Iziazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljsko j tiskari, Frančiškanska ulica 6 • Telefon broj 2177 • Račun Poštanske štedionice br. 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju Ljubljana Poitarina plačena u gotovu Cena Din 2*— SOKOLSKI GLASNIK GLAS I IO SAVE ZA SOKOLA K.R.ALJ EVINE JUGOSLAVIJE 15 maja 1936 20* ČISTA SRCA U 18 broju našega lista od 1 o. m. Pisali smo o značaju i važnosti tedna čistoče, koji naše Sokolstvo priređuje °vc godine na čitavom području Save-za. Na konev toga članka rdkli smo takoder i ovo: »A da bi mogli imati 1 vidnog i pozitivnog uspeha u tome našem nastojanju, mi tu ne smemo da mislimo samo na onu materijalnu či-stoču u fizičkom pogledu, več svoju Pažnju treba da skrenemo i na naša Srca, da bi i ona bila zdrava i čista. Mi Sokoli moramo da pokažemo, i Prema unutra i prema vani, da u zdrav-ljl' i lepoti želimo i hočemo da pred Svima prednjačimo.« Lepe su te naše želje, i niko ne "i mogao da nam porekne, da to Raše htenje nije plemenito i da nije korisno za sav naš narod, u kome naše Sokolstvo, kao i u svoj javnosti, za-Uzima tako vidno i istaknuto mesto. Ali te naše želje ostale bi samo želje, kada ih svojim radom ne bi prenosili 1 u realnost, t. j. u onaj istinski život, koji oko nas buči i protiče, te koji sve nas i oko nas bez zastoja neprestano zapljuskuje. Tome životu stoga nvoramo da suprotstavimo naše ju-načke grudi, kao obranbeni zid, da nas ne bi prekrili njegovi nemirni valovi i da nas ne bi smlavili svojom silovitom snagom. Današnje vreme, koje je tako zatrovano materijalizmom, na svakom koraku podmiče nam razne klopke zamamljivosti i zavodljivo-sti, da je potrebno da budemo oboru-Zani s največim moralnim snagama, koje jedino mogu da očuvaju od pada i posvemašnje propasti kako poj edinca tako i cele skupine. Mnoge i največe opasnosti u tome pogledu naročito pre-te mladim ljudima, osobito onima koji nemaju dovoljno snage da se odu-pru tim raznim zavodiji\ostima. Usled toga u njima sc lako porodi čežnja za lagodnim životom, čežnja za novcem, zabavama, pičem i drugim porocima, a što sve skoro uvek neminovno dovodi do čina, koji se sukobljavaju s kazne-nim zakonima i koji na koncu radaju najtežim i najpogubnijim posledicama. MediT' mnogim takvim i sličnim peškim iskušenjima, kojima je naročito izvrgnuta mladost, po svojim posledicama mogu da budu najpogubnija naročito ona, koja se odnose na seksualni život današnje omladine. To su, da se tako izrazimo, seksualne zablude današnjih mladih generacija, jednako opasne i razorne kako za muški tako i za ženski spol. Do prvog moralnog Pada u tome pogledu neče se mnogo, a mnogi i mnogi od njega se više ne oporavljaju več srljaju sve dublje i dublje. Razni uticaji, cesto lišeni svakih moralnih i etičkih skrupula, a koji znadu biti uvijeni u najrazličitije i za-mamljivijc društvene forme, pod koji-ma se danas kod omladine form ir a ju nazori o seksualnom pitanju, upravo o iednom sklopu pitanja koja obuhvata seksualni život čoveka, ti uticaji na omladinu pretstavljaju jednu od naj-težih posledica, koliko po indhiduu toliko i po porodieu kao i po sav narodni kolektiv i njegovu budučnost. Seksualno' pitanje jo tako važno i °d tako golemog značaja za moralni i zdravi život najširih slojeva našeg naroda, da bi se oni koji su za to pozvani, kao i oni kojima je povereno vaspi-tanjo mladih naraštaja ogrcšili o narodni' budučnost, kada se s tim pitanjem ne bi stalno i temeljito bavili i rešavali ga na način kako bi postepeno >z naše narodne njive iz korena istre-bili ono \cliko zlo, kojo je nastalo kao ”osledica nerazumnog, nedovoljnog, nezdravog, nepoučenog i negativnog razumevanja, shvaeanja