tempora mutantur... Protestni telegrami sokolskih župa, drušlava i čela proliv poslanice katoličkog episkopata i. Sokolske župa Banja Luka. Banja Luka: Sokolska četa iz Laksasa najeuergičnije protestuje protiv neumes« nog ispada katoličkog episkopata na So« kolstvo. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Starešina: Dušan Davidovič. Banja Luka: Odlučno protestujemo protiv nepatriotske poslanice upučene pro« tiv Sokola. Svim huliteljima Sokolstva i rušiocima narodnog i državnog jedinstva snažno dovikujemo prste k sebi! Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokolska četa Opsječko. Drvar: Svojim radom Sokolstvo če uvek dati dostojan odgovor na sve nedo« stojne napadaje i naše društvo držeči se tog načela najsrdačnije pozdravlja Savez i bratski mu zahvaljuje na odličnom stavu. — Odbor. Banja Luka. Pozdravljajuči Vas sa svoje godišnje skupštine ogorčeno prote« stujemo protiv akcije katoličkog episko« pata, koji zloupotrebljujuči svoj visoki crkveni položaj te svojorn pastirskom po« slanicom mesto krščanske ljubavi unosi u naš narod seme mržnje, netolerancije, raz« dora i borbe udarajuči na naše svetinje, koji su temelji našeg narodnog i državnog jedinstva. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Zdravo! — Sokolsko društvo Maslovare. Banja Luka: Sokolsko društvo Banja Luka sa svoje redovne godišnje skupštine šaljc Savezu svoje srdačne pozdrave. Sa ogorčenjem i najodlučnije odbacujemo bis« kupsku poslanicu kao ncistinitu, nehriščan« sku i nepatriotsku, koja izaziva plemensku i versku mržnju u času kada su spoljni ne« prijatelji digli glavu i kada je najpotreb« nija sloga i zajednički rad jugoslavenskom narodu. Krajina snažnim glasom uzvikuje: Živelo Sokolstvo na ponos Kralja i države. — Zdravo! — Sokolsko društvo. Kostajnica: Ogorčeni radi napadaja katoličkog episkopata protestiramo protiv pogrdivaoja naših sokolskih svetinja i kli« čemo: Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokolsko društvo. Bosanski Petrovac: Najencrgičnije pro« testujemo protiv poslanice katoličkog epi« skopata. U znak protesta zbičemo još čvršče naše redove pod jugoslovcnskom zastavom. Živela Jugoslavija! — Sokolsko društvo. Omarska: Današnja sednica Sokolske čete Omarska jednoglasno i ogorčeno pro« testu je protiv separatističkih razornih po« slanica katoličkog episkopata, izjavljujuči svoju spremnu požrtvovnost za dobro otdažbine, kličuči: Živeo Kralj! Živelo So« kolstvo! — Starešina: Miletič. Tajnik: Jakovljevič. Glamoč: Ogorčeni napadajem kato« ličkog episkopata na Sokolstvo, a stoječi uvek i vazda nepokolebivo uz ideju na« rodnog i državnog jedinstva, kličemo: Ži« veo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokolsko društvo. Otoka: Sokolska četa u Otoku, sreza Bosanska Krupa, na današnjem vanrednom sastanku ogorčena do dna duše napadom katoličkog episkopata protiv jugosloven« skog Sokolstva osuduje podmukli rad pro« tiv Otadžbine i diže visoko glas protiv rušenja državnog i narodnog jedinstva oduševljeno kličuči: Živela velika nede« Još nedavno ■ Sa posvete članske zastave Sokolskog društva Ruma 24 maja 1931: s leva na desno: u pozadini pravoslavni svečenik Emilijan Grbič, rimokatoli-čki kapelan Emil Maver, prelat Ivan La-kejner, katiheta dr. Karlo Šverer (član Sokola), za njim, ne vidi se, katiheta Gotz Alois ljiva i večna kraljevina Jugoslavija! — Starešina: Mehmed Komič Sumbul. Bosanska Krupa: Izražavajuči osečaje cclokupnog članstva ogorčeno protestu« jemo protiv napadaja katoličkog episko« pata na naše Sokolstvo koje je iedan od stubova na-šeg državnog i narodnog jedin« stvu, a na čijem se čelu nalazi dični prve« nac Soko našeg viteškog Kralja. Živela Ju* goslavija! — Sokolsko društvo. Ljubija: Odbor Sokolskog društva Ljubija Rudnik u ime cclokupnog svoga članstva osuduje napadaj katoličkog epi« skopata. Molimo Savez da poradi svim za« konitim sredstvima da zaštiti naše nacio« nalnc tekovine i spreči razorni rud protiv sokolskog delovanja. Živeo Kralj! Živela Jugoslav'ja! — Starešina: Ostoja Bereta. Bosanski Novi. U momentu kada spoljni i unutrašnji neprijatelji pokušavaju da poljuljaju temelje našeg državnog ure« denja, Sokoli svečano izjavljuju da če svog Kralja i državno jedinstvo kao najskupo* ccniju svetinju stečenu krvlju i životima naših najholjih sinova odlučno i ne štedeči nikoga braniti, i boriti se protiv lažne po* Odlomak s katedrale u Raj'msu, uni-štene za vreme rata od Nemaca, darovan starosti ČOS, sada pok. dr. Josipu Šajneru, od kardinala Merciera /LoVEM/Ko /0K0L/TK0 Š4)j5iv češkoslovaškim Sokolima na siel ii Ljubljanu »Vestnik Sokolski«, centralni organ Češkoslovačkc obcc sokolske do nosi na uvodnom mestu veoma vatren poziv čtškoslovačkoj braiM za pokrajinski slet u Ljubljani prilikom 70-go-dlšnjicc matično« društva našeg jugoslovenskog Sokolstva »Ljubljanskog Sokola«.- Pisac članka br. Mauerhart izričito ist'če u pomcnutom pozivu, kako je sokolska misao skoro istovrc-meno nikla u Pragu i u Ljubljani, samo da je krivicom austrijskih vlasti u Ljubljani tek posle 16 meseci data do-zvola za osnivanje »Južnog Sokola«. Dalje poziv sadrži kratak historijat sviju dosadašnjih večih ekspedicija češkoslovačkih Sokola u Ljubljani, tako prilikom 25-god šnjice »Ljubljanskog Sokola« u 1886 godini, za vreme H slovenačkog svesokolskog sleta 1904 godine, kada se je sakupilo u Ljubljani preko 3000 -češkoslovačkih Sokola, tc konačno prilikom I jugoslovenskog svesokolskog sleta 1922 godine, gde je bilo učestvovanje ČOS upravo ogromno. Poziv završava sledečim rečima: Po •'rošlogodišnjcm krasnom primeru brače Jugoslovena mora ove godine i češkoslovačko Sokolstvo da dokaže svojim snažnim nas tu pom, da i uza sve tcškc privredne prilike potpuno oscča, da je jedno te isto s ostalom bračom Sokolima u slovenskim zemljama, te da je največa uzdanica slovcnskog uzajamnog rada. Sletovi slovcnskog Sokolstva postali su nerazdvojan vez čitave historije slovenske uzajamnosti. Oni šire svetlo pravog, iskrcnog bratstva, tc siju jasnim žarom u srcima sviju onih, kojima je Tirš ideal. Sokolski sletovi postali su bitni deo slo-venkog života, te izražaji njegovog ve-likog života i snage. Bičemo veoma radosni, da pozdravimo što veči broj češkoslovačke i ostale slovenske brače na našem jubi-Isu-nom sletu u Ljubljani. Dolazak češkoslovačkih sokolskih smučara na 111 smučarska takmičenja SSS u Bohinju Več smo spomenuli u našem listu, da če na III sveslovenskom sokolskom smučarskom takmičeniu u Bohinju, prilikom jugoslovenskih sok. utakmi-ca, nastupiti s odabranim odeljenjima i bratski češkoslovački smučari i smučarke. Oni če otputovati iz Praga 14 februara, u Bohinj stižu 15, a kuči se vračaju 20 februara. U odnosnom pozivu ČOS na sokolsku javnost pozivaj u se i ostala brača i sestre, da se pridruže ovoj oficijelnoj ekspediciji smučava, tako, da če biti broj naših dragih gostiju svakako veoma lep, što čc samo doprineti proširenju srnučar-stva medu našim Sokolima. Sline vesli iz češkoslovačkog Sokolstva Na osnovu izradcnc statistike za moravsku pokrajinu utanačeno je, da više od 75% svega učiteljstva radi aktivno u sokolskoj organizaciji i to u s v im mogučim granama od običnih sokolskih redova, pa sve do časnika-učitelja u ČOS. Najviše je učitelja po društvima, koji vrše funkcije prosve-tara; veoma mnogo ih je koji su na čelu društava kao starešine, ali što je najvažnije, u veoma mnogim društvima baš učiteljstvo kao najpozvanije, vrši vaspitanje najmladih Sokoliča i Sokoličica u vežbaonicama. — Još uvek sokolska društva otvaraju svoje domove i letnja vežbališta, tc igrališta na uspomenu 100-godišnjice rodenja ilr. Miroslava Tirša. Tako u slovačkom gradu Turčanski Sv. Martin otkupilo jc ondašnjc društvo od opštine kompleks zcmljišta uz svoje letnjc vežba-lište, da tamo u proleču izgradi dečje ;gralište, igralište za tenis i šport. — 'Лл učitelja telesnog vaspitanja u ru-munskom gradu Cermanti pozvan jc br. Andrej Bubla. član prednjačkog zbora matičnog društva Praški Sokol od 15 januara dalje. — Sokol u Fran-štatu pod Radhošte podigao je veliku smučarsku skakaonieu, gdc se može postiči skokovc do 52 m daljine. — Pomočni zdravstveni otsek ČOS otvo-rio je za članstvo posebne tečajeve za i nasažu. Nešto statistike o sokolskim Inoskopima u ČSR Danas je večina bioskopa u ČSR u lukama češkoslovačkog Sokolstva, odnosno pojedinih društava. Kako društva u največem broju rade no manjim gradovima i naseljima, to su i bioskopi naj različni jih dimenzija, od najmanjih, koji rade samo u subotu i nedelju, pa sve do »ajvečih, koji rade dnevno. Svi sokolski bioskopi udruže-ni su u posebnom bioskopskom odelje-nju ČOS, kojc odcljenjc zapravo vodi čitav odnosni rad u Čcškoslovačkoj Republici. Svake godine izdaje spome-nuti otsek svoj kalendar s tačnom sta- tistikom. Ovogodišnji kalendar donosi (piše br. inž. Holn) isto tako nekoje statističke podatke. U č'tavoj zemlji je svega 526 sokolskih kinematografa. Njihovi prihodi iznosili su u 1932 godini više od 150 nrlijuna Kč, a samo za pozajmljene filmove premasili su izdaci stavku od 20 miljuna Kč. U zgradama i uredajima leži preko 30 miljuna imutka, što je svakako velika svota. Više od -/з sviju kina nalazi se u manjim mestima, koja broje ispod 2500 Stanovnika, takvi bioskopi imaju 200 do 300 sed sta, a samo 21 ima se-dišta više od 500 i to po večim sokolskim centrima. I u ovoj štruci sokol-skog rada rade brača i sestre besplat-no, te time omogučuju, da se povise prihodi društava. U vezi s ovom noticom napomi-njemo, da je i u Jugoslaviji po društvima više bioskopa, ali koji još nisu potpuno organizirani kako su to sokolski bioskopi u ČOS. Kakav je cilj sokolskog socijalnog rada Najbolje se može razumeti gornje pitanje citatom iz referata, koji je na poslednjoj sednici vžbora ČOS o tome podneo br. Josip Hrbač. On je kazao: »Težnja za bratskom pomoči u Sokolstvu biče tek tada postavljena na čvrstu osnovu, kada bude vodena kao vaspitna akcija, jer sokolska pomoč ne sme nikako da bude garanc:jom za bolju budučnost, ali članstvo i nara-štaj treba da je vaspitano za tešku svakodnevnu borbu za opstanak i život, u kojoj može da pobedi s uspehom svaki pojedinac, koji je telesno i duhovno zdrav. Zato treba da se bri-nemo samo za onu besposlenu braču i sestre, koji su bez vlasti te krivice izgubili posao.