KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 45 (5) INDllSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 JULA 1938. PATENTNI SPIS BR. 14103 Chadfield Cecil Richard, Almas, Leicester, Engleska. Poboljšanja kod postupaka i sredstava za odredivanje prisustva živih organizama ili pola živih organizama ili i jednog i drugog istovremeno. Prijava od 27 avgusta 1936. Važi od 1 februara 1938. Naznačeno pravo prvenstva od 28 avgusta 1935 (Engleska). Ovaj se pronalazak odnosi na naprava i postupak radi odredivanja mogučeg prisustva živog organizma u predmetu is-pitivanja i za odredivanje pola ovog živog organizma. Pronalazak može da bude upo-trebljen za ispitivanje životinjskih, biljnih (naprimer seimena) i bakterijskih objekata ali je naročite korisan u vezi sa jajima i semenima. Glavni predmet pronalaska sastoji se u torne da se dode do odredivanja pola začetka u jajima nasada, ili, dr. rečima do »polnog raspoznavanja« jaja na brz i po-uzdan način. P-okušaji polnog raspoznavanja jaja bili su več učinjeni ali u koliko su izvesni postupci bili predloženi oni su, koliko je to pronalazaču poznato, bili veoma nepouzdani i skopčani sa velikim gubit-kom vremena u tolikoj meri da je u trgovini bilo uobičajeno da se »polno raspo-znavanje« izvrši na piličima kada se ovi več ispile. Prema ovom pronalasku naprava po-moču koje treba da se odredi da li u objektu ispitivanja, naročito u jajetu, po-stoji živi organizam kao i da se odredi njegov pol, sadrži sredstva za držanje objekta ispitivanja, sredstva za stvaranje mla-za svetlosti koja se sastoji ili koja sadrži talasne dužine sa ultra ljubičastog kraja spektra ili za stvaranje visoko učestanog os-dlatornog električnog polja t.zv. srednjih ili kratkih talasnih dužina, ili sredstva za stvaranje i svetlosnog mlaza i električnog polja istovremeno, zatim sredstva za upravljanje pomenutog mlaza ili polja ili i mlaza i polja na objekat ispitivanja, zatim elektrode koje se razliikuju od sredstava za proizvodenje polja a postavljene su u neposrednoj bližini objekta radi ot-krivanja električnih uticaja proizvedenih na objektu delovanjem mlaza ili polja ili i jednog i drugog i sredstva za pokaziva-nje ovog dejstva, priključena pomenutim elektrodama. Pod izrazom »svetlost« ne * treba da se razume pojam koji bi obuhva-tio i zračenja sa talasnom dužinom ma-njom od ultraljubičaste svetlosti, t.j. Rent-genovi zrači. Naprava može da sadrži takode i sredstva za proizvodenje magnetskog polja upravljenog na objekt ispitivanja. Na taj način može da se dobije jasnije pokaziva-nje. U bližini objekta ispitivanja magnetsko polje može da bude upravljeno pod izvesnim uglom prema svetlosnom mlazu ili prema oscilatornom električnem polju ili i prema jednom i prema drugom. Elektrodi za raspoznavanje dejstva treba da stoje tako da linija koja ih spaja bude pod izvesnim uglom prema mlazu svetlosti ili prema oscilatornom električ-nom polju ili prema jednom i drugom istovremeno. Pod linijom koja spaja elektrode treba da se razume osa koja se iz-medu njih pruža. U slučaju pijosnatih elektroda postavljenih u šuštini paralelno jedna drugoj linija koja ih spaja biče linija upravna na ove ravni. Pronalazak obuhvata takode i postu- Din. 20.— pak za ispitivanje objekta, naročilo jajeta, u cilju odredivanja mogučeg prisustva ži-vog organizma u njemu, kao i u cilju ras-poznavanja pola ovog živog organizma. Ovaj se postupak sastoji u torne što se na objekt ispitivanja upravi mlaz svetlosti čija se talasna dužina nalazi na ultra lju-bičastom kraju spektra ili visoko učestano oscilatorno električno polje tako zvanih srednjih ili kratkih talasnih dužina, ili i mlaz i polje zajedno pa se električni uti-caji koje objekt ispitivanje bude vršio na svoju bližu okolinu pod dejstvom mlaza ili polja ili jednog i drugog otkriju i jasno pokažu, pri čemu se ovo otkrivanje i pokazivanje izvršuje pomoču drugih elektroda a ne pomoču