i gledanja na Seksualni život, i kada tome seksualnom životu ne bi1 stalno jačali i učvršča-vali njegove moralne i etičke temelje i lečili ga od svili pogubnih uticaja kojima je izvrgnut, a usled kojih teško niože da strada naša narodna zajedni-ca. Ovo pitanje dakle pretstavlja ne Samo krupni socijalni več i opče nacionalni problem. Prekoračenje granica moralne do-Pustivosti, padanje u seksualna orgi-janja, pijančevanje i drugi slični teški Poroči radaju strašne bolesti; ta velika narodna zla ruše i potpuno uniš.ta-vaju najvrednije i najdragoeenije fi-zicke, moralne i intelektualne snage Pojedinea i celine, oni su dalje uzroei tolikih razvoda brakova, koji se mno-že iz dana u dan, oni razaraju posvečeni porodični život i oni dovode do velikog broja nezakonite dece, koja opet, ponajviše nezbrinuta i napuštena, pretstavljaju za društvenu zajednicu jedan krupan socijalni problem. I ta uboga stvorenja, koja nad sobom nemaju nikakvog drugog creha do li svoje bedno rodenje i što su začeta u grehu, najglasniji su rriemento, koji upo-zorava na dužnost svih trezvenih i poštenih ljudi da se pobrinu za narodni naraštaj. Ubistva i samoubistva skoro dnevno pune čitave stranice naše dnevne štampe, iako nikakav život nije tako bezvredan i beznačajan, da se za nj ne bi trebali zauzeti i pokušati sfiasiti ga od strmoglavog pada u propast. Svaki život je najviši dar božji, i ko upropasti bilo koji život, gubi dušu, koja je život života. Nije nam namera, a niti je to mo-guče u jednom članku, da šire zahva-timo sve to što je nezdravo i' čovec-jem društvu. Ovde samo konstatujemo neke činjenice, a koje su več same do-voljne, da nas uvek potsečaju na za-datke, koje mora da izvršava naše uz-gojno delovanje na. onom području, koje nam je povereno. Svim našim vaspitnim faktorima — stručnim orga-nima, prosvetarima i lekarima — ot-kriva se polje širokog rada, da s preventivnim sredstvima sprečavaju to zlo i da ga otklanjaju od naših domova i vežbaonica, a to je, da svu svoji' brigu posvečuju čistoči srca, koja zdra-vome telu daje pravu vrednost i dostojanstvo. Unatoč svemu zlu, koje opažamo i koje osudujemo, ipak nismo pesimisti kao ni kruti moralisti i asketi, nego smo čisto obični ljudi, za-dojeni optimizmom, koje nam daje čvrstu nadu, da se svako zlo-, može. preprečiti i otstraniti, samo ako ga pra-vovremeno uočimo i ako no dozvolimo da to zlo zahvati naš unutrašnji svet. Sokolstvo je svesno od kolikog je značaja za narod telesno zdrava i moralno jaka žena, i kao mati narodnog naraštaja, i kao domačica u kuči, i kao učiteljica omladine, i kao javna radni-ca, a osobito pak još i u istorijskim narodnim krizama. Naša nacionalna i kulturna istorija puna je primera, koji nam kažu, što je kadra žena, čiju dušu prožima ljubav ircma deci, narodu i rodnoj grudi. Majka Jugoviča klasični je lik jugoslovenske majke i žene. Svi naši vasmitni faktori znadu, da osobito moramo paziti na one mlade redove, koji su najizloženiji opasno stima i koji su možda bez roditelja ili koje pak život baca zapušterie na uli-cu bez ičije brige i staranja. Tu omladinu moramo da privučemo sebi, moramo da je izvedemo na pravi put, da je poučimo i oduševimo, moramo da ju pridobijemo za narodne i sokolske ideale. U našoj bratskoj zajednici mlad čovek oseča se zadovoljan i radostan; tu moramo da mu predočimo iz primera naše junačko prošlosti* što je kadra da učini odlučna volja, kada se ona pretvara u delo. U našem poslednjem uvodniku rečeno je mnogo toga što jc potrebno za tako vaspitanje čistih sokolskih srdaca. I ako prelistamo naše »Puteve i ciljeve« u njima čemo na svakoj strani nači toliko konkretnih uputstava i iniciativnih naputaka; ti naši »Putevi i eiljevi« pretstavljaju neiserpivi izvor za naš vaspitni rad. Sve što je tamo napisano, napisano je sa svrhom koja vodi jednome cilju: k čistoči srdaca! 