« Kako se sastavija Vibor češkoslovačke obce sokolske Danom 31 decembra 1932 završena je funkcija dosadašnjeg vibora ČOS, zbog toga če se izvršiti na župskim skupštinama izbori novog vibora, koji čc biti sazvan na svoju prvu sednicu u aprilu ili maju o. g. Svi izbori treba da su po župama završeni najkasnije do 15 aprilu, do kog dana mora pret-sedništvo ČOS imati u rukama izvešta-je. Svaka župa bi ra u vibor najmanje jednog zastupnika. Na župc, kojc bro-je od 6000 do 12.000 članstva, ot-padaju po 2 zastupnika, a još veče župe najviše tri zastupnika. Zastup-nici pojedinih župa, kako je več spo-menuto, biraju sc na redovnim glavnim skupšt:nama istovremeno s istim brojem zamenika. Župe sa samo jc-dnim zastupnikom mogu birati dva zamenika. Razdor u iužičko-srpskom Sokolstvu ? Več smo nekoliko puta govorili u Sokolskom glasniku o teškim prilikama u lužičko-srpskom Sokolstvu. Ova organizacija, koja jc osnovana kod lu-žičkih Srba posle svetskog rata, zamerila se več u prvim godinama svog života, zbog svog nacionalnog-vaspitnog rada, Nemcima i nemačkim vlastima, koje smatraju Sokolstvo u Nemačkoj kao političku organizaciju. Progoni su bili na dnevnom redu več u prvim po-četcima, ali ipak sokolski vadnici i s njima velika masa ustrajno su radili i dalje, sve dok se nije i kod Lužičana počeo mešati klerikalizam u sokolsku organizaciju. Mnogo, naime, katoličkih sveštenika misli, da moraju pod svaku cenu steči nadmoč nad Sokolstvom. Več raspodela društava u »katoličku« župu Čišinskog i »evandeosku« župu Lubin dovoljno o tome govori. Ali dok su Lubinci, pod vodstvom starešine br. M. Novaka, nada sve agilni tc se bore i dalje za pravo Sokolstvo, u Čišin-skoj župi oscča sc sve više malaksanjc i opadanje. U poslednje vreme konačno jc Soko u Kulovcu istupio, na zahtev tamošnjeg župnika, iz Sokolskog saveza te prešao u orlovski tabor. To je u Lužici prvo orlovsko društvo Poslednja sednica župe Čišinski jasno je pokazala, da je razorni rad vlasti i klerikalizma pošao sve dubljc. Dosa-dašnji savezni načelnik, učitelj Mješ-kank pledirao je na ovom sastanku, da se zbog što boljeg prosperiteta organizacije izostavi naziv »Soko«. Ko-načna odluka pašče na skupštini saveza u feibruaru. Skoro je sigurno, da če se lužičko Sokolstvo počepati u dve grupe i time če mnogo trpeti nacionalna stvar u Lužici, a sve krivnjom klerikalizma i katoličkog učiteljstva. Ipak se nadamo, da čc župa Lubin izači po-jačana i pročiščena iz ovc bratoubilač-ke borbe. — Kako smo informirani i u Lužici jc katolički episkopat oštro istupio s poslanicom protiv Sokolstva. Jesam li poslao prelplalu сџ za sokolske listove s Sveopća ofanziva episkopata prollv glmnasia Brnske »Lidove Novini« javijaju, da je istodobno kao i u Jugoslaviji protiv Sokolstva, katolički episkopat u Nemačkoj i u Švicarskoj izdao slične pozive katolicima, da istupe iz tuv-nerskih, odnosno u Švicarskoj iz gim-nastičkih redova, jer navodno i ove organizacije nc rade u katoličkom duhu, več odbijaju katolike od crkve. Švaj-ceriše Turncajtung, zvanični organ švicarskih gimnasta napominje, da katolički episkopat namerava ovakvim po-stupkom što više pojačati katol'čke gimnastičke organizacije, koje u spo-menutim zemljama postoje, ali se nikako ne mogu, što se tiče uspeha, uspo-rediti s tumorskim, odnosno sa švicarskim gimnastama. Dakle ofanziva je na celoj liniji; pitanje je samo, kakov če biti uspeh. Sokolska radio - predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja održavaju se: dne 27 o. m. predaje br. dr. Miraš Kičovič o sv. Savi; dne 3 februara predaje br. dr. Ig-njat Pavlas o temi: »Organizacija jugoslovenskog Sokolstva«. Predavanja se drže svakoga petka izmedu 19 i 20 časova. Eventualne izmene u pogledu časa držanja predavanja slušači radia mogu doznati iz službenog lista radio-stanicc »Radio Beograd«, odnosno iz objava u dnevnim novinama, ukoliko to i inače ne bude javljeno u našem listu. Smučarska lakmičenja Saveza SKJ proglašena su iakmičenjima Saveza slovenskog Sokolstva Načelništvo Saveza slovenskog Sokolstva izvestilo je, da je Savez SS proglasio smučarska takmičenja Saveza SKJ, koja če se održati u danima od 17 do 19 februara o. g. u Bohinju, za III takmičenja za prvenstvo Saveza SS i odredilo za vodu ovih takmičenja člana načelništva Saveza SS br. Miroslava Ambrožiča, načelnika Saveza SKJ, koji če ujedno pri ovoj prilici vršiti poslove načelnika Saveza SS. Ф Sednica vodstva Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije u Ljubljani Dne 21 o. m. održana je u Ljubljani sednica načelništva Saveza ŠKJ, na kojoj se raspravljalo o tehničko -vaspitnim pitanjima našega Sokolstva. Slcdečeg dana, 22 o. m., održana je posebna sednica sokolskih radnika iz cele Jugoslavije, koju je sazvao i kojoj jc pretsedavao načelnik Saveza SKJ br. Miroslav Ambrožič. Ovoj sednici su uz I i II zamenika saveznog starešine br. Gangla i br. Paunkoviča učestvovali članovi i članice saveznog načelništva, brača zamenici sav. načelnika: Miroslav Vojinovič, Dragutin Šulce i Josip Jeras, te sestre : Elza Skalarjeva, savezna načelnica i zamenioe sav. načelnice: Dana Ihčeva, Stefica Brozovičeva i Joža Trdinova, nadalje tajnik Saveza br. Ante Brozovič,^ ekonom Saveza br. Branko Zivkovič kao i članovi tehničkog odbora Saveza i načelnici župa: Stane Trček (Ljubljana), Milan Todorovič (Novi Sad), Pe-tar čolič (Mostar), Jože Smrtnik (Celje), Franjo Mačus (Maribor) Lojze Vrhovec (Ljubljana), Rafael Ban (Ljubljana), Marijan Boras (Sušak), Fran Lotski (Split), Franjo Žic (Beograd), Miloš Kvapil (Osijek) i Ivan Prosenc (Ljubljana). Sednica je raspravljala o pitanjima uzgojnog delovanja, kojc mora odgo-varati današnjem dobu, a što Sokolstvo mora da provodi po svome pozivu i dužnosti prema svome narodu i svojoj državi. (Nastavak sa 1 strane) slanice katoličkih biskupa. Živela Jut zastrani, a onda ne postiže svrhu. Drukčije treba govoriti Seljaku, a druk Eije intektualcu. I ne predugo. Ali nije dobar razlog da se sve to ukine, da sc sokolska prosveta ograniči samo na so-kolsku, a tek u nedogledno vreme i na drugu i da sve to prepustimo školi, Ickarima i»ostalim, jer nam baš duh vremena i prilike u kojima se nalazimo imperativno nalažu da sokolsku pro- svetu razgraničimo. Duh vremena na-lagao je Tiršu da onako razvija sokolsku prosvetu, a mi to isto radimo i još više. A tako rade i brača Čehoslovaci. Kad bi sve ustanove vršile svoju pro-svetnu mis ju, nama bi bio posao olak-šan, ali kad ju ne vrše, zar da stojimo prekrštenih ruku? Neka brat Galijan zade medu naše radništvo, medu naše seljaštvo, pa če videti koliko se razne ustanove za nj brinu. A pošto je naše selo srž države, mi hočemo da naš seljak u svim nravema napreduje. Jer ovakovo stanje kakvo je danas, ne daje nam garancije da če on postati idealni Soko. Zašto naš seljak dočekuje s nepoverenjem gospodu. Jer je bio mnogo puta izva-ran. A mi kroz Sokolstvo hočemo da mu zbilja pražimo bratsku ruku i da ga izbavimo iz bede i- tmine neznanja. Sva naša inteligeneija viče na sva usta da treba pomoči seljaku, ali niko neče da zasuče rukave i pode u selo te uputi seljaka kako treba big .jenski da živi i kako da racionalno radi. Zato je došlo krajnje vreme, jer naš seljak propada, da Sokolstvo zade u sela, da prene iz mrtvila sve one, koji bi seljaku mogli pomoči i da predavanjima i s tnim smišljenim radom pruži mu pomoč. Neka nam je živi primer brat Čedo Milič i rezultati njegova rada. Na taj način mi čemo stvoriti dobre i svesne Sokole. Socijalne potrebe seljaka i rad-nika zahtevaju da se prenemo, jer vreme ne čeka, a beda kuca na vrata. A zar nije to taj rad. kako kaže brat Galijan da se »potrebama najš rih slo-jeva prilagodi«. Sokolstvo tim dobiva i ništa ne gubi, niti na svom putu za-staje. Sokolstvo je uzelo veliki delo-krug svog prosvetnog rada, samo treba prvuči u kolo sve ljude dobre volje, koji svome narodu že'e sreču i napre-dak, da udruženim silama porade na tom velikom poslu, a dužnost je svih nadležnih faktora da ovc sokolske rad-nike pomažu. Brat Galijan, rečbi, ne shvača da sokolska prosveta u užem smislu može da teče uporedo s ostalim prosvetnim radom i da ova poslednja nije na štetu sokolske prosvete. Ni malo, jer sokolska prosveta hoče da stvori i ob-razuje pravoga i celoga čoveka sa svim vrlinama i potrebama duše i tela. Mi onu prvu ne zanemarujemo na korist druge, več one se upotpunjuju. I slažu. Pozorišni, muzički, pevački otseci u Sokolu nisu zato da goje isključivo sa-vršenu umetnost, oni pripomažu sokolski i kulturni rad uopšte. Mesto da naši članovi idu na večer po kavanarna, oni rade po svojim otsecima, razvijaj u sposobnosti za umetnost i koriste sebi i društvu. To je i moralni uzgoj, pa zašto ga ne bi gojili? Zašto ga ne bi unapredivali kad to ne smeta sokolski rad i nije na štetu Sokolstvu. Što se tiče želje brata Galij ana da se što više sokolska prosveta održava u najkračim nagovorima, treba da zna, da sc u tome i sastoji naš največi rad. U saglasnosti s tehničkim organima, nagovori se moraju najčešče održavati. svaki dan nešto, da se održi uvek budna sokolska svest. A koliko se na tome radi, neka brat Galijan uzme statistiku saveznog prosvetnog odbora. Neka se brat Galijan ne boji da če naša sokolska prosveta poči krivim putem, jer ona ima na čelu prokušane sokolske radnike uz lepi broj njihovih pomagača. Ivanko Bendiš — Kotor. Ix telovežbačkog sveta t ŠARL KAZALE Počasni pretsedink Medunarodnc gimnastičke unije te njezin poslovo-deči pretsednik, g. Šari Kazale (Charles Cazalet) umro je pre nekoliko da- ka. Sa Sokolstvom vezale su ga trajne veze več od 1887 godine, kada je ČOS uputila u Pariz svoju prvu deputac;ju pod vodstvom starešine dr. Jana Pod-lipnoga te načelnika dr. Vaničeka. Po-setio je Prag več za III svesokol. sleta 1895 godine te je bio skoro stalan gost na svim kasni jim sletovima. Sokolstvo če g. Kazaleta kao prvoga pobom ka bratskih odnošaja medu fran-cuskim gimnastama i slovenskim So-kolima sačuvati u trajnoj uspomeni. Večnaja mu pamjat! IZ SAVEZA ŠVICARSKIH GIMNASTA Za naredni slet Federacije švicarskih gimnasta vlada več sada veliko zanmanje. Na poslednjoj glavno j skupštini, održanoj u Badenu oktobra 1932, delegati društava odredili su Vin-tertur (Winterthur) kao mesto, gde če se održati 1936 godine naredni slet švicarskih gimnasta. Jedna veoma jaka opoz:cija tražila je, da se naredni slet održi u Cirihu, ali je taj predlog propao za 4 glasa. Savezni dom u Arau, koji je savez postavio poklonima dr. Zurlindena i mnogim novčanim prilo-zima potpuno je sada dovršen sa svim svojim zgradama i zavodima. koji če služiti savezu u upravne i školske svrhe, i još je od toga savezu preostalo oko 90.000 franaka. IZ SAVEZA ŠVICARSKIH GIMNASTA Kako je šv;carsko gimnastičko udruženje prema samoj strukturi Švicarske po narodnostima pretežno ne-mačko, ne začuduje, da če federacija učestvovati na svenemačkom turner-skom sletu u Štutgartu. Tamo če nastu-piti nekoliko odabranih vrsta Švicara, koji če izvesti sva karakteristična svoj-stva švicarskog nacionalnog i umetnog turnerstva. Zato če, ispred samog od-laska u Štutgart, načelništvo Saveza izvršiti nad svim takmičarma i vež-bačima tačan pregled, što sc tiče na-vežbanosti i tehničke spreme. — Kako se u mnogim drugim organizacijama, tako se osečaju posledice privredne krize i u redovima švicarskih gimnasta. Mnoga društva teško žive usled čega su bila prmorana da zbog štednje is-tupe iz saveza. Dovde je ovakva pojava još nekako opravdana. Medutim če pretsedništvo federacije ipak nastojati, da i u ovom pogledu sačuva jedinstve-nost i homogenost organizacije. Ali pojav li su se slučajevi istupanja poje-dinih društava, gde leži uzrok u nedisciplini jedinica spram vodstva. U ovom pogledu sazvana je konferencija predstavnika dotičnih jed nica s pretsedni-štvom saveza, da se