onih koji služe kao sredstva za proizvodenje polja. Jedan oblik naprave pogodne za polno raspoznavanje jaja i rad sa istom biče sad opisan u vidu jednog primera a u vezi Sa priloženim šematskiim crtežima na ko-jima sl. 1 po-kazuje čelu napravu a slika 2 pokazuje jedan njen deo. Jaje i postavlja se na nemagnetsko metalno gnezdo 2, koje je u ovom slučaju pokazano u vidu žice savijene u obliku jednostavnog prstena sa krakom 2a, koji se s jedne Strane spusta na niže. Gnezdo se nalazi na komadu izolujučeg materija-la 21, postavljenem na klizaljku 3 i snab-devenom zupčanom polugom 4 koju zalivata zupčanik 5. Zupčanik 5 obrče se pomoču ručice 6 učvrščene na njegovom .vretenu, Prilikom ispitivanja jaje 1 postavlja se u položaj koji se nalazi u mlazu ultra ljubičaste svetlosti proizvedene pomoču iampe sa živinom parom 7, na či-jem se prednjem kraju nalazi prozorče od kvarca. Lampa se najradije postavlja u ta-kav položaj da zrak svetlosti ide pod izvesnim uglom naniže kao što je i na cr-težu pokazano. 8 i 8 jesu polovi elektromagneta jednosmislene struje jačine oko 775 magnetnih linija po kvadratnem san-timetru. Pravac magnetnog polja na erte-žu je horizontalan i prema torne stoji pod izvesnim uglom prema svetlosnom zraku. 9 i 10 jesu pljosnate metalne elektrode postavljene ispod 1 iznad jajeta i prema torne upravna linija koja ih vezuje stoji takode pod izvesnim uglom prema svetlosnom mlazu i magnetnom polju. Elektrode 9 i 10 spojene su sprovodnicima 11 ■i 12 sa rešetkom i vlaknom pojačavača 13 u obliku cevi sa 3 elektrode. Najbolje je da ova cev bude takve vrste kod koje se vlakno nalazi izmedu rešetke i anode. 15 je jedan mali elektromagnet a 16 je njegova kotva koja stoji pod upravom jedne opruge. Ova kotva je tako udešena da pri svom obrtanju prema elektromagnetu 15 zatvara pipke opruga 17 priključenih ka pločama kondenzatora 18, koji je uključen u kolo rešetke cevi 13. Čašica živinog prekidača 19 priključena je elektrodi 9. Pokretni kontakt 20 živinog prekidača vezan je za zemlju. Živin prekidač radi pomoču elektromagneta 22. 23 je magnetski zastor koji se u svom normalno m položaju nalazi izmedu elektromagneta 15 i njegove kotve 16. 24 je breg na bloku 21, koji pri kre-tanju ovog bloka napred zatvara prekidač 25 (slika 2) da bi se izvor električne struje priključio elektromagnetima 22 i 15 i da bi se u isto vreme zastor 23 izmedu elektromagneta 15 i njegove kotve 16 uklonio. Ovo se poslednje kretanje izvršuje pomoču poluge 23a i mehanizma sa Bowden-ovonr žicom 23b. Kao posledica ove radnje kotva 16 zatvara dirke 17 priključene pločama kondenzatora 18 i u isto vreme spaja ih sa zemljorn preko živinog prekidača 19 koji je bio zatvoren u istom trenutku kada se i kotva 16 pokrenula. Na taj način i elektroda 9 uzemljuje se u istom trenutku. Kada se gnezdo za jaje 2 kreče prema svom krajnjem položaju izmedu elektroda 9 i 10 i ulazi u zrak svetlosti, breg 24 prelazi iza prekidača 25 i poluge 23a usled čega se prekidač otvara i zastor 23 vrača se u svoj položaj izmedu elektromagneta 15 i kotve 16. Naprava je zatvorena u uzemljenu metalnu kutiju koja je na ertežu obeležena isprekidanim linijama 27. Ova kutija je podeljena poprečnim zidovima obeleženim brojevima 28, 29, 30, 30a i 31 tako da su razni de-lovi naprave, kao što je na slici pokazano, zatvoreni u zasebna odelenja. Raspored ovih poprečnih pregrada mora da bude stručnjacima dobro poznat, a njihov se cilj sastoji u sprečavanju uzajamnih električnih smetnji izmedu pojedinih delova naprave. Iz istog razloga sprovodnici 11 i 12 zatvoreni su u uzemljene metalne cevi 32 i 33. 