1 kada se danas navraeamo na tu knji-gu, time hočemo posebno da naglasimo duboku vaspitnu vrednost našeg odnosa prema \eri,f o čemu tamo izricito stoji i ovo: »U smislu sokolske ideje i sokolskih nauka, svaki pripadnik sokolske organizacije mora da bude bo-rac za istinu i pravdu, za sve što je dobro i lepo. Svaki naš pripadnik neka nastoji, da sc cvek što< više približi najvišoj (apsolutnoj) Istini, Pravdi, Do broti i Lepoti. U svrhu postignuča tog idealnog cilja, svakome su na raspola-ganju i sredstva, koia mu pruža njegova \ora (crkva)«. Evo, i ova današnja naša kratka razmatranja u vezi su s našim tednom čistoče. S ovim samo dopunjavamo ono što smo kazali u našem predašnjem broju, naglašujući, da si’ čista sokolska srca naš največi ponos i da su ona naj-dragoccniji plod, koji krasi naše na rodno stablo. Skupštlna Saveza slovenskog Sokolstva održana đne 10 o. m. u Tirševu domu u Pragu U nedelju dne 10 o. m. održana je u Tirševom domu u Pragu skvpština Saveza slovenskog Sokolstva. Dan pre, u subotu dne 9 o. m., održana jc sed-niea pretsedništva Saveza SS. Ovoj skupštini učestvovali eu pret-stavnici svega slovenskog Sokolstva, i to: za čcškoslovačku obec sokolsku starosta ČOS br. dr. Bukovski, zame-nik staroste br. Truhlarž, načelnik br. dr. Klmger, načelnica s. Provaznjikova. prosvetar br. Krejči te br. Kepi. U ime Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije učestvovali su I zamenik starešine br. Gangl, savezni načelnik br. dr. Pihler i savezna načelnica s. Skalar. Savez poljskog Sokolstva zastupao je br. Bo-guslavski, Savez bugarskih. Junaka br. prof. dr. Minev, a rusko Sokolstvo br. Manohin i br. ViniČuk. Skupštinu je otvorio starešina Saveza SS br. dr. Stanislav Bukovski, koji je toplo pozdravio sve delegate i za-tim u sažetom obliki’ podneo svoj starešinski izveštaj. Nakon brata dra Bukovskog podneo je izveštaj o radu Saveza SKJ tajnik br. Kepi. Tajnički izveštaj brata Kepla obuhvatio je hronološkim redom sve značajniie dogadaje u sloven- skem Sokolstvu, kao takodc-r i najvaž-nijo dogadaje u javnom životu naroda pojedinih sokolskih saveza, a koji su se desili od poslednje glavne skupštinc SSS, održane 10 jima 1934 godine. V/, izveštaja načelnika SSS brata dr. Klingcra valja spomenuti, da su održana o. g. III smučarska takmičen ja SSS, kojima su učestvovali takmičari iz redova ČOS i Saveza SKJ. Nadalje na predlog načelništva donešen je zak-ljučak, da se smučarska .takmičenja SSS imadu održavati svake godine. Za-'tim jo načelnik izvestio, da če ČOS poslati na pokrajinski slet Saveza SKJ u Subotiču veču grupu vežbača, a koja če posle sleta poči zajedno sa jugoslo-venskim Sokolima i na svečanosti ni-munskih gimnasta u Bukurešt. Na olimpijadi u Berlinu takmičiče takmi-čarske vrste ČOS, Saveza SKJ, poljskog Sokolstva i bugarskih Junaka. Zbog povreda nekolicine jugoslovcnskih tak-mičara nije održano ix>kusno takmiče-nje izmedu jugoslovcnskih i poljskih takmičara u Varšavi, te jugoslovcnskih i čcškoslovačkih takmičara u Pragu, ali če se zato održati prijateljsko takmi-čenje vrsta članica ČOS i SSKJ u Ljubljani dno 24 o. m. Poljski takmičari takmičiče se s nemačkim turnerima. Nastup večeg broja vežbača i vežba-čiea s naročitim vežbama pripremaju za Berlin ČOS i Savez SKJ. Definitivnu odluku o tome doneče oba Saveza naknadno, kako to bude tražio razvoj prilika. Cilj ovim nastupima bio bi, da češkoslovački i jugoslovcnski Sokoli pokažu visoki nivo sokolske telovežbe. Posebna tačka dnevnog reda ove skupštinc bila je posvečena pitanju spora u redovima ruskog Sokolstva, a 0 čemu je zaključeno, da se definitivna odluka donese kasnije. Na koncu sledio je izbor novog časništva SSS, pa su izabrani: za starešinu SSS brat dr. Stanislav Bukovski, za prvog zamenika brat Engelbert za drugog /amenika brat Fran-ti.