ove nesuglasice iz-glade. ŠPORT U RADNIČKIM TELOVEŽ-BAČKIM DRUŠTVIMA češkoslovačke radničke telovež-bačke jedinice, kao sastavni deo politike socijalnodemokratske stranke, gaje pored telovežbe po sokolskom sustavu isto tako pojedine grane športa. U prošloj godini postojalo je 198 naročitih otseka za laku atletiku, dalje 352 otseka za hazenu, onda 150 otseka za odbojku, 38 plivačkih, 71 zimsko-sportskih otseka. Razume se, da su održane medu pojedinim društvima utaknrce i to u velikom broju. Sadaš-nja velika privredna kriza zadržala je razvitak otseka za tenis, dok je broj tableteniskih otseka malko porastao. t Šari Kazale na. S njim je otišla s medunarodnog gimnastičkog popr šta jedna od naj-znaeajnijih ličnosti, koja je u mnugo-čem davala medunarodnom gimnnstič- kom pokretu pravac i tempo. Gospo-din Kazale b o je rodom iz Bordoa. gde je i proveo ceo svoj život; rodio se 1858 godine. Več u svojim mladim godinama stupio je u francuske gim-nastc te je bio več za nekoliko godina postao jedna od markantni j h ličnosti u ovom pokretu, pa je posle otstupa bivšeg prezidenta Unije francuskih gimnasta g. Sanbefa biran njenim pret-sednikom, koju je funkciju zauzimao sve do kongresa Unije u Orleanu. U toku svog 35 godišnjeg rada dokazao je u punoj meri, kako treba da predano i ustrajno radi svestan francuski gimnasta. Za vreme rata g. Kazale stupio je dobrovoljno u redove francuske vojske te je kao artiljerijski pot-pukovnik učestvovao u borbama oko Verdena i na Somi, gde mu je pao je-dini sin. Posle 35 godišnjeg rada za-hvalio se je na pretsedništvu Un je francuskih gimnasta u želji da uč ni mesto mladim silama, koje su tražilc reformu gimnastičkog rada. Ali je os-tao i nadalje u pretsedn štvu Medu-narodne gimnastičke Unije, kamo ga je pozvalo povercnje skoro sviju te-lovežbačkih saveza sveta posle smrti predašnjeg pretsednika g. Šarla Kipe-risa, čiji jc bio zamen:k dugi niz godina. Baš pre samog svesokolskog sleta u Pragu 1932 godine uputio je Uniji pismo, da se odriče i pretsed-ništva Medunarodne g mnastičke Unije te je označio kao svog zamenika i naslednika br. dr. Josipa Šajncra, ali smrt posledrijeg prouzrokovala je, da jc i nadalje vodio Uniju sve do sleta, gde je ponovno biran za poslovode-čeg pretsednika na godišnjem zboru spomenutc organ:zacije. Gospodin Kazale je bio veliki prijatelj Slovcna, a naročito Cehoslova- Solcol&Ki radtni trg PRVOKLASNI GLAZBAR na krilskom rogu, zna svu elementarnu teoriju muzike, intervale, transponira-nje i početne zakone o harmoniji. Traži nameštenje kao trgovački pomočnik ili činovnik. — Ponudena: Drago Oreb, Blato, Korčula (Zetska banovina). DOBAR PREDNJAK potpuno vešt tehničkom i administra-tivnom radu u sokolskim društvima traži odgovarajuče nameštenje uz oba-vezu da če raditi u društvu. Išao bi i u veče selo. Po zanimanju je krojački pomočnik. Društva i čete, koja su u mogučnosti da mu pribave nameštenje neka se obrate na Videka Mato, Trpanj, srez dubrovački. Jx medicine* Upotreba obične i mineralne vode pri lečenju pojedinih bolesti U prirodi se nalaze dve vrste voda: obične i mineralne. I jedne i druge u medicini nalaze različitu primeru pr-, lečenju pojedinih bolesti. Njihova upotreba je različita, pa se stoga lečc-njc običnom vodom naziva: hidrotera-pijom, a mincralnom: balneoterapijom. Mi čemo našim čitaocima ukratko izložiti obe vrste lečenja i istači značaj svakoj vrsti ponaosob. * Pod ovom rubrikom donosiče unapred naš list za naše Sokolstvo praktična uputstva i savete iz medicine. — Ur Hidroterapija ili lečenje običnom vodom Hidroterapija u širem smislu reči znači lečenje vodom, ali u užem smislu reči, znači lečenje jedino primenom obične vode spolja. Pod običnom vodom podrazumeva se voda koja ne sa-drži, ili sadrži vrlo malo, hemisk h sa-stojaka, a to je obična voda (rečna, bu-narska ili izvorska), koja služi za sva-kodnevnu upotrebu. Upotreba ovc vode vrši se na nekoliko načina. Najobič-niji su: tuširanje, kupanje, stavljanje vlažnih obloga na telo i razne vrste ispiirnja. a) Tuširanje Tuširanje ima dvostruko dejstvo na organ zam: toplotno i mehaničko. Tuševa ima raznih tipova, a naj-običniji su: 1) Tuš u vidu mlaza ili šibe, koji zahteva speeijalnu aparatura naročito ako se hoče u toku primene da menja temperatura vode. Sastoji se u šibanju tela vodom pomoču jedne cevi iz koje voda izbija pod izvesnim pritiskom, ali se nikada ne upotrebljava ceo mlaz, več radije u vidu lepeze, što se može pestiči, bilo rukom, b io metalnom lo-paticom. Tuširanje vodenim mlazom upotrebljava se: hladno, toplo i mlako. Kada se naizmenično upotrebljavaju krajnje temperature (vrače i hladno), tuširanje se zove alternativno ili naizmenično. Ovakvo tuširanje naziva se škotskim, zato što se upotrebljava naizmenično čas hladna, čas vrača voda. 2) Tuš u vidu kiše ostvaruje se pomoču iste cevi, samo što se na nju uglavi jedna rešetka (kao za polevanje cveča) da bi kiiša imala što veči krug. Ovo se može ostvariti i pomoču neke obične kante čije se dno izbuši sitnim rupama. U ovom slučaju voda ne sme padat , direktno na glavu, koja se mora zaštititi nepromočivom kapom. Prvi od ovih dvaju dispozitiva omogučuje menjanje temperature vode, dok se u dru-gom slučaju može upotrebiti samo s jednom :stom temperaturom, koja, po volji, može biti: hladna, vrača ili mlaka. 3) Tuš u vidu kruga prska telo isto-vremeno sa sviju strana finim sitnim mlazov ma. Za ostvaranjc istog, potrebna je specijalna aparatura, koja je komplikovanija od ostalih. Njome se može temperatura podešavati po volji. 4) Tuš za lokalnu primenu, vagi-nalnu, perinealnu, lumbalnu i t. d. iz s-kuje takoder speeijalnu aparatura. Zbog svoje mnogobrojne akcije, tuširanje, i ako omogučuje jedan važan način hidroterapije, ne sme se ravnodušno prepisivati i upotrebljavati u čisto higijenske svrhe. U svakom slučaju, treba tražiti lekarski savet i pre-ma lekarskoj uputi upotrebiti hladnu li vruču vodu, jednu Hi drugu vrstu tuša, vreme trajanja i t. d. Hladno tuš ranje, vrlo aktivno, upotrebljava se prema tačno propisa-nim pravilima. Ono prouzrokuje, u početku, mučan osečaj, sa zastojem u disanju ali s kratkim trajanjem. Ovaj osečaj može biti sveden na minimum pri tuširanju u vidu mlaza, ako sc naj-pre zadnja strana tušira. Hladno tuširanje mora biti vrlo kratko (10 do 30 sekundi). Počinje i završava se na do-njim udovima. Hladno tuširanje u vidu neprekidne kiše ima slabiji efekat nego tuš u vidu mlaza. U ovoj vrsti tuširanja u vidu kiše, treba izbeči kvašenje glave da bi se izbegla eventualna nesvestica. Hladno tuširanje se preporučuje svaki put kad se hoče do maksimuma da pojačaju funkcije živaca, krvotoka, jednom rečju, sve organske funkcije. Ono se, dakle, prepisuje kod iznemo-glosti snage, duševne depresije (skru-šenosti) i rekonvalescenc .ji (stanje opo-ravljenja). Ako mu se oduzme mehanično dejstvo, onda se njime može po-stiči vrlo umirujuči efekat, naročito kod nervnih bolesti. Pre i posle tuširanja, bolesnik mora malo da se gimnastiči, izvršujuči nekoliko prostih vežbi. Osoba, koja prati primeru hidroterapije imače za cilj da tu akciju upotpuni, koja mora uvek da se pokaže kod svih bolesnika koji se podvrgavaju ovom načinu lečenja, inače če im ovo lečenje biti v še od štete nego od koristi. Reakcija se sastoji u jednom skupu znakova: zagrc-vanje, bojenje kože, uvečano disanjc i t. d. što sve zajedno sačinjava prijatno i ugodno osečanje, o kome če se u najviše slučajeva, izjasniti najbolje sam bolesnik. Vrtiče tuširanje sc najčešče upotrebljava u vidu mlaza, lokalno, kod sv h vrsti bolova. Manje neprijatno nego hladno, vruče tuš'ranje celog tela prepisače se osetljivima i plašljivima (malodušnim) koji ne mogu da podnesu utisak hladnog. Najbolje je ovo izvo-diti bio s postepenim povečavanjem temperature, bilo sa smanjivanjem, da bi mu efekti bili stvarniji. Ovo tuširanje savetuje se u ist m okolnostima kao u prethodnim slučajevima, a naročito osobama kod kojih sc reakcija posle hladnog tuširanja slabo mvmifestuje. Mlako tuširanje je prema onom što smo kazali, malo aktivno. Ipak ono ima dosta umirujuče dejstvo kod nekih nervno razdraženih i kod histeričnih. Tuširanje s krajnjim temperaturama, hladnim i vručim, zabranjuje se osobama koje pate od srca ili krvnih sudova, starcima i vrlo maloj deci, za vreme menstruacije i trudnoče. Izbe-gavače hladno tuširanje i oni čiji je krvni pr .tisak povečan. Vruče tuširanje u vidu kiše, s isto-vremenom masažom (masaža pod vodom) je vrlo efikasno kod uricemičnih artrit čara (gihta). Ova metoda se pri-menjuje u nekim stranim i našim banjama. Dr. A. Konstantinovič, Beograd. (Nastaviče se) 100-godišnjica rodenja Jožefa Baraka. Čitava narodna češkoslovačka javnost seča se s velikom zahvalnošču 100-godišnjice rodenja narodnog buditelja, prosvet telja, istaknutog Sokola i narodnog mučenika Jožefa Вагака. Jožef Barak bio je novinar i literat, osnivač raznih radničkih društava, veliki Sloven. Vidna jc njegova uloga pri osn vanju Praškog Sokola. Od njega i potiče sokolski pozdrav »Na zdar«. U češkoj narodnoj istoriji osta-vio je vidan trag. Austrijske su ga vlasti kao sebi političk vrlo opasna često proganjale; bio je interniran u Kouržimu, deportiran godine 1860 u Grae, dalje u Ernovž kod Maribora, i u Karlov Gradec u Češkoj. Ali svi progoni nisu mogli da ga pokolebaju u njegovom nacionalnom uverenju i radu i on ustraja i postaje ljubimcem naroda, voda radništva, idejni voda omladine i narodni heroj, koji pot-krepljuje narod u veri, da treba osve-titi Belu Goru i da če i za Čehoslova-ke doči dan slobode, za koji treba raditi, a i boriti se. 70-godišnjica K. S. Stanislavskog. Osnivač i idejni voda čuvenog mo-skovskog Hudožestvenog kazališta, čiji su članovi gostovali s nezaboravnim uspehom i u našoj zemlji, Konstantin S. Stanislavski ov h je dana navršio svoju 70-godišnjicu. K. S. Stanislavski je jedan od najgenijalnijih režisera sveta, koji je podigao nivo moskov-skog Hudožestvenog kazališta do tak-ve umetničke višine i slave, kojoj u svetu nema ravne. Njegovi memoari, koji su izašli pre nekoliko godina u Moskvi, neiserpivo su vrelo za sve, koji se žele upoznati s problemima sa-vremenog kazališta. Kol ko je Stanislavski cenjen u čitavoj ruskoj javnosti pokazuje i činjenica, da je i za boljševističkog režima ostao na vodstvu moskovskog Hudožestvenog teatra i ako nikada nijc b o a niti se jo i danas preobrazio u komunistu. Nova svetska izložba. Ove godine održače se grandiozna svetska izložba u Čikagu, za koju se vrše ogromne pri-preme i koja če stajati milijone dolara. Još nijc ova izložba ni otvorena, a već donosi službeni list Francuske republike objavu, da če se godine 1937 prirediti u Parizu svetska izložba umetnosti i obrta. Za gencralnog komesara ove izložbe postavljen je narodni poslanik i bivši ministar Eme Berto. Aleksandar Kizeveter. U Pragu, gde jc boravio u emigraciji i nastavio svoj naučenjački rad, umro je dne 9 januara popodne čuveni ruski istoričar svetskog glasa i bivši profesor ruske istorijc na moskovskom univerzitetu Aleksandar Aleksandrovič Kizeveter, koji je zauzeo katedru istorije po velikom istoričaru Ključevskom. Pokojnik jc bio star 63 godine. Vilim Burmester umro. Jedan od najboljih violinskih virtuoza i majstor violinske tehnike Vilim Burmester umro je 16 januara u svom rodnom mestu Hamburgu, kamo je baš stigao iz Minhena. Rodio se godine 1869 u muzički talentovanoj porodici, a več kao 12 godišnji dečak nastupao je javno, te su ga smatrali u ono doba za čudo sveta. Pokojnik je bio i dobar komponist. Mnogo se sviraju njegove kompozicije za violinu. Od komponista pak najviše je voleo Baha. Nekoliko podataka o katoličkoj hierarhiji. Najnoviji izveštaj rimske kurije sadržava interesantne brojke o stanju crkvene hierarhije rimokatoh-čke crkve. Kardinala je sada зЗ, dakle je još uvek 17 praznih mesta a ipak nema medu njima ni jednog Jugoslovana! Patrijarha je 13. 