34 i 35 jesu dva promenljiva kondenzatora, koji se upotrebljavaju radi olakša-nja stabilizovanja pokazivanja instrume-riata 14, t.j. radi mirnijih pokreta njegove skazaljke. Važno je da pokretni kontakt živinog prekidača 19 ude u šoljicu tačno u po-trebnom trenutku i da bi se to obezbedilo mogu se upotrebiti odgovarajuča sredstva. Za ovu svrhu može se naprimer upotrebiti zavrtanj manje ili više zamočen jed-nim krajem u živu i čiji se položaj može po potrebi udešavati. Čašica sa živom stoji na komadu sigurnog izolujučeg matenija-la obeleženem brojeim 36. Uobičajene baterije za prednapon i otpornici za udeša- vanje, ko ji su za ovu napravu potrebni, nisu ovde spomenuti pošto su dobro svilna poznati. Umesto da se upotrebi mlaz ultra lju-bičaste svetlosti mogu se upotrebiti visoko učestane električne vibracije, u kojem slučaju sa suprotnih strana jajeta postav-ljaju se elektrode 38 i 39 i priključuju ka-kvom izvoru visoko učestanih oscilacija, kao sto je naprimer cevni oscilator koje bilo poznate vrste, koji je na crtežu označen brojem 41. 40 je kontakt ikoji je postavljen na putu gnezda 2. On je namešten na jedan stubac i vezan je sa zemljom, a pritisnut je jednom oprugom koja ga normalno zadržava u takvom položaju u kojem ga gnezdo mora zakačiti pri svom kretanju pored njega. U radu se jaje 1 stavi u gnezdo 2 tako da veča osa jajeta bude vertikalna i pomoču ručice 6, zupčanika 5 i zupčane poluge 4 gnezdo sa jajetom pomeri se u položaj u kojem se vrši ispitivanje. Pri svom prolasku gnezdo zakači prvo dirku 40 i tako bude svedeno na potencijal zemlje. Kada se gnezdo kreče napred breg 24 iza-ziva zatvaranje prekidača 25 i priiključiva-nje elektromagneta 22 i 15 izvoru električne struje. U isto se vreme zastor 23 uklanja iz svog položaja izmedu magneta 15 i njegove kotve 16. Kotva 16 se pokreče, dirke 17 zatvaraju se i kondenzator 18 ve-zuje se na kratko, a njegove ploče, elektroda 9 i rešetka cevi 13 budu vezane sa zemljom preko živinog prekidača 19, koji je bio zatvoren u isto vreme. Kada gnezdo prede dalje breg se pomeri iza prekidača 25 i poluge 23a usled čega se preki-dač otvori i prema torne se pod dejstvom opruge 42 otvori i živin prekidač 19, ot-vore se dirke 17 i zastor 23 vrati se u svoj normalni položaj. Za to vreme jaje je več dovedeno u potreban položaj izmedu elektroda 9 i 10 i ušlo u mlaz ultra lju-bičaste svetlosti iz lampe 7. Ako se sad na galvanometru 14 opazi kakvo pokazivanje organizam u jajetu . nalazi se u životu. Ako se, pak, skazaljka galvanometra ne bi micala, to bi značilo da se organizam u jajetu ne nalazi u životu. Karakter kreta-nja skazaljke pokazuje pol koji preovla-duje u organizmu. Tako, ako je pol muški pokazivanje galvanometra biče veče nego kad je pol ženski. Galvanometar može da bude izložen stalno] veoma slaboj pomoč-noj struji tako da če skazaljka skretati na jednu stranu od na taj način stvorene ve-štačke nule ako je pol muški 1 na drugu stranu ako je pol ženski. Po sebi se razume da je naprava za pokazioanje opisana u vezi sa slikom 1 neobično osetljiva i to je razlog zbog ko-jeg je ona zatvorena u uzemljenu metalnu kuti ju. Kada se upotrebljava svetlosni mlaz u njemu treba da postoji bar jedan deo od ultraljubičaste svetlosti. Utvrdeno je da 'intenzivnost svetlosti utiče na amplitudu pokazivanja. Visoko učestane električne oscilacije dovode se elektrodama 38 i 39. Učestanost treba da bude u granicama učestanosti koje se upotrebljavaju u srednje i kratko talasnim radio prenosima, što če reči učestanosti naprimer reda 10°—108. U svakom posebnom slučaju može se lako izvršiti ogled radi utvrdivanja najpovoljnije učestanosti putem ispitivanja naprimer jednog jajeta za koje se zna da sadrži u sebi živi organizam. Tom prilikom učestanost električnih oscilacija podešava se dok se ne postigne zadovoljavajuče pokazivanje. Sredstva za podešavanje učestanosti električnog polja dobro su poznata. U opisanom uredaju jaje je slobodno od pokazujučih elektroda 9 i 10 ali, ako se to želi, može da stoji na elektrodi 10. U izvesnim slučajevima visoko uče-stano električno polje i izvor ultra ljubi-časte svetlosti mogu da budu upotrebljeni zajedno. Umesto opisanog aparata za pokazivanje može da se upotrebi