šek Arciševski, za tajnika brat Evžen Kepi i za blagajnika brat Josef Truhlarž. Starešina br, dr. Bukovski setio sc zatim toplim rečima i zaslužnog rada brata Zamojskog kao starešine, koji če 1 u buduec hiti pozivan da prisustvujc sednicama SSS. Sa skupštinc bio mu je upueen i pozdravni telegram. Nakon krače debate kod eventualija, starešina br. dr. Bukovski zaključio je skupštinu upučujuei apel svoj braći za što užu saradnju svega slovenskog Sokolstva u duhu Tirševih nauka. Glavna skupština Saveza slovenskog Sokolstva Tirševom domu u Pragu dne 10 o. m. U prvom redu, s leva na desno: dr. A. Pihler, načelnik Saveza SKJ; M. Provaznjikova, načelnica ČOS; A. Krejči, prosvetar GOS; E. Skalarjeva, načelnica Saveza SKJ; J. Truhlarž, blagajnik SSS; N. Manohin, starešina Saveza R. S. te braća A. Viničuk, Grab-ski i Šitkov. — U dru-gom redu: A. Boguslav-ski, zastupnik Sav. poljskog Sokolstva; prof. dr. M. C. Minev, zastupnik Saveza bugarskih Junaka; dr. St. Bukovski, starosta SSS; E. Gangl, zamenik staroste SSS; dr. M. Klinger, nač. SSS. Stoje: E. Salkov. dr. J. Stole, tajnik ČOS, VI. Miler, blagajnik ČOS i E. Kepi, tajnik SSS. Sednica pretsedništvr Saveza slovenskog So kolstva u Tirševom do mu u Pragu dne 9 o. S leva na desno: dr. Pihler, načelnik Savezt SKJ; prof. dr. M. C. Minev, zastupnik bugarskih Junaka; E. Kepi, tajnik SSS; dr. M. Klin ger, načelnik SSS; di\ St. Bukovski, starosta SSS: E. Gangl, zamenik stare šine Saveza SKJ i Truhlarž, blagajnik III slet Sokolske iupe Karlovac NJ. Vel. kralj Pelar II pokrovitelj sokolskog slela u Karlovcu Uprava Sokolske župe Karlovac zvanično je izveštena, da je Nj. Vel. Kralj Petar II preuzeo pokroviteljstvo III župskog, sleta, koji će se održati 31 maja i 1 juna u Karlovcu. Ujedno će Nj. Vel. Kralj kumovati župskoj zastavi, koju je takoder Nj. Vel. Kralj no je još i poželjno, da pored samoga članstva te župe ovaj slet poseti u što večem broju i ostalo članstvo susednih sokolskih župa, kako bi manifestacija sokolske misli u naprednom Karlovcu bila uspešna i veiičanstvena. Karlovač-ki Sokoli zaslužuju to u punoj meri, jer mm i ШШШШ. m ZASTAVA SOK. ŽUPE KARLOVAC, DAR NJ. VEL. KRALJA PETRA II, koja če biti svečano razvijena na župskom sletu u Karlovcu 1 juna o. g. darovao toj župi i koja če biti svečano razvijena prigodom glavnog sletskog aastupa 1 juna. Ovim visokim pokroviteljstvom i kumstvom odano je ponovno priznanje karlovačkoj župi, koja sada vrši naj-intenzivnije pripreme za svoj slet. Or-ganizovani su pojedini sletski otseci, ureduje se sletište, zbrinjava prehrana i nastanba, a u jedinicama se marljivo uvežbava za pojedine nastupe. Potreb- * njihov je sokolski rad uvek značio maksimalno udovoljavanje osnovnim sokolskim načelima, a njihovo brojno učestvovanje na Svim znatnijim sokolskim priredbama i svečanostima širom našega Saveza i ostalog sokolskog sveta moralno obvezuje sve ostalo jugo-slovensko Sokolstvo, da mu sada, upravo sada uzvrati bratsku saradnju i pot-pomogne u njegovom nesebičnom so-kolskom i značajnom nacionainom na-stojanju. ♦ * Sletske vesli Sokolske župe Karlovac Sletski odbor Pored župskog, izvršnog odbora, koji je ujedno i glavni sletski odbor Sokolske župe Karlovac konstituiran je širi sletski odbor s pročelnicima poje-dinih otseka, da se tako uzmogne čitav organizatorni i tehnički rad odvijati što uspešnije i lakše. Pročelniei su po-jedinih