10* nadb,-skupa i biskupa te44opata^ Novih bi-skupa bilo je od lam 80. Apostolsk'h jc vikara. koji večinom rade u misio-nerskim krajevima. 259. Očekuje se, da čc ove godine, koja je proglašena za »svetu« i u kojoi če opet na hiljade katolika doči u Rim biti broj kardinala povečan. Broj periodičnih listova u Prartu. Po poslednjoj statistici izlazi u Pragu 1743 ner'odična lista od -oga 316 političkog značaja. U Pragu pored čeških i nemačkih listova izlaze i madžarski, ruski i francuski. Neperiodičmti listova i izdanja bilo jc u prošloi godi-ni 5283. U ovom pogledu na drugom mestu u Cehoslovačkoi Repubhci stou Brno, u kojem izlazi 259 periodičnih h-stova. God. IV — br. 5 ROSI JA ~ FONSIER Ш I^RUŠTVO ZA OSIGURANJE I RBOSIGURANJR • BEOGRAD mma i m Župa Beograd PRVO SOKOLSKO POZORIŠTE LUTAKA Jedno od najboljih sokolskih dru-štava ove župe, Beograd I, povelo je akeiju za osnivanje pozorišta lutaka. Akcija oko organ zacije ove pozornice završena je koncem meseca novembra prošlc godine. Prva pretstava je bila 1 dec. 1932 god., a održana je u pro-storijama vežbaonice na letnom vež-balištu. Do sada je igrano; 1) »Kiča Sokolić i madioničar Gvozdenzuba«: 2) »Pobuna lutaka«, a sprema se komad »Car Čira«. Voda pozorišta je br. Miloš Vasič, dok pozorištcm upravlja naročiti odbor u kojem su brača: Matič, Mihajlo-vi-č i dr. Igor Vidic. Tehničku stranu vodi br. Vasič, a funkciju dramaturga vrši br. Nišič. Kao spikeri sudeluju članovi, članice, naraštaj i deca ovog vrednog društva. IZLOŽBE SOKOLSKE ŠTAMPE U našoj župi je priredena izložba sokolskih knjiga i listova u okviru propagandne nedelje sokolske štampe: u Beogradu, Vel. Gradištu i na Belim Voaama. Izložbu u Beogradu je orga-nizirao ŽPO. Aranžirana je u izlogu trgovačke radnje Maričič i Jankovič, na beogradskom korzu, Knez Mihaj-lovoj ulici br. 26. Izložba je trajala od 11—17 decembra 1932 god., i svr*i-tila je pažnju sokolske i nesokolske publike. Izložene su bile razne knjige sokolske sadržine, sokolski listovi i časopisi. Predmete su pozajmili SSKJ i Sokolsko društvo Beograd-matica. Vredni i agilni DPO Sokolskog društva u Vel. Gradištu je priredio izložbu sokolskih knjiga i časopisa u izlogu trgovačke radne jednog brata Sokola. Prema izveštaju bratskog DPO, izložba je ostavila lep utisak na gradanstvo i imala zavidan uspeh. Grupa članova Sokolskog društva Beograd-matica, koja radi kao otsek na Belim Vodama i pokazuje velik na-predak u svakom pogledu, priredila je izložbu sokolske štampe, koja je izvedena ovako: posle govora o sokolskoj štampi, članstvu su pokazivane sokolske knjige i novine i upozoravano na dužnost svakog Sokola da se pretplati; jedan deo knjiga je bio izložen u trgo-vačkoj radnji brata Sokola, a drugi u vežbaonici. Ova lepa i originalna akcija članova sa Belih Voda, imala je pu-no uspeha, te je privukla pažnju veli-kog broja nečlanova koji su stupili u sokolske redove. Ž. DOČEK PRAVOSLAVNE NOVE GODINE U BEOGRADOM SOKOLSKIM DRUSTVIMA Beogradska sokolska društva do-čekala su pravoslavnu Novu godinu u svojim društvima, uz lepu zabavu. Sokolsko društvo Beograd I, Matica, Beograd VII su pružili dosta zabave svojem članstvu. Beograd-matica je doče-kala Novu godinu u češkoslovačkom domu sa šaljivim programom. Sokolsko društvo Beograd VII je dočekao Novu godinu u svojoj vežbaonici u Domu privrednika. To je ujedno bila prva zabava ovog agilnog i dobrog društva. Program je bio odlično i sokolski sastavljen; uz vesele tačke bilo je nekoliko lepih i vaspitnih ozbiljnih tačaka. Posle lepo sastavljenog programa nastala je igranka. . Ž. Karlovac SOKOLSKO DRUŠTVO METLIKA f Brat Leopold Morela Po božičnih praznikih, ko bi zopet moral začeti z rednim delom v šoli. je šolski upravitelj brat Leopold Morela nenadoma omahnil v večni sen. Spominjamo se ga na tem mestu s posebno bratsko hvaležnostjo, saj je brat Morela navdušeno pomagal pred 26 leti ustanov'ti sokolsko društvo v Metliki, ki je bilo prvo v Beli Krajini in ki mu je bil blagi pokojnik prvi tajnik. Udejstvoval se je v javnem življenju kot Sokol in učitelj z vzorno požrtvovalnostjo, pri čemer ga jc vedno vodilo načelo sokolskega bratstva: bil je učitelj, pomočnik in svetovalec najširšemu krogu naroda, spojen z njim s srčnimi vezmi iskrenega in odkritega nacionalizma. V delu za javno blaginjo v šoli in zunaj nje se je izoblikoval njegov kremenit značaj, ki je bil najlepša odlika tega delaljubnega in poštenega Jugoslovena. Stanovski drugi in sokolski bratje so ljubemu bratu Moreli na zadnji poti s častno udeležbo, s poslovilno besedo in pesmijo izkazali poslednjo čast. Zagrnil ga je grob pri sv. Roku. Iz njega požene v pomladnih dihih f Brat Leopold Morela zelenje in cvetje v dokaz, da spomin na dragega brata živi preko groba v naših srcih! Blagi brat, mrtev živiš v bratski ljubezni sokolskih duš! Zupa Ljubljana GLAVNA SKUPŠČINA LJUBLJANSKEGA SOKOLA Priprave za pokrajinski zlet v Ljubljani — Odločen protest proti napadom na Sokolstvo — Lepi uspehi Ljubljanskega Sokola v letu 1932. Letošnji jubilant Ljubljanski Sokol, matica vsega jugoslovenskcga Sokolstva, j c imel 22. t. m. ob častni udeležbi članstva svojo 65 redno skupščino v telovadnici Narodnega doma. Točno ob 10. je otvoril starosta brat Bogumil Kajzelj glavno skupščino ter po uvodnih formalnostih pozdravil konzula bratsko ČSR inž. Sevčika, I. podstarosto SKJ br. Gangla, II. pod-starosto br. Paunkoviča, tajnika SKJ br. Brozoviča, starosto Sokolske župe Beograd br. Živkoviča, starosto Sokolske župe Ljubljana br. dr. Pipenba-cherja in tajnika br. Flegarja, starosto Sokola Krško br. dr. Borštnika, zastopnika JČL br. dr. Egona Stareta, zastopnika mestnega župana br. dr. Janka Rupnika, zastopnika Soče br. Trampuža, Sokola I Tabor br. Lozeja, starosto Sokola II br. dr. Šubica, Sokola III br. Šapljc, starosto Sokola IV br. Pogačnika, senatorja br. dr, Gregorina ter vse brate, naraščaj in deco. Nadalje jc poročal br. starosta, da jc društvena uprava povodom napada katoliškega episkopata na Sokola kraljevine Jugoslavije odposlala protestni brzojavki Savezu SKJ in ministrskemu predsedniku dr. Milanu Srskieu. Društveni podstarosta br. dr, Fran Kandare je nato prečital resolucijo naslednje vsebine, ki je bila z viharnim odobravanjem soglasno sprejeta: »Sokoli, zbrani na svojem rednem občnem zboru dne 22. januarja 1933. izjavljamo, da najodločneje odklanjamo vsak poizkus rušiti temelje naše države in nacionalne skupnosti ter da bomo z vsemi svojimi močmi branili svojo skupno domovino Jugoslavijo in svojo narodno dinastijo. Očitek pastirskega lista jugoslo-venskih škofov z dne 17. novembra 1932. s katerim se Sokolstvu očita brez-verstvo in protiversko delovanje, pa zavračamo kot neresničen in tendenciozen in obžalujemo, da je naš episko-pat s svojim sočasnim nastopom proti Sokolstvu in sokolski jugoslovenski vzgoji podpr! razdiralno akcijo, naperjeno proti naši državi. Očitek pastirskega lista sloni na napačnih premisah, katere smo že opetovano ovrgli pred sodiščem. Za nas je merodajna naša »Organizacija« in tam izrečena načela, ki so vse prej kot brezverska in protiverska. Teh načel se hočemo i v naprej držati zavedajoč se da bodo naši pro-tivniki morali sami spoznati svojo zmoto.« Starosta br. Kajzelj je nato preči-tal pozdravno brzojavko dolgoletnega staroste senatorja br. Ivana Hribarja, pismeno čestitko podbana br. dr. Pirkmajerja, dočim sta izrekla čestitke Ljubljanskemu Sokolu osebno na koncertu minister br. dr. Kramer in ban br. dr. Drago Marušič. Iz obsežnega poročila brata staroste posnemamo, da je Ljubljanski Sokol dne 1. oktobra 1932. vstopil v svojo jubilejno leto — 70 letnico — ki se bo proslavila s pokrajinskim zletom v Ljubljani v Vidovih dneh. Vse priprave so v polnem teku ter bo zlet sijajna manifestacija sokolske in državne mi- sli. Zanimanje za zlet je po vsem slovanskem Sokolstvu izredno ter bomo mogli pozdraviti v Ljubljani tudi zastopnike francoskih, luksemburških in belgijskih gimnastov. Nadalje je omenil br. starosta vse važnejše dogodke v preteklem letu, tako vsesokolski zlet v Pragi, Tyrševo proslavo, propagandni izlet v Čabar in Gerovo, ki je dosegel v vsakem oziru svoj namen. Važen dogodek je bila ustanovitev »Odseka za zgradbo Sokolskega doma«, ki mu na-čeljuje br. dr. Vladimir Ravnihar. S pi-jeteto se jc nato spominjal umrlih bratov, predvsem br. Černeta, Škofa, Pe-lana in pred dnevi tragično preminulega odličnega sokolskega tekmovalca brata Vilka Perdana. Spomin preminulih so zborovalci počastili s Slava-klici. Končno je brat starosta pozival vse članstvo, naraščaj in deco na krepko sokolsko delo, zlasti v jubilejnem letu, nakar je prosvetar br. Viktor Markič zanosno prečital poslanico Saveza SKJ, ki jc bila mestoma burno odobravana od zborovalcev. Obširno tajniško poročilo j c podal nato tajnik br. France Ahčin. Uvodoma je orisal priprave za pokrajinski zlet v Ljubljani in prireditve, ki se bodo vršile v preteklem letu za IX. vsesokolski zlet v Pragi, kamor je pohitelo lepo število naraščaja in članstva počastiti 100 letnico Tyrševega rojstva. Izreka zahvalo kr. banski upravi, mestni občini in župi za podporo naraščaju in članstvu za udeležbo na zletu. Zleta v Pragi se je udeležilo 26 obojega naraščaja ter 31 članov in 30 članic. Vseh ostalih pripadnikov društva pa se je udeležilo 4l članov in 32 članic. Obširno jc nato poročal brat tajnik o izletu v Čabar in Gerovo, ter je izrekel toplo zahvalo vsem, ki so pripomogli, da jc izlet tako lepo uspel. Društvo je priredilo več prireditev ter sodelovalo pri vseh nacionalnih in kulturnih prireditvah ter pri prireditvah bratskih sokolskih društev. Končno je izrekel toplo zahvalo naprednemu časopisju, ki je vsestransko podpiralo stremljenja Ljubljanskega Sokola. O jezdnem odseku jc poročal načelnik br. Vladimir Franke. Odsek sc je v preteklem letu poživil, glavna ovira večjemu razmahu pa je pomanjkanje konj za sistematično vežbanjc. Odsek je nastopil javno 4krat s povprečno 25 do 30 člani. Odsek se marljivo pripravlja za nastop na pokrajinskem zletu, kjer bo nastopilo do 50 jezdecev. Izčrpno načelniško poročilo ie nato podal načelnik br. inž. Gojmir Pehani. Prednjaški zbor je Štel 26 članov in 14 članic ter skrbel za redno