Lindemann-ov elektrometar ili kakva druga osetljiva naprava za pokazivanje. Razume se, takode, da se jačina elektromagneta 8,8 može menjati u zavisnosti od objekta koji treba da se ispita. Utvrdeno je da prilikom ispitivanja pola kod jaja zadovoljavajuča jačina mag-netnog polja iznosi oko 775 linija po kv. santimetru površine pola kji daje polje. Magnetni struj treba da ima stalan pra-vac što če reči da magnet treba da se po-buduje jednosmislenom strujom ili da bude stalan magnet. Radi utvrdivanja jačine polja koja če dati najpovoljnije pokazivanje mogu da budu izvršena naročita ispitivanja, pošto je utvrdeno da izvesne jačine polja imaju veoma male ili skoro ni-kakve vrednosti pri ispitivanju pojedinih cbjekata. Pokreti gnezda 2 mogu da se iskoriste za pokretanje jednog brojila koje če upi-sivati broj ispitanih jaja. Patentni zahtevi: 1) Naprava za odredivanje mogučeg prisustva živog organizma u objektu koji se ispituje, naročito u jajetu, kao i za odredivanje pola ovog živog organizma, na- značena time što ima sredstva za podrža-vanje objekata koji se ispituje, sredstva za proizvodenje svetlosnog mlaza koji se sa-stoji ili sadrži talasne dužine sa ultra lju-bičtastog kraja spektra ili sredstva za proizvodenje visoko učestanog oscilatornog električnog polja tako zvane kratke ili srednje talasne dužine ili sredstva za proizvodenje svetlosnog mlaza istovremeno sa sredstvima za proizvodenje polja, kao i sredstva za upravljanje pomenutog mlaza ili polja ili i jednog i drugog na objekt koji se ispituje, zatim ima elektrode koje se razlikuju od sredstava za proizvodenje polja i koje su smeštene u neposrednoj bližini objekta ispitivanja radi otkrivanja električnih uticaja koje ovaj objekt vrši pod dejstvom mlaza ili polja ili jednog i drugog i najzad ima sredstva za pokazi-vanje priključena elektrodama za pokazi-vanje ovih uticaja. 2) Naprava prema zahtevu 1, naznačena time, što sadrži takode i sredstva za proizvodenje magnetnog polja upravlje-nog na objekt 'ispitivanja. 3) Naprava prema zahtevu 2, naznačena time, što je magnetsko polje u bližini objekta upravljeno pod izvesnim ug-lom prema svetlosnom mlazu ili oscilator-nom električnom polju ili prema jednom i drugom. 4) Naprava prema zahtevu 1, 2 ili 3, naznačena time, što se elektrode sastoje iz dve elektrode koje su postavljene tako da linija koja ih spaja stoji pod izvesnim ug->om prema svetlosnom mlazu ili prema oscilatornom električnom polju ili prema jednom i drugom. 5) Naprava prema zahtevu 4, naznačena time, što sredstva za proizvodenje magnetnog polja tako su udešena da je pomenuto polje upravljeno pod izvesnim uglom kako prema svetlosnom mlazu tako isto i prema liniji koja spaja obe elektrode. 6) Naprava prema zahtevu 4 ili 5, naznačena time što se sredstva za proizvodenje i upravljanje oscilatornog električnog polja tako rasporedena da je ovo polje upravljeno pod izvesnim uglom prema svetlosnom mlazu, liniji koja spaja obe elektrode i magnetskom polju ako tak-vog ima. 7) Postupak za ispitivanje objekta, na-ročito jajeta, u cilju utvrdivanja mogučeg prisustva živog organizma u istom i utvrdivanja njegovog pola, naznačen time, što se na objekt koji se ispituje upravi mlaz svetlosti talasnih dužina sa ljubičastog kraja spektra ili visoko učestano osciia-torno električno polje tako zvanih srednjih ili kratkih talasnih dužina, ili i mlaz i polje zajedno, pa se otkriju i pokažu električni uticaji koje objekt koji se ispituje vrši na svoju '•kolinu pod dejstvom mlaza ili polja iii jednog i drugog, pri čemu se ovi uhcaji otk:ivaju pomoču clektiooa koje se razlikuju od sredstava upotrebljenih za proizvodenje polja. 8) Postupak prema zahtevu 7, naznačen time, što se na objekt upravlja magnetno polje i m'az svetlosti ili oscilatorno-električno polje ili sve zajedno. Ad pat. br. 14103 A 27 ! ! F i X? x£<£?—i •i i \ . -j~j—~~J —~ k~Ž3 2" j T"~-"r-r( J23Ž> X~~.. W><3§^» ?