otseka: fmansijski br. Zemljak Milan, prevozni (za automobile i kola) br. general Putnikovič Božo, prevozni (železnica) br. Stazič Matija, prehrana br. Dozet Božidar, nastanba br. Erce-govič Mirko, zabavni br. Tot Ivan. Sletsku kancelariju vodi župski tajnik br. Dočkal Božo, uredenje sletišta. i tehnički deo sleta brine župski načelnik br. Kubiček Karel, propagandu vodi pretsednik ŽPO br. Blaškovič Vlado, a nad svime je, prirodno i Logično, župski starešina br. Marko Sablič. Da-bome, i sva ostala brača, članovi žup-ske uprave, i još mnogo drugih karlo-vačkih Sokola i Sokolica čine proši-reni sletski odbor, koji doista imadc velike dužnost da učini i posvršava sve za svoj veliki slet. Povlastica na železnici Ponovno su poduzcti korači, da se kod nadležnih vlasti dobije što veča pogodnost članstva i ostalih učesnika III župskog sleta u Karlovcu. Cim ta pogodnost bude odobrena, biče zain-teresovane jcdinice i članstvo blago-vremeno obavešteni. Ne nasedajte krivim informacijama! Jedan je zagrebački dnevnik ovili dana done o vest, da če se u Karlovcu na Duhove održati cuharistički kongres. Ukoliko se ne radi o pukoj slučajnosti i površnosti ta nejasno stili-zovana vest, makar i s krivim datumom, mogla bi opet, s druge strane. namerno da izazove medu našim članstvom izvesnu zabunu. Toga radi oba-veštavaju se jedinice, da sve svoje članstvo, a i ostale prijatelje sokolske misli, upoznaju s ovom činjenicom: Na Duhove, 31 maja i 1 juna, održače se u Karlovcu samo župski sokolski slet, i — prema pouzdanim oba vesten j ima — u te dane neče u Karlovcu biti ni-kakvih drugih svečanosti. Prolelno zasedanje vlbora Češkoslovaške obce sokolske U subotu dne 9 i nedelju 10 maja zasedao je u Pragu u velikoj sali Tir-ševog doma vibor COS, kojemu_ su pored svih članova pretsedništva COS prisustvovali kao gosti za Savez SKJ I zamenik starešine brat Engelbert Gangl, načelnik brat dr. Pihler i načelnica sestra Elza Skalar, za Savcz bugarskih Junaka njegov potpretšed-nik brat dr. Mihajlo Minev, za Savez poljskog Sokolstva brat Antonije Bo-guslavski, a za rusko Sokolstvo brača Manohin i Viničukv Zasedanje vibora otvorio je starešina COS brat dir. Stanislav Bukovski, koji se je u svom uvodnom govoru setio i značajnijih dogodaja u Cc-škoslovačkoj Republici i ostalom slo-venskom svetu. Pozdravio je sve pri-sutne, a naročito je srdaeno pozdravio zastupnike pojedinih sokolskih saveza. Zatim su pozdravili učesnike vibora prestavnici pojedinih saveza, i to: za Savez SKJ pozdravio je sakupljene delegate brat E. Gangl, koji je ujedno pozvao braču Cehoslovake i na naš pc^ krajinski slet u Subotici, za Savez bugarskih Junaka brat dr. Minev, za Savez poljskog Sokolstva brat Boguslav-ski, a u ime ruskog Sokolstva brat Vi-ničuk. U svom izveštaju starešina brat dr. Bukovski najpre sc zahvalio brači delegatima sokolskih saveza za njihove tople i bratske reči, i zatim se setio brata Zamoiskog, dugogodiš-njeg starešine poljskog Sokolstva, koji se je povukao iz zdravstvenih razloga, te novog starešine brata Arciševskog, koji, nažalost, nije mogao lično da učestvujc sednici SSS. -Br. dr. Bukovski je tada izvestio, da če COS poslati u Bugarsku u svrhu propagiranja prave sokolske telovežbe jednu prednjačicu, a Savez SKJ pred-njaka, koji če medu tečajcima propagirati Tiršev telovežbeni sustav i so-kolsku misao. Sledili su dalje izveštaji refcrcnata, iz kojih valja spomenuti, da je COS aranžirala u Belvederu spomen-izložbu Havlička-Borovskog, čija 80-godišnjica smrti pada u julu o. g., nadalje je COS aktivno saradivala pri osnivanju lekar-sko-telesnouzgojnog odbora za CSR. Iz izveštaja načelnika COS brata dr. Klin-gera i načelnice sestre Provaznikove vidi se, da se velika pažnja obračala pripremi takmičara i takmičarki za ovogodišnju olimpiju u Berlinu,. nadalje odgoju prednjaka, vodnika narašta-ja i dcce. Sa savezom smučara još nije postignut sporazum, ali se s njim prak-tički saraduje i nadalje. COS takoder saraduje i s plivačkim savezom. Naro-čitu pažnju posvečivala su oba naččl- ništva vojno-odfcranbenom odgoju svih kategorija. Dvadeset i pet kandidatki-nja položilo je savezni pfednjački is-pit. Od igara najviše se gaji odbojka. Jz vrlo iserpnog izveštaja prosve-tar COS br. Krejčija vidi se osobito velik i uspešan prosvetni rad, koji se razvija u češkoslovačkom Sokolstvu. U pogledu posete čeških i moravskih župa slovačkim i u Potkarpatsku Rusiju, preuzeo je nad tim protektorat pretsednik vlade br. dr. Milan Hodža. U Slovačku i Potkarpatsku Rusiju pohrliče oko 20.000 Sokola i Sokolica. Grad Bratislava izručiče tom pri-likom Sokolstvu časnu diplomu u znak zahvalnosti što ga je Sokolstvo 1919 godine očuvalo svojoj domovini. Veča delegacija COS posetiče i slet u Subotici te svečanosti gimnasta u Rumun-skoj. O učešču u Berlinu odlučiče pret-sedništvo COS. Zasedanje vibora COS nastavilo 'se jc i u nedelju, dne 10 o. m. ujutro. Najpre je odobren proračun, nakon čega se je razvila duža debata o pripremama za X jubilarni svesokol-ski slet u godini 1938, na osnovi referata sletskog odbora. Načelništvo COS traži, da se zatraži od uprave Masari-kovog stadiona na Strahovu, da budu do proleča 1938 definitivno izgradcnc zapadna, severna i južnq tribuna te tribune za članstvo, nadalje garderobe za 70.000 vežbača i viržbaomce za razna takmičenja. Odobren je bio i raspored slctskih svečanosti, kako ga je naš list več objavio. Sa sletom spojiče sc i mc-dunarodna telovežbačka takmičenja te medunarodni telesnouzgojni kongres. Kako jc nad svim dosadašnjim sleto-vima preuzela protektorat uprava Praga, zamoliče se za to i ovaj put. Fond za osnivanje sokolskog muzeja, koji je osnovao brat Karel Vanjiček, a koji nosi i njegovo ime, poiastao je več na 97.000 kruna. Po iscrpljcnom dnevnom redu starešina dr. Bukovski zaključio jc zasedanje Posela brata prof. M. C. Mineva Savezit SKJ Na povratku iz Praga za Sofiju, gde jc na skupštini Saveza slovenskog Sokolstva zastupao Savez bugarskih Junaka, stigao je u utorak dne 12 o. m. jutarnjim brzim vozom u Beograd naš dragi i vrlo uvaženi brat prof. dr. Mihailo C. Minev. Brat prof. Minev stigao je u pratnji brata dra Ignjata Pavlasa, starešine Sokolske župe Novi Sad, koji ga je dočekao na novesad-skoj stanici. Brat prof. M. C. Minev Po svom dolasku u Beograd, brat prof. Minev rekao je, da jc neobično radostan što mu sc pružila ponovna prilika da sc nadc u bratskoj jugoslo-venskoj zemlji, u njenoj ponosnoj pre-stonici i da se vidi i pozdravi sa svo-jom milom jugoslovcnskom sokolskom bračom. Osobito mu jc milo, izjavio je brat prof. Minev, što i ovom zgo-dorn može da preko našeg lista uputi najsrdačnije bratske pozdrave bugarskih Junaka i svoje lične svemu brai-skom jugoslovenskom Sokolstvu, za čiju se je bratsku, šte jaču i tešnju saradnju s b*gar»kim Junacima, kao i za tešnje zbliženje i saradnju medu dva bratska naroda, jugoslovenskim i bu-garskim, on uvek najgorljivije zalagao. U prostorijama Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije brata prof. Mineva dočekali su: zamenici starešine br. D. Paunkovič, br. dr. O. Gavrančič, sa-vezni tajnik br. dr. M. Gradojevič, savezni prosvetar br. dr. VI. Belajčič, članovi savezne uprave i starešine župa brača: S. Stajič, G. Miloševič, M. Vo-jinovič, M. Smiljanič i druga brača. U ime svih našeg dragog bugarskog brata i Junaka pozdravio je najtoplijim bratskim rečima zamenik saveznog starešine brat Dura Paunkovič. Zatim je održana konferenca, u toku ko je su izmenjena bratska mišljenja u vezi s pretstoječim pokrajinskim sletom Saveza SKJ u Subotici, a kome če brača bugarski Junači učestvovati u jednom vrlo velikom broju. Nakon slc-ta u Subotici brača Junači stiči čc, svi u punom broju, u Novi Sad, gdc če se zadržati jedan dan, odaklc čc po grupama preduzeti izlete po našoj zemlji. Nakon konferencije, Savez SKJ priredio je u restoranu »Kolarac« u čast svog milog^ gosta brata prof. Mineva intiman ručak, na kome su bili mnogi članovi savezne uprave. Posle podne toga dana brat prof Minev izvezao se s br. Paunkovičem i još nekolicinom brače u beogradsku okolicu. Brat prof. Minev otputovao je za Sofiju večernjim brzim vozom, srdačno ispračen i najtoplije pozdravljen od mnogobrojne brače, koja su ga zamo-lila da izvoli isporučiti vodstvu, kao i svoj brači bugarskim Junacima, naj-iskrenije bratske pozdrave od njihove jugoslovenske sokolske brače. c. Plenarna sednica uprave Saveza SKJ U nedelju dne 10 o. m. održana jc u saveznim prostorijama u Beogradu plenarna sednica uprave Saveza SKJ. Na sednici, kojoj je pretsedavao zamenik saveznog starešine brat dr. Oton Gavrančič, bili su podnešeni i prihvačeni izveštaji svih saveznih odbora i otseka. koji se imaju podneti glavnoj godišnjoj skupštini, tc koji če biti otštampani. Na ovoj sednici prihvačen je i odobren budžet Saveza za tckueu rad-nu godinu 1936/37, a koji če se takoder podneti glavnoj skupštini na odobre-nje. O ipredlozima pojedinih župa za saveznu godišnju skupštinu na ovoj sednici so zaključilo da se isti, nakon što se sa svakim od njih upoznaju sve župe, a tako i sa izvesnim predlozima savezne uprave, svi ti predloži stave na dnevni i-ed naredne sednice plenuma, koja čo se održati dne 5 juna i na kojoj če savezna uprava prema tim predlozima zauzeti svoje gledište, kojc če izneti pred saveznu glavnu skup-šting. U izvesnim reformama, kojc s imaju preduzeti u pogledu savezne štampe, a osobito glcdom na centralni savezni list, »Sokolski glasnik«, plenarna sednica zaključila je na temelj'-1 podnetih joj izveštaja, da uprave svili bratskih župa izvole svoje sugestijej naročito u pogledu reforme glavnog glasila, kao i ostalih listova, pismen0 dostaviti u najkračem roku pretsedm-ku prosvetnog cdbora bratu dru. X. dimiru Belajčiču u Beograd i uredniku »Sokolskog glasnika« bratu Stjepan Celaru u Ljubljanu. Dan pre plenarne sednice održana je sednica saveznog izvršnog odbora, na kojoj su bili priprcmljeni predme i za plenarno sednicu i rešavana ostala tekuča pitanja. "PoUrafinsUi slet u Subotici na Viđovđan o. g. Upulslva za vežbaisje na slelu Prema ranijem zaključku Tehnič-kog vodstva IV pokrajinskog sokol-skog sleta u Subotici, neče moči na ovom sletu da vežbaju oni v^ežbači i vežbačice (deca, naraštaj i članstvo), koji propisane zajedničke vežbe ne znaju tačno i koji pogrešno vežbaju. Zato če se pre glavnih pokuša izvršiti pregled svih vežbi po župama, i za koga se ustanovi da vežbe ne zna i pogrešno vežba, neče se pustiti glavnom pokusu. Da sc ovaj pregled što lakše obavi, preporučuje se župskim načel-ništvima, da pre sleta izašalju u svoje jedinice župske prednjake radi obav-ljanja i pregleda i ispravke grešaka kod pojedinih vežbi, kako bi vežbači i vežbačice potpuno spremni došli na slet. Ovaj pregled i ispravke vežbi treba izvršiti kod svih kategorija vežbača i vežbačica i to muške i ženske dcce, muškog i ženskog naraštaja, članova i članica, starije brače i seoskih četa. Pored tačnog znanja vežbi, svi vežbači i vežbačice treba da znaju vežbe izvoditi na glazbu. Stoga se preporu-čujc, da