telovadbo vseh oddelkov, ki se jc vršila v 9 oddelkih. Obisk telovadbe jc bil skozi vse leto zelo povoljen zlasti pri deci. Veliko važnost se je polagalo vzgoji obrtniškega naraščaja, ki ga vodi br. Duro Zadravec. Prvič je obrtniški naraščaj nastopil na obrtniški akademiji ter žel prav zasluženo pohvalo. Društvo je priredilo mladinsko akademijo, javni letni nastop, sodelovalo na župnem zletu: pri tekmah, akademiji na Taboru in pri javni telovadbi. Pri župnih tekmah je vrsta članov v srednjem oddelku dosegla 2. mesto, v nižjem pa 4., članice so dosegle v srednjem oddelku 1 mesto, moški naraščaj in ženski naraščaj sta tekmovala z 2 vrstama ter dosegla k in 2 mesto, po-edinci pa vsi prva mesta. Vsešokolske-i*a zleta v Pragi so se udeležili telovad-ci v častnem številu, pri tekmah za slovansko prvenstvo posameznikov se člani niso udeležili, ker so bili od TO Saveza SKJ izključeni, pač pa so se člani udeležili tekem vrst za slovansko prvenstvo in dosegli še precej zadovoljivo uspehe. Taborcnje članstva in naraščaja je bilo v Ribnem pri Bledu. Pri slavnosti otvoritve Sokolskega doma Ljubljana-Šiška je društvo sodelovalo korporativno pri vseh prireditvah. Tekem v odbojki za prvenstvo Saveza SKJ so se udeležili člani, članice in ženski naraščaj. Člani in elaoiee so dosegli 2. mesto, ženski naraščaj pa 1, mesto. Končno je brat načelnik pozival za intenzivno in smotrcno v telovadnici sledeč svojima velikima učiteljema dr. Tvršu in dr. Murniku. Prosvetar br. Viktor Markič je v svojem lepem poročilu omenjal važnost sokolske prosvete. Tyrševo leto je Sokol proslavil s predavanjem br. Kajzelja »Tyrševo Sokolstvo«, v telovadnici pa so sc vršili nagovori pred vrstami. Idejna šola za novo članstvo je bila dobra priprava za vstop v sokolske vrste ter je rodila prav dobre uspehe. 1. december je bil slovesno praznovan s slavnostno sejo in zaobljubo novega članstva. Izredno živahno bilo delovanje lutkarskega odseka, saj je priredil 22 lutkovnih iger za mladino in odrasle, enkrat p*1 Је gostoval v Ljubnem na Gorenjskem. Lutkarska razstava ob priliki saveznega lutkarskega tečaja je pokazala uspehe tihega, neumornega dela na polju lutkarske umetnosti. Bolj kot kdaj je sedaj potrebno širiti sokolsko prosveto preko telovadnice, da nas bo našel čas pripravljene, da nam bo zdrav duh v zdravem telesu, je zaključil br. prosvetar svoje poročilo. Zanimiva so bila nato poročila, smučarskega odseka, ki ga vodi brat inž. Nace Perko, odseka za taborenje, ki ga vodi brat Mitja Švigelj in zdravniškega odseka, ki ga vodi br. dr. Venčeslav Arko. Br. dr. Arko je tekom leta preiskal vse telovadeče in ugotovil pri vseh prav povoljno zdravstveno stanje. Iz^poročila gospodarja br. Slave Simončiča posnemamo, da je gospodarski odsek vršil svojo nalogo vsestransko skrbno in si prizadeval dvigniti društveno imovino. Glavni vir dohodkov so bile društvene prireditve, ki se žal niso tako obnesle kot jc to želel gospodarski odsek. V glavnem pa jc gospodarski odsek skrbel za adaptacijo telovadnice in stranskih prosto-rovo, tako. da danes odgovarjajo vsem higieničnim predpisom. Kljub težki gospodarski krizi ie bilo blagajniško poročilo br. L. Straussa zelo zadovoljivo. Članstvo se je v ploni meri zavedalo svojih dolžnosti in poravnalo vso članarino za preteklo leto v znesku 48 000 Din, Dohodkov je imelo društvo 101.000 Din, aktivno premoženje pa znaša 229.300 Din, za praški fond pa se je nabralo 40.500 Din. Končno je brat knjigovodja izrekel zahvalo gradbenemu in gospodarskemu odseku, članstvo pa pozval, da točno plačuje svoje prispevke društvu, ki so v današnji dobi edini vir dohodkov. V imenu nadzornega odbora je predlagal br. Tuječ razrešnico bratu blagajniku in upravi, ki je bila soglasno sprejeta in odobrena. Proračun za leto 1933. izkazuje 140.080 Din dohodkov in prav toliko izdatkov, je bil tudi soglasno odobren. Iz statističnega poročila br. Trevna je bilo razvidno, tla je imel Ljubljanski Sokol 31. decembra 1932. članov 1095, članic 393, moškega naraščaja 126, ženskega naraščaja 71, moške dece 181. ženske dece 70, skupaj vseh pripadnikov 1936. Med letom ka je bilo črtanih zaradi neizpolnjevanja članskih dolžnosti 205 članov in 78 članic. Na predlog br. Franketa jc bila nato soglasno odobrena naslednja kandidatna lista, ki bo predložena župni upravi v potrditev: starosta br. Bogu-mil Kaizeli, I. podstarosta br. dr. Fran Kandare, 2. podstarosta br. inž. Albert Poženel, načelnik br. inž. Gojmir Pehani načeln'ca s. Ada Kuharjeva, prosvetar br. Viktor Markič, člani uprave: br. Franc Ahčin, dr. Venčeslav Arko, Tomo Burgstaller, Leo Čebular, Janko Milost, Josip M ni a ček, polkovnik Ljuba Novakovič, Viktor Rus, Slave Simončič, Viktor Treven, namestniki: Boris Gcrmek, inž. Fran Fine. Valde-mar Hasclakie\vicz, Janko Kocmur, Lojze Kovač, Alfonz Lorger, Lev Rogi, Rudolf Rudolf, Igo Rus,- nadzorni odbor: Peter Klinar, Luce Strauss, Evgen Tuječ, namestniki: Veličan Fink, Miroslav Gregorka, Egon Planinšek, praporščak Žigon Štefan, častno razsodišče: dr. Oton Papež, dr. Dragotin Trco, dr. Miha Kambič, dr. Joža Bohinjec, dr. Egon Stare, namestniki dr. Janko Lokar, inž. Leo Mencinger in Rasto Pustoslcmšek. V imenu Jugoslov. češkoslovaške lige je izrekel čestitke br. dr. Egon Stare v imenu Strcljačke družine pa br. Milan Sterlekar. Končno je bi! soglasno sprejet predlog br. Gregorke, da se ustanovi socialni odsek s predsednikom br. dr. Murnikom. Starosta br. Kajzelj se je nato zahvalil vsem za udeležbo in zaključil ob pol 13. uspelo glavno skupščino. Zdravo! Janez Horvat. £upa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO PRAGERSKO Dne 6. t. m. se je vršila v začasni sokolski dvorani, ki je last brata Muleja, glavna skupščina pragerskega Sokola. Udeležba članstva je bila lepa. Zbor je otvoril starosta br. Gostič s pozdravom na vse navzoče. Prav posebno je šc pozdravil zastopnika mariborske župo br. Pirca, nakar jc podal kratko poročilo o delovanju društva v minulem letu. Omenil je, da si jc društvo v minulem letu priskrbelo skromno zavetišče. Preureditev dvorane, ki služi tudi za telovadnico, je bila združena z ogromnimi investicijami. Zahvalil se je ob tej priliki bratu Maj-cenu, zakupniku tuk. kol. restavracije za naklonjenost, ki jo je izkazal društvu s tem, da je sam nosil enoletne stroške za najemnino sok. doma in ki je tudi ob drugih prilikah priskočil društvu na pomoč. Vzpodbujal je tudi članstvo, naj se z vso ljubeznijo oklene sokolskega dela in naj sledi ciljem, ki jih je začrtal Sokolstvu vzor-Sokol br. dr. Miroslav Tyrš, katerega 100. obletnico rojstva smo pred kratkim obhajali. Nagovoru br. staroste so sledila poročila ostalih funkcionarjev. Iz teh poročil je bilo razvidno, da je bilo društvo v minulem letu zelo agilno. Poleg manjših prireditev je imelo še 1 tombolo, 2 akademiji in 6 iger. Stanje društvene blagajne je povoljno. Po teh poročilih sc je oglasil k besedi zastopnik marib. župe br. Pirc. V svojem jedrnatem govoru jo podal več smernic za bodoče društveno delo za kar je žel toplo priznanje. Nov odbor je sestavljen sledeče: starosta br. Šegula Leopold, podstarosta br. Kac Franc, načelnik br. Gerbič Lambert, namestnik br. Dolenc Ivan, načelnica s. Gerbic Marta, namest. s. Primec Marta, prosvetar br. Brenčič Vinko, tajnica s. Vodošek Marjeta blagajnik br. Barbič Anton, gospodar br. Zavadlov Franc, revizorji br. Godec Štefan in br. Mule Alojz, namest. br. Vovk Miha in br. Premrl Štefan; odborniki: br. Zupančič Franc, Pristovnik Jože, s. Velikogna Mara in br. Luršak Alojz; namestniki: br. Rezar Jožef, br. Kokol Karel, s. Varl Roza in s. Gerbic Franja; častno razsodišče: predsednik Gostič Anton, namest. Pretnar Jakob, zapisnikar Skok Alfonz, člani: Majcen Alojz, Fludernik Franc, Zupanc Miloš. SOKOLSKO DRUŠTVO TEZNO Naše društvo je imelo ob prisotnosti župnega delegata br. Tomažiča Ivana svoj drugi letni občni zbor dne 8. januarja. Udeležba je bila zadovoljiva, vendar bi bilo želeti večje udeležbe od starejšega članstva. Društvo je v preteklem letu vkljub težkim razmeram prav dobro delovalo. Iz načelnikovega poročila je bilo posneti, cm je v preteklem letu bilo vpisanih telovadečih t>nvnreč"r» 144 (decc 86, naraščaja 31, članstva 27), telovadnih ur 562, povprečni ob s., na uro 15. Vso to delo je opravilo 4 oz. 5 pred-njakov. Telovadne prireditve so bile: 12. junija okrožni zlet, 28. junija tekme decc med društvi Maribor 1. in Tezno, v avgustu okrožne tekme v odbojki, katerih so se udeležili trije oddelki z dobrim uspehom (ženski naraščaj 2. mesto, moški naraščaj 4. mesto in člani 7. mesto), 4. sept. so se izvedle društvene lahkoatletske tekme vseh oddelkov, 18. sept. se je 19 članov in naraščajnikov udeležilo Tyrševe štafete, 2. oktobra je društvo postavilo na župne lahko atletske tekme 6 članov, 3 članice, 4 naraščajnike in 3 naraščajnice in odneslo 6 diplom (člani in naraščajnice), 4. decembra se je izvedla druga društvena akademija s prav dobrim uspehom. Poleg tega je društvo sodelovalo pri društvenem nastopu Maribora II. in društvenih lahkoatletskih tekmah Maribora matice. Pešizletov je bilo vsega 8. Osnoval se je tudi smučarski odsek (15 članov). Prosvetno delo jc bilo vse leto živahno in v znamenju Tyrševega leta: 4 predavanja in proslave (Vidov dan, zaključek Tvršcvega leta in 1. december). Nagovori pred vrsto so bili usmerjeni v pravcih: nacionalna slovenska vzgoja, negovanje sokolskih vrlin, trez-nostno gibanje in štednjaf Priden je bil tudi dramatski odsek ki jc dal 4 predstave. Knjižnica ima 517 knjig in je 39 čitaleev izposodilo 502 knjigi. Tajništvo je imelo 1041 dopisov in beleži 15 odborovih sej. Blagajna izkazuje Din 73.685'25 dohodkov, Din 70.182-30 izdatkov, na dolgu je bilo odplačano 12.400 Din, tako da še ostane dolga 32.400 Din Celotno društveno premoženje znaša 109.130 Din. Stanje pripadnikov jc 31. decembra naslednje. 55 moške dece, 32 ženske decc, 15 moškega naraščaja, 10 ženskega naraščaja. 106 članov in 25 članic. Godbeni odsek se je v minulem letu obnovil in se prav lepo razvija. Pri volitvah je občni zbor predlagal župni upravi naslednjo upravo: starosta br. Tušak Franjo, podstarosta br. Kumerc Franjo, načelnik br. Ledinek Miloš, namestnik br. Marovt Ludvik, načelnica s. Roškar Draga, namestnica s. Visočnik Mira, prosvetar br. Visočnik Miloš. Odbor sc je pri prvi seji konstituiral naslednje: tajnik br Stc-her Avgust, blagajnik br. Leber Lojze, namestnik br. Raner Alirko, gradbeni odsek br. Špes Franjo, dramatski odsek s. Weber Marica, godbeni odsek br. Šebeder Jože, gospodar br. Vešligaj Jože, matrikar br Cotič Jože. odborniki: s. Perme Ljuba in bratje Perme Mirko, Žunko Tone, Maglica Ivan in Pregl Ivan. Nadzorstvo: bratje Roškar, We-ber in Rataj. Delo v tekočem letu bo usmerjeno na Pokrajinski izlet v Ljubljani in v saniranje društvenega dolga, da sc v bodoče že lahko prične misliti na lastno telovadnico. SOKOLSKO DRUŠTVO MUTA-VUZENICA Preteklo nedeljo 15. januarja je imel naš Sokol svoj 14. redni občni zbor. Kot župni delegat mu je prisostvoval br. Močnik, šol. nadzornik, vodil pa je zborovanje starosta br. dr. Pregl. Uvodoma se je zgražal nad gonjo proti Sokolu in domovini, ki se z gotove strani nepremišljeno in zlobno vodi. Protestu se je pridružil ves zbor. Poročila so pokazala zopet visoko aktivno bilanco enoletnega dela. Razne prireditve, med katerimi je gmotno m moralno najbolje uspel javni nastop, so poživile stike članstva. Nad vse agilno je bilo delovanje društva v teh- niškem pogledu: javen nastop samo z lastnimi oddelki, sodelovanje pri nastopih v Vuhredu in okrožnem zletu v Guštanju, sodelovanje pri Zvezdnem teku v Maribor, pri lahko atletski tekmi, dvakratni domači štafetni tek, to so bili v velikih obrisih uspehi dela. Tudi smučarStvo se je začelo gojiti, odsek je štel 12 članov. Občni zbor je poročila odobril in z malo izpremembo izvolil zopet stari odbor. Članarina se jii določila za bodoče leto na mesečno 2 dinarja; je sicer res bore malo, toda v teh hudih časih je še to za marsikoga preveč. — Po kratkem nagovoru br. župnega delegata, ki je delovanje društvenega odbora pohvalno priznal, se je zbor ob 17. uri zaključil. — M. Ž.upa Mostar SOKOLSKA ČETA DABAR-POLJE 8 januara ove godine priredila je ova četa zabavu, koja je vrlo dobro uspela. Vetar severac, koji je u 8 uvečer besnio otvorenim dabarskim poljem, nije sprečio vredne Sokole dabarske kao i susednih četa, da u velikom bro-ju posete zabavu. Zabava je bila odlično posećena te je školska sala bila krcato puna. Zabavu je otvorio vrlo lepim pozdravnim govorom starešina čete Ajrović Mihajlo. Potom je vrlo lepo izvedena drama »Prvi ustanak«. Vrlo dirljiva je bila zakletva. Voždu na vernost. Zakletva je tako tužno dirnuia prisutne da sc je u masi na sve Strane culo potpulo ječanje, koje je narušavalo grobnu tišinu prostrane školskc sale. Na zabavi su iz vodene sokolske vežbe. Članovi su dosta do- Žvtpa \iš RAZVITAK SOKOLSTVA U ZAJEČARU Nagli razvoj Sokolstva, osim va-roši, osetno se opaža po selima u broju bro izvodili vežbe, ali su deca bolje. Posle zabave sc igralo i pevalo. Starešina čete Ajrovič, u razgovoru mi je rekao, ga je u njihovoj četi svake godine na drugi dan Božiča zabava, te da je to uobičajena zabava. P. Đulafić SOKOLSKA ČETA LOKVE Na 14 ov. m. ovdašnja četa priredila je svoju godišnju zabavu. Zabava je bila veoma dobro posečena, ne samo od strane meštana, nego i od mnogih bližih i daljih sela. Isti-na i sve prošle zabave, koje je naša četa priredila, bile su uvek dobro po-sečene. To je dokaz, da se sokolska mlsao po ovim našim surim kršima sve više širi. Zato se i članovi čete trude, da biranim programom pribave posetiocima ugodnu zabavu i razono-du. Radi toga je program i ove zabave hio biran i sastavljen u sokolskem duhu. Zabavu je otvorio brat V. Av-dalovič, učitelj, koji je u svom govoru is taka o značaj sokolskog rada pa narodni preporod i blagostanje. !Iza toga sledile su ostale tačke programa, koje su izvedene na opče zadovoljstvo pri-sutnih. Komad »Emapcipovana« izveden je veoma dobro i s uspehom. Od-mah se može videti, da su članovi bili ozbiljno shvatili svoje uloge i da su uložili dosta volje i truda, da bi mu uspeh obezbedli. Naročitu pažnju posetioca svra-tila je pesma »Slet u Beogradu 1930«, koju je uz gusle pevao naš vredni voda brat Branko Mihič. Zabava je uspela, kako u materijalonm tako i u moral-nom pogledu. Sokolstva, Sokolska misao, Organizacija, a pored ovoga održana su i predavanja iz oblasti zadrugarstva, poljo-privrede i mlekarstva, te time dopunili svoja znanja, a kao vaspitači omladine delali u tom smislu i pojačali rad So- II tečaj za vode sokolskih četa okružja Zaječar seoskih četa. Taj izvanredan porast dao je povoda zaječarskom društvu da spremi i dobro vaspitane i naučene prednjakc, želeči time da omladina, koja se vaspitava po sokolskom sistemu bude i u tom smislu poučena pravilno. Zbog toga je otvoren i tečaj za pred-njake, koji je počeo 25 a završen je 31 decembra. Na ovome tečaju, osim tehničkih predmeta, predavano je i: Metodika sokolskog vaspitanja, Istorija TRODNEVNI PROSVETNI TEČAJ SOKOLSKOG OKRUŽJA NEGOTIN 2, 3 i 4 januara prireden je tro-dnevni tehnički tečaj okružja Negotin. Prijavilo se i završilo tečaj 50 slušalaca brače i sestara pretstavnika društava i četa okružja Negotin. Tečaj je bio ureden po tipu Sav. prosv. škole u Novom Sadu. Svi su tečajnici van Negotina imali zajedni-čko prcnočište i prehranil. Utvrden je bio tačan raspored vremena, koji je predvidao i kretanje tečajaca van škole. Ukupno jc za tri dana dato 27 časova, °d kojih 21 u školi, a 6 u sokolani za Pr®ktičnu gimnastiku. Disciplina, red i j rad kao i solidarnost i sokolsko proživ- | Žopa Novi Sađ SOKOLSKO DRUŠTVO BAČKO PETROVO SELO Dana 12 jan. održana je godišnja redovna sednica Sokolskog društva. Starešina je pozdravio prisutne i pošto je bio dovoljan broj, otvorio je sedni-eu. Posle kratkog govora pozdravio je Nj. Vis. Prestolonaslednika i pročitao poslanicu Saveza. Nakon toga podneli su svoje izveštaje: tajnik, načelnik, blagajnik i prosvetar. Izveštaj prosvetara brata S. Majinskog bio je opširan i do sitnice izraden. Svi izveštaj i su jedno-glasno primljeni. Stanje blagajne nije na zavidnoj višini^ jer postoji dug od oko 5000 dinara. Članarina j c za 1933 god. 5 dinara. Prosvetar je stavio 2 predloga, da sc osnuje tamburaška i pevačka sekcija i da so brišu članovi, koji su u zaostatku s isplatom članari- kolstva u kulturnom smislu, a selo po-cligli. Na tečaju je bilo 20 polaznika, koji su za kratko vreme tečaja pokazali izvanredne rezultate, te time i precl komisijom sebe osposobili. Ko-m:siju su sačanjavali brat Cvetinčanin, Alič, Stojanovič, Milojcvič, Ščeglov, koji su u isto vreme i predavali. Ispitu je bio prisutan starosta društva brat Tunez i župski načelnik Putnikovič. ljanje bili su na visokom stupnju. Uci-onica je bila naročito ukrašena slikama Nj. Vel., Nj. Vis. Prest. Petra, starešine Sokola; Tirševom, Ganglovom, Fignerovom, Masarikovom i Šajncro-vom. Zatim je bilo istaknuto i nekoliko gesla, koji su bili umetnički izradeni. Nastava je izvodena uredno i po unapred utvrdenom planu i rasporedu. Predavanja su bila aktuelna i slušači su ih pratili s neobičivm interesova-njem. Svima slušačima izdana su uvere-nja po tipu Saveznih uverenja. Moralni uspeh škole je vrlo velik; čak preko oeekivanja. Škola je u ccloj Krajini ođjoknula kao jedno močno sredstvo za širenje sokolsikc misli. Đ. M. ne za 3 meseca. Skupština je'predlog usvojila. Pristupljeno jo izboru časni-štva: Za starešinu izabran jc brat Roman Sladič, uprav. osn. škole, predašnji starešina i to jednoglasno. Zamcnik br. Branko Bugarski. Za tajnika Nebojša Viškovič, učitelj. Za prosvetara brat Sima Majinski, za načelnika brat Ko-rovljev Rajko, a za načelnicu sestra Dujin Milica, učiteljica. U upravni odbor ušli su: Gligorije Plavšič, paroh, Stevan Vujčin, trgpvac, Dušan Vrbaški, knez, M. Bogdanovič, umir. beležnik, Simeon Đendić, beležnik, Lazar Milin-kov, Ivan Topalski, Miloš Vojnovič, gostjoničar, Svirčcvič Nestor, bankar i Kokuškin Aleksandar, advokat. U re-vizioni odbor: Panič Božidar, čaban Stevan i Živkovič Jovan. Sud časti: Simeon Dendič, beležnik, Gligorije Piav-šič, paroh, Aleksandar Kokuškin, advokat, Čaban Stevan, opšt. činovnik. Nakon toga je scdnica završen a. SOKOLSKO DRUŠTVO BAJŠA 15 ovog meseca Sokolsko društvo Bajša je održalo svoju treču glavnu redovnu godišnju skupštinu, na kojoj je nakon saslušanja referata funkcio-nara o pojedinim granama sokolsikog rada, aklamacijom izabralo' je za starešinu diuštva brata Berič Obrada, za zam. starešine Dobrik Adama, za tajnika Stojikov Nenada, prosvetara Ve-ličkoviea Nikolu, za blagajnika Rignar Jana, za načelnika Atanackov Branka, za zam. načelnika Večer novič Vojina, za članove uprave: Markušev Lazara, Kurtešanovič Stevana, Cvejič Mšu, Blagojčev Lazara, Burčar Pavla, Bajič Obrada, Brankov Obrada i za članove suda časti: Hovanski Haritona, Vuletin Novu i Hronjec Aleksandra. U članove je ušla večina brače, koji su se i prc istakli, kao pravi Sokoli. Konstatujemo nažalost da brača i sestre Sokoli — učitelji i učiteljice nisu prisostvovali na godišnjoj skup-štini, te jednom inteligentnom i kulturnom snagom rade u našem društ-venom životu. Jedno od najosetljivijih pitanja po naše društvo — pitanje ubiranje članarine, rešeno je kategorički na taj način, što su oni članovi, koji nemaju toliko sokolske svesti, da ne razumeju da bez uplate novčanih doprinosa ne može postojati Sokolsko društvo, a koji su skriveni protivnici Sokola u Bajši, biče isključeni iz društva, a neubrana članarina ubrače se ovršnim putem preko političke opštine. Poželimo novoj upravi da svojim uspešnim i plodnim radom izvuče društvo iz teške financijske krize i stvori od njega jedno od najjačih društava na severnoj granici naše domovine, jer je surovog materijala mnogo, a svesn-'h sokolskih radnika i odviše malo. Ž.upa Osifelc SOKOLSKO DRUŠTVO ERDEVIK Iako se u bratskom Glasniku često ne javljamo, ipak ne znači da smo u zastoju, naprotiv moglo bi se reči da se u našem društvu radi. Gubitkom troje brače i to brata starešine Vigele Ferde, sestre načelnice Parnioke Julije i sestre zamenice načelnice Kneževič Anice (sada Vigele), osetili smo dub-lji potres. I možda su nekoji od njih nenadoknadivi, ali mi ipak radimo. Koliko je naša sokolska ideja prodrla u široke mase našega mesta moglo se je najlepše videti drugi dan pravoslavnog Božica, kada je naša so-kolana bila dupkom puna pa su mnogi morali stajati. Mnogi, koji inače nisu u našim redovima, ne prikrivaju svoje radost'; za svaki naš uspeh. Po-zorišno veče uspelo jc inače dobro! I ako su mnogi diletanti još mladi na-stojali da se užive svaki u svoiu ulo-gu. U nedelju 15 ovog meseca održala je bratska četa Kukujevci svoju redovnu glavnu skupštinu, kamo je bio izaslan i delegat društva, koji jc pri-sutnu braču bodrio i stekao je uve-renje da če rad bratske čete iči bolj im putem! U odbor su izabrani brača i sestre Ivšič, Ubavič, Grubič, Maroše-vič, Božajkovič, Matečič, Osikonič i Stanojevič. SOKOLSKO DRUŠTVO KOŠKA Sokolsko društvo Koška održalo je svoju glavnu skupštinu dana 15 januara 1933 u prostorijama škole Koška. Kao delegat br. župe Osijek, pri-sustvovao je skupštini br. Eugen Ve-ček, okružni prosvetar iz Našica, koji je nakon otvorenja skupštine po starešini br. Radoslavu Popoviču održao vrlo lep govor istaknuvši naročito pri-sutnima, da se ne daju smetati napadaj ima crkvenih vlasti na Sokolstvo več da i dalje prionu što intenzivnijem radu za ideale Sokolstva, u uvercnju da su na pravom putu. Prisutni su bili oduševljeni ovim lepim govorom br. Večeka, te su svršetak govora popra-tili gromkim »Zdravo«. Čitanje poslanice br. Saveza sa-slušano je s velikom pažnjom, a pozdrav br. Savczu popračen je sa »Zdravo«. — Izveštaji svih pojedinih funkcio-nera primljeni su bez primedbe na znanje. Izbor novo uprave izvršen je javnim glasanjem, a u koju su ušli veči-nom dosadašnji funkcioneri, osim što je za blagajnika izabran jednoglasno sada br. Emil Sigrist. Proračun za godinu 1933 primljen je s ukupnim prihodom od 3000 dinara i isto tolikim rashodom. Na predlog starešine br. Popoviča skupština je zaključila da se odašalju brzojavni pozdravi br. Savczu i starešini br. župe Osijek, Dimitriji Petroviču. SOKOLSKA ČETA RETKOVCI U nedelju 15 januara održala je naša četa svoju glavnu godišnju skupštinu, na koju je došao kao izaslanik župe brat Miljenko Markovčič iz Vin-kovaca. Skupštinu je otvorio starešina brat Mato Durdcvič, pozdravivši iza-slanika i sve prisutne članove i odmah je predao reč izaslaniku br. Markoviču, koji jc četu upoznao s najnovijom protusokolskom kampanjom, koja sc vodi protiv našeg Sokolstva, s ciljem da nas razdvoji. U vezi s time jedno-glasno je zaključeno da sc telegrafski odašalje protest Savezu Sokola kraljevine Jugoslavije i Pretsedniku vlade u Beograd. Posle toga pročitan je izveštaj o radu Sokolske čete u prošloj godini, koji je bez prigovora primljen s odo-brenjem na znanje. Zatim se prešlo na izbor nove uprave. Za starešinu je ponovno izabran jednoglasno i uz burno odobravanje brat Mato Durdevič. Jednoglasno su ponovno izabrani i svi ostali članovi stare uprave, što je najbolji znak da cela četa odobrava njihov dosadanji rad. Na koncu je govork) osnivač Sokolske čete u Retkovcima brat Viktor Leskovar i stavio na srcc svim Soko-lima da ostanu verni svojim sokolskim načelima. Ž.una Split SOKOLSKO DRUŠTVO JELŠA 15 t. m. održana jc glavna godišnja skupština našeg Sokola u Jelši. Starosta, brat Huljič Andro, biranim sokolskim rečima potice braču na intenzivni ji rad. Daje reč odaslaniku župe iz Splita, bratu dr. Sergiju Ma-chieda. Brat dr. Machiedo osvrče se na prošlost jelšanskog Sokola i prc-poruča brači, da se hladnokrvno ali odvažno bore protiv svih neprijatclja Sokolstva. Prosvetar izveštava o pro-svetnom radu minule godine. Načelnik o tehničkom radu. Tajnik poda-stirc svoj izveštaj. Blagajnik izlaže prihod i rashod prošle godine. Za tim je birana nova uprava. Starešina: Huljič Andro, potsta-rešina: Gamulin Toma pk. Vicka, prosvetar: Brida dr. Vojtjeh, tajnik: Drin-kovič Pavao, blagajnik: Machiedo dr. Ivo, načelnik: Dobronič Vinko, načelnica: Dančevič Dubokovič Marica. Odbornici Peronja Niko, Dubokovič Ivo Lav, zamenici odbornika: Mekja-vič Vicko, Milatič Jakov. Revizori: Gamnlin kap. Kuzma, Batoš Vicko i Gamulin Stjepan pk. Ante. Sud časti: Brida dr. Vojtjeh, Machiedo dr. Ivo, Gamulin Toma pk. Vicka, Huljc Andro, Mekjavič Vicko. Zamenici: Drinkovič Pavao, Gamulin Stjepan pk. Ante i Dobronič Vinko, gospodar: Bartulovič Mice, statističar: Buj Živko. Uprava je društva s delegatom župe dr. Sergijem Machiedo posle podne prisustvovala glavnoj godišnjoj skupštini Sokolske čete Pitve. SOKOLSKO DRUŠTVO IGRANE Naše društvo održalo je glavnu godišnju skupštinu na 15 ovog meseca. Skupština je bila odlično posečena. Skupštinu jc otvorio brat starešina s kratkim govorom u kojemu je istakao sve važnije dogodaje u prošloj godini. Na koncu je upozorio braču, koja budu imenovana kao nova uprava, da bratski složno rade kako bi društvo moglo što bolje raditi i napredovati. SOKOLSKO DRUŠTVO TRILJ Sokolsko društvo održalo je 15 I svoju glavnu skupštinu, kojoj je bilo prisutno osim Sokola još i preko 200 odraslih sel'aka. Skupštinu jc otvorio brat starešina dr. Rančič, koji se je ponajpre pozabavio s biskupskom okružnicom, pobijajuči njene tvrdnje, što su sluša-oci prihvatili velikim odobravanjem. Nakon izveštaja pojedinih funk-cionera birana je sledeča uprava: starešina dr. Rančič, potstarešina Prcela Ante; tajnik Kavajin; blagajnik Uze-lac; prosvetar Latinac Ivo; načelnik Dclonga Stipe; načelnica Plavša Anda; članovi uprave: dr. Slujo Barbašin, Žuljevič Grgo, Plavša Gojko, Banič Jakov, Serdarevič Ante, Marasovič Blaž j Vuko Luka. Sada dolazi na red razviče društvenog bar jaka, koji je darovao ban br. dr. Jablanovič, zau-zimanjem sreskog načelnika br. Kusti-ča. Odlučilo se, da svečano razviče barjaka bude u maju mesecu. Na predlog brata starešine dr. Rančiča, prisutni jednoglasno zaključuju da treba graditi sokolski dom, mi čemo —viču seljaci — raditi besplatno, kao i sav materija! za gradnju doma do-terati i dati besplatno; ovakova jedno-dušnost zapanjivala jc i največeg op-tim'stu. Nakon svega toga celo to mnoštvo nije se razišlo, več jc u po-vorci krenulo k društvenoj čitaonici. Nastup brkatih seljaka i ona impozantna povorka sigurno je, da Sokolstvo nailazi na prijem i pored neču-venih progona. 'Ž.upa Sušalc - Hifetea SOKOLSKO DRUŠTVO ALEKSANDROVO Dana 8 januara o. g. održana je godišnja glavna skupština u našem društvu. Na skupštini su izneli društveni funkcionari svoj izveštaj o radu u minuloj 1932 godini, što je skupština primila do znanja. Posle je bio izbor nove uprave. Skupštinari su živo sudelovali u izboru što se vidi iz razl čitih predloga za pojedine funkcionere. Zapisnik glavne skupštine kao i predlog nove uprave biče poslan brat-skoj župi na odobrcnje i potvrdu. SOKOLSKO DRUŠTVO ZAMET-KANTRIDA Dana 6 januara ove god, održana je glavna godišnja skupština ovoga društva pod pretsedanjem br. starešine Adalberta Lenca. Posle pozdravnog govora, tc čitanja poslanice br. Saveza upučen je br. Savezu pozdravni brzo-jav. — Brača funkcioneri izneli su u op-širnim izveštajima rad društva u minuloj godini po kojima jc razvidno, da jc rad u našem graničnom društvu bio opsežan i uspešan, jer su pojedina brače nastojala da zadovolje svojoj duž-nosti. Prema izveštaj u br. tajnka, društvo je u toku godine nailazilo na više poteškoča, ali pored svega toga kro-čilo se je uvek napred. Prema izveštaju br. načelnika ra-dilo sc preko godine na tehničkom polju uspešno, te je vežbalo u svemu. 16 članova, 15 naraštajaca i 65 muškog podmlatka. Sestra načelnica podnoseči svoj izveštaj ističe marljivost ženskih kategorija od kojih je vežbalo: 11 članica, 13 naraštajki i 42 ženskog pomlatka. Održane su preko godine 2 javne vež bc, 3 akademije, 1 izlet 1 plivačko na-tecanjc. Osobito je istaknuti na ovoj skupštini rad prosvetnog odbora, koji je bio vrlo plodan i smišljen, te jc delo-vao u svim pravcima sokolskog prosvetnog rada. Ovaj je odbor dao od sebe maksimum svojih mogučnosti. Blagajnik je izneo stanje blagajne. Društvo nema nikakovog duga, a fond za gradnju doma iznosi 35.400 Din. Br. statističar podnaša izveštaj, da je koncem 1932 god. bilo u društvu učlanjeno: 83 člana, 23 članice, 15 mu-škog naraštaja, 16 ženskog naraštaja, 65 muške dccc i 42 ženske dece. Br. ekonom izvestio je, da društveni inventar (imovina) iznosi vrednost od 24.975-40 Din. Posle primljcnih izveštaja prešlo se na izbor nove uprave društva. U novu upravu birani su: starešina brat Milankovič M. Martin, zam. starešine: br. Mohorič Božo, tajnik: br. Valesio Otelo, načelnik: br. Pilepič Ante, načelnica: sestra Ružič Marica, prosvetar: br. Pilepič Ante, blagajnik: br. Srdoč Milan, statističar: br. Sinčič Romaldo, ekonom: br. Surina Josip i t. d. Poznavajuči agilnost brače u no-vomc upravnom odboru možemo se na-dati, da ee ovaj odbor nastojati da čim više zadovolji u radu, pa če i ova go-dina biti takoder jedna od plodnih go-dina našeg društva —• na granici otrg-nute nam naše Istre. P. jtupa Šibenik - Zadar SOKOLSKO DRUŠTVO ŠIBENIK Ovo Sokolsko društvo održalo je glavnu skupštinu 8 januara o. g. Kako je još u novembru mesecu prošle godine upravni odbor društva bio podneo kolektivnu ostavku, to je poslove društva vodio izvršni odbor župe, koji je vodio i ovogodišnju skupštinu. Pošto je župski starešina br. Kovačev pozdravio prisutne skupštinarc primljeni su pozdravni telegrami za starešinu Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra i Savez. Zatim je župski tajnik br. Torro podneo svoj izveštaj. Iz tog izveštaja razabrali su se uzroci radi kojih je društvena upravna bila podnela kolektivnu ostavku kao i radi čega jc upravni odbor tu ostavku uvažio i po-verio daljnje vodenje poslova društva Šibenik svom izvršnom odboru. Zatim je podneo izveštaj o administrativnom radu u toku godine, pa je na koncu izveštaja pozvao svu braču da budu složni i jednodušni, jer su momenti kad svi moramo da budemo na okupu i da za-bacimo eventualne sitne razmirice u interesu celine. Načelnik župe br. Melis podneo jc izveštaj o tehničkom radu u društvu. Iz tog izveštaja sc vidi, da jc društvo u tehničkom radu kroz prošlu godinu pokazalo punu aktivnost. Ukupno je društvo nastupilo devet puta bilo to na javnim vežbama ili akademijama. I br. načelnik je apelovao na članove, da budu disciplinovani i složni, jer samo tako čemo uspeti da odemo putem na-pretka. Blagajnički izveštaj je podneo br. Benkovič. Lanjske godine imalo je društvo Din 87.355-63 prihoda, a rashoda Din 86.000-21. U otsutnosti br. prosvetara i pro-čelnika glazbene sekcije njihove izveštaje je pročitao br. Torre. Iz statističkog izveštaja, koji^ je podneo br. Ježek vidimo, da je počet-kom 1932 god. društvo brojilo 721 člana, od kojih je nažalost u toku godine brisano radi neplačanja članarine 195, iselilo sc iz Šibenika 24, a umro 1 član. U toku godine pristupilo jc novih 48 članova tako da jo 31 decembra 1932 god. bilo 549 članova. Pročelnik streljačke sekcijc br. Mi-ličič izveštava, da se u toku prošle godine fuzionisala streljačka družina sa Sokolskim društvom i da jc tako došlo »S O K O L S K I G L A S N I K« do osnivanja ove sekcije. Aktivno je u to j sekciji sarađivalo 46 članova, a is-paljeno je svejja 990 metaka. Br. Kolombo, kao gospodar društva, podneo je svoj izveštaj o materi-jalnom stanju društva. Svi izveštaji primljeni su jedno-filasno. Po iscrpljenim ostalim točkama dnevno« reda prešlo se na hiranje nove uprave. Na predlog br. Dunkiča bi-rana je jednoglasno sledeča uprava: Starešina: Potur ca dr. Srečko; I zame-nik starešine: Novak Krešimir; II za-menik starešine: Čok Vaso; tajnik: Markič Ivo; prosvetar: Troskot Petar; blagajnik: Benkovič Egidije; referent za seoske čete: Triva Miloš; načelnik: Meliš Hinko; zamenik načelnika: Filipi Mile; načelnica: Kušar Nada; zamcnica načelnice: Delfin Marija; odbornici: Miloševič dr Miodrag, Delfin Fino, Su-nara Petar, Miličič Luka, Krstič Krsto; zameniei odbornika: Friganov:č Miho-vil Jadmnja Josip. Sirotkovie Ivo, Berič Rade i Pecelj Milorad; rcvizori: Pa č Matija, Marinčič Marko; zameniei re-vizora: Bumber Emil, Merlak Bruno; siid časti: Bajlo Ivo, Pajalič Dinko, Ma-roevič Ivo, Krekič ilv. Artur, Peručič Ernest; zameniei: Vatavuk Ante, Grizel j Ivo. Pošto se br. Poturica lepim i bira-nim rečima zahvalio na jednodušnom p »veren ju skupština je bila. zaključena. Žufio Tuzla SOKOLSKO DRUŠTVO BRČKO Na 15 jarma ra održalo je Sokolsko društvo Brčko glavnu godišnju skup-stmu. U 10% sati pre podne starešina nr. dr. Milorad Kostič otvorio je skup-stmu i pozdravlja Nj. Vel. Kralja Aleksandra I i starešinu našega Sokolstva .Г restolonaslednika Petra, zatim razla-že današnje stanje Sokolstva, neprija-telja vanjskih i unutarnjih, koji su ustali protiv Sokolstva jer u njemu vitle jednu snažnu organizaciju, koje su članovi spremni u svako doba dati svoje živote za obranu domovine. Osudu-jc sve one, koji svesno ili nesevsno rade na cepanju narodnih snaga. Odbija napad katoličkog episkopata na Sokolstvo. Na koncu svog iserpljivog govora predlaze da se sa skupštine pošalju brzojavi pretsedniku Ministarskog saveta 1 Savezu SKJ sledečeg sadržaja: Naj-ostrije protestujeino protiv svih koji rade protiv jedinstva naroda i države. Istovremeno odbijamo klerikalske počivale i tražimo da se najenergičnije postupi protiv svih koji svesno ili nc-svesno svojim radom služe neprijate-Ijima našega naroda. Sokolstvo verno i odano svome narodu, Kralju Aleksandru I, a pod vodstvom svoga starešine Njegova Visočanstva Prestolonaslednika Petra znače muški i odvažno da primi borbu i izvojuje pobedu pro-fiv svih neprijatelia Jugoslavije i jugo-slovenskog naroda. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Brzojav je primljen uz burne ovacije Kralju i starešini Sokolstva Kraljeviču Petru. Kako je tajnik i prosvetar društva otsutan brat načelnik društva čita njihove izveštaje. Iz izveštaja se vidi da je rad društva bio intenzivan. Brat blagajnik-matičar čita izveštaj o radu blagajne kroz prošlu godi-nu i stanje pripadnika društva. Iz izveštaja se vidi da je ukupan promet bla- God. IV - br. 5 gajne bio 38.415 dinara. Ostatak je 12.800 dinara. Brat načelnik Petar Zrclec čita izveštaj o telovežbačkom radu. Iz izveštaja se vidi, da je društvo naročito mnogo radilo na tom polju tako, da danas stoji na zamernoj višini. Izveštaj se prima uz ovacijo bratu načelniku. Vežbače članstvo predlaže listu nove uprave koja glasi: Starešina: brat dr. Milorad Kostič, zam. starešine brat Milan Pavlovič, tajnik: br. Lazar Radovič, blagajnik - matičar br. Milan Ostojič, načelnik br. Petar Zrelec, zam. načelnika br. Drago Venos, načelnica sestra: Ljubica Venos zam. načelnice sestra Mira Hadži-Ristič, prosvetar: br. Gavrilo Popovič. Članovi uprave: brača: dr. Dušan Miloševič, dr. Marko Maglov, Rado Trfkovič, Jovo Hadžič, dr. Rizah Dubinovič, Drago Zembič, Jovo Stanisavljevič, Stevo Nesrsta, Do-broslav Medunič, Zvonko Andič. Rcvizori brača: Savo Jurišič, Ibrahim Šabič, Slavko Zembič, Branko Davidovič, Vjekoslav Rebba, Mitar Kolakovič. — Sud časti: brača: dr. Milorad Kostič, Milan Pavlovič, dr. Marko Maglov, dr. Dušan Miloševič. Lista se prima jednoglasno. Kako je bio dnevni red iscrpljen, brat starešina pozvao je svu braču i sestro da još više ulože truda za rad u Sokolu, a nato je zaključio skupšti-nu. — Župa Varaždin SOKOLSKA ČETA BARTOLOVEC Sokolska četa Bartolovec održala je 15 januara o. g. svoju tre>a god š-nju škupštinu. Bratsko matično društvo Varaždin zastupao je brat Nikola Bosanac. Starešina čete Josip Sagi ostro je osudio i odbo u svom poz-dravnom govoru izazivački napadaj klerikalaca na Sokolstvo. Iz raznih izveštaja vidi se, da je četa bila aktivna, pa je radi tofla izabrana stara uprava. Napomnjemo, da poslanica katoličkog episkopata nije kod nas imala onog efekta, koji su zamišljali njezini crni sastavljači. SOKOLSKA ČETA BIŠKUPEC U nedelju, 22 januara o. g. održala je Sokolska četa u Biškupcu svoju rc-dovitu glavnu škupštinu. Kao izaslanici matičnog društva Varaždin prisustvo-vali su skupštini brača Kaman Milan i Kovačič Julije. Posle izveštaja tajnika načelnika, prosvetara i blagajnika iza-bran je novi odbor. Za starešinu je bi-ran llija Lisičak, za tajnicu Anica Mar-tinee, za načelnika Stanko Gluhak, za blagajnika Ivo Conar. Na skupštini je pročitana poslanica Saveza, te okruž-nica matičnog društva, u kojoj se Sokoli ograduju protiv nečuvenih podva-la katoličkog klera na jugoslovensko Sokolstvo. Na ovu se protunarodnu rabotu još potanje osvrnuo izaslanik br. Kaman, koji j£ svoj govor svršio poklikom »Živio Kralj!«, što su pri-sutni skupštinari oduševljeno prihvati-li. Ova mlada četa u Biškupcu lepo sc razvija; ima 52 člana, oko 120 sokolske dece, svoje posebne prostorije u op-štinskoj zgradi, gde im je i čitaonica. Četa ima i svoj barjak, koji je još pro-šlog leta bi posvetio tamošnji župnik. SOKOLSKA ČETA KAMENICA Dana 9 januara 1933, na rodendan Kraljice Marije skupilo se članstvo Sokolske dece kameničke, da dade izraza poštovanju prema Družici našeg uzvi-šenog narodnog Kralja i narodnom je-dinstvu. Od sokolane pošla je povorka pod barjakom u erkvu. Nakon blagodare-nja vratilo se članstvo u sokolanu gde je brat prosvetar Nikola Pintarič odr-žao prigodan govor rastumačivši svečanost rodendana naše Kraljice Marije. Nakon govora jednodušno sve sakup-ljeno članstvo otpevalo je državnu him-nu s poklicima, da Bog poživi na mno-gaja Kraljiču Mariju i ceo naš Vladarski dom. * Sokolska četa Kamcnica održala je svoju glavnu godišnju škupštinu dana 15 januara t. g. kojoj je prisustvovao i žup. potstarešina O. Šantclj. Nakon govora staroste Sok. čete kameničke brata Ivana Rešetara uzeo je reč brat Oto Šantelj, koji je medu ostalim s ogorčenjem protestirao pro-tiv napadaj a kat. klera na našu organizaciju. Posle toga podnesla je uprava is-crpivi izveštaj o radu celokupne uprave za god. 1932, što je članstvo pri-milo do znanja. Iza toga pristupilo se izboru nove uprave. Birani su sledeči članovi: starosta: Ivan Rešetar, zamenik: Stjepan Canžar, prosvetar: Nikola Pintarič, tajnik: Ivan Rodek, blagajnik: Valent Canžar, načelnik: Ivan Husnjak. Revi-zori: Stjepan Rodek, Andro Rogina. — Odbornici: Blaž Kapustič i Anton Ilan-šek. Nakon toga položili su zavet novo pristupivši članovi, a brat Oto Šantelj obrazložio je značaj zaveta. Starosta Ivan Rešetar zaključio je potom škupštinu pozivajuči, da ne iz- nemalakšu i neizgube veru u veliku ide-ologiju i bit Sokola kraljevine Jugoslavije. SOKOLSKA ČETA NOVO SELO Prva godišnja glavna skupština Sokolske čete Novo Selo održana je dne 22 januara o. g., te su joj prisustvovaii kio izaslanici matičnog društva Varaždin starešina društva brat Stjepan Novakovič i brat Julije ke.-cc. Skupština je bila odlično posečena, a otvorio ju je kratkim govorom starešina brat Imbro Rešetar, pozdiavivši prisutne delegate i celokupno članstvo. Iza lepog i značajnog govora brata Stjepana Novakoviča pozdravih su pri-sutni starešinu Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Nj Vis. Prestolonaslednika Petra, Nj. Vel. Kralja, Kraljevski dom i Jugoslaviji). Nakon upravljenih pozdrava otsvirala je četna glazba državnu himnu. Posle eita-nja novogodišnje savezne poslanice i oktužnice žup^ Varaždin povodom na-padaja katolič!:< ;> episkopata protiv Sokolstva sledili su iscrpljivi izveštaji četnih funkcionera. Iz tih izveštaja vidljivo je, da je četa u prvoj godini op-stanka i rada u svakom pogledu lepo napredovala. Posle razrešniee upravnog i nad-zornog odbora jednoglasno su u novi odbor izabrana sledeča brača: Starešina Imbro Rešetar, zamenik starešine Mijo Žnidar, tajnik i prosvetar Jadrošič Marije, načelnik Nikola Gal, blagajnik Duro Kocijan; odbornici: Pevec Stjepan, Hlapčič Stjepan, Ivanuša Pavao, Ptiček Franjo; rcvizori. Novak Ivo, Žvorc Antun i Magič Stjepan. Brat Imbro Rešetar u ime novo-izabranog upravnog odbora zahvalio se je skupštini na poverenju, te je istu zaključio. Četa broji danas 27 članova, 1 čla-nicu, 12 naraštajaca i 27 dece. M. J. JLupa Zagreb SOKOLSKO DRUŠTVO PAKRAC Sokolsko društvo Pakrac održalo je svoju glavnu redovnu godišnju. škupštinu 15 januara 1933 u prostori-jama Sokolskog doma. Skupšt nu je otvorio lepim rečima starešina društva brat dr. D. Marku-lin, pročitavši pozdravni brzojav Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru, starešini Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. koji je burno pozdravljen. Nakon toga pročitana je poslanica bratskog Saveza ' redom izveštaji društvenih funkcionera o radu društva u minuloj godini, iz kojih se vidi, da je društvo bilo prilično aktivno. Po pročitan m izveštajima, koji su jednoglasno primljeni, prešlo se nabiranje nove uprave, koja je posle duže debate^ sastavljena i bratskoj župi predložena ovako: starešina: dr. D. Markulin, zamenik; P. Cvijanovič, pretsednik p. o.: A. Magovac. načelnik: D. Ržehak, zamenik: V. Van-ček, načelnica: Nada Sudareva, zamenica: Ru-ža Jankovičeva, tajnik: M. Sladojevič, blagajnik: M Diklič, 7 članova upravnog odbora, 5 članova suda časti i 3 člana revizionog odbora. Nadalje pročitan je proračun za 1933 god nu. koji je od skupštine u celosti prihvačen. Na skupštini nije bilo podnašanih nikakovih naročilih pitanja, osim naj-novijcg napada na Sokolstvo sa strane katoličkog episkopata. A. Magovac ф U џ JUGO SLOVENSKA SOKOLSKA MATICA 4i svakoj je mapi 25 papira za pisma i 25 kuverata američkog formata sa sokolskim monogramom. Cena mapi 32 3)in. - ZNarudžbe prima Jugoslovenska Sokolska Matica, £jubljana, ^Narodni dom. 58-2 »Spomen - Klince« ■-rz= ticsere —r. ... —= za osvećenje sokolske zastave najbolje i jevtino izradjuje MIRKO ŠMAT, graver Beograd, Te ra z i j e / 00-* Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska, ličarska, sobo- in črkoslikarska delavnica IVAN BRICELJ LJUBLJANA, Dunajska cesta IS „ btrokovna izvršitev telovadnega t Orodja. Delo eolldiio, cen e zmerne ec VtiirjlO KlIfARNAITDlU 1 ццшАаивдиштеуАИ^ 61-4 Suiak Na najlepšem položaju. O tvor en čitavu godinu Cijene u m j e r e n e. Kupalište besplatno. ;; m ŠIRITE SOKOLSKU Ш g i .ulili im— i I ! I ŠTAMPU: M! | 1 „SOKOLSKI GLASNIK" | g ШНННШННШВШ s | „SOKO“, „SOKOL1Ć" i | I „NAŠU RA D OST‘‘“i SDSPODIRSHn Sever & Komp Liubliaaa Vse tiskovine , .. . za sokolska društva vse potrebne knjige za sokol, knjižnice vsa vabila, letake, le&ake za sokolske prireditve Vam natisne Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige. Ilustrira knjige v enobarvnem in večbarvnem tisku. / Tiska časopise, revije, vizitke, bloke, kataloge in mladinske liste. Lastna tvornica šolskih zvezkov. Knjigoveznica Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARN* V LJUBLJANI FRANČIŠKANSKA 6 62-3 INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREPŠTINA Zagreb, Kraljice Marije 6 Filijala; Beograd Balkanska ul.br. 24 Branko Palčii Dobavljač Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Pala!" Hotcl Pf"g Brzojavni naslov: „Trikotaža" Zagreb Jf’ Telefon interurban 26-77 'T -=■*•“—1— Д lC Izradjujem sve vrsti sokolskih potrepština za javni i izletni nastup svih kategorija našega članstva i to tačno prema propisu Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Slike u originalnim bojama propisnih odijela nalaze se u knjiži „Organizacija Saveza SKj“. — Zahtjevajte ejenike i prospekte. — Cijene vrlo ■■■■■■■■■■■■■■I umjerene, a za točnu i solidnu izradbu jamčim. Oglašujte u »Sokolskom glasniku«! Naj godmji dar za Božić i Hovu godinu zimsko-športske potrepštine шшшшшввшшвштi ... Pružam Vam mogućnost nabave sve-ukupne opreme uz najpovoljnije cijene PRVA 1UGOSLAVENSKA INDUSTRI3A ŠPORTSK1H POTREPŠTINA M. DRUCKER ♦ ZAGREB, ILIČA 39 KR. DVORSKI DOBAVLJAČ Zatražite opširne besplatne ejenike! r>0~ i [•/daje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gtmgl) • Glavni i odgovorni urednik Stjepan Čelar O Ureduje Redakcijski otsek • Tiska Učiteljska tiskarna (pretstavnik Franci Štrukelj); svi u Ljubljani