se pre sleta uvežbaju vežbe uz pratnju glazbe, kako bi vežbači i vežbačice ušli u ritam same vežbe i sa glazbom se upoznali, da na sletu u tom pravcu ne bude zabuna. Treba nastojati da kod vežbanja pojedini stavovi i razna gibanja budu tačno i ispravno izvedeni. Do sleta ima još dosta vremena, da se sve vežbe mogu dobro naučiti i sve greške ispra-viti. Da se pojedina nastupanja koc zajedničkih vežbi pravilno i tačno iz; vedu i da kod ovih ne bude grešaka | zabune, potrebno je, da svi vežbači 1 vežbačice koji če na sletu učestvovftti> bilo u vežbanju bilo u povorci, dobro znaju i tačno budu uvežbani u strojev-nim vežbama; pa se zato preporučuje svima načelništvima, da ovc vežbe stalno \ežbaju, da ih vežbači dobro nauee- Naročito je potrebno da poznaju 1 tačno znaju razna postrojavanja, Prc' strojavanja, da im stopanje bude pravilno (kod članova korak čvrst), dalje da svi znaju tačno ravnati i pokrivati u potiljak, a naročito da znaju •pravilno izvoditi zahođenja krilima (des‘ nim-levim), i to iz struja u redovima po 16, po 8 i po 4. Da znaju za vrernc stupanja uzimati razmak u dubini jednu značku, ne odvajajuči se od sredine i pokrivajuči tačno u potiljak kao i to, da dok su u stavu mirno, da se niko ne miče, a u stavu na mestu voljno da se niko ne udešava i da ne_tare ruke. Inačc u stavu »na mestu voljn0<(, stavlja se leva noga napred van. Bračo načelnici i sestre načelnice, imajte gornje u vidu kao i sve što J_c 4 vezi s tim, pa spremite \aše vežbače 1 vežbačice da isti budu za slet potpun0 disciplinovani i tačno uvežbani, jer JL' neephodno potrebno, da ovaj slet l-svakom pogledu uspe i da se na istom pokaže sprema i snaga Jugoslovenskoč Sokolstva. Tehnički otsek slets- * * Takmičenfe članslva i naraštaja na sletu u Subotici Na zboru župskih načelnika i načelnica, održanom 21 i 22 septembra 1935 godine u Beogradu, rešeno je, da se na pokrajinskem sletu u Subotici održe u junu 1936 godine utakmice inu-škog i ženskog naraštaja u višem i ni-žem razdelu i članova i članica u srednjem i nižem razdelu, kao i članova sokolskih četa. Utakmice naraštaja održače se u subotu 13 juna, a članstva u subotu 27 juna 1936 godine. Sve o\e utakmice održače sc prema Takmičarskom redu za )935 god., u kome se nalaze i vežbe odredene za utakmice, i prema Dodatku ovom redu, u kome se nalaze vežbe i tablice za srednji razdeo članova. Za članove seoskih četa važi program takmičenja članova, i to nižeg razdela druge skupine. U ovoj skupini mogu se takmi-čiti po odobrenju župskog načelništva i vrsto onih društavu, koja nemaju sve potrebne sprave za takmičenje u pr-voj skupini. Članice če se takmičiti: po rsovom načinu, tajnog izbora vežbi pred utakmice, a po programu izlože-nom u knjiži »Vežbe na spravama za članice i ženski naraštaj«, od sestre M. Provaznikove, načelnico ČOS, u prevodu brata Dragutina Šulcca. U pogledu broja takmičara naraštaja i članstva, na sednici zbora župskih načelnika i načelnica od 21 i 22 septembra 1935 godine rešeno je, da se broj takmičara ne ograniči, več da sc procenat uspeha na župskim (okruž-nim) izbirnim utakmicama poveča, što se ostavlja načelmštvu Saveza da to učini. Prema Redu takmičenja za 1935 g. saveznom takmičenju mogu pristupiti samo oni, koji su na župskim (okruž-nim) izbirnim utakmicama postigli: članstvo 70% i naraštaj 65%. Pojedinci višeg razdela naraštaja, koji su na izbirnim takmičenjima postigli 50%, pri-stupiče sc takmičenju naraštaja u nižem razdelu. Načelništvo Saveza smatra, da jc ovaj procenat na izbirnim utakmicama dovoljan, i da se procena ne menja, te obzirom na to, da jc 11 sletu u Subotici potrebno da u zajci; ničkim vežbama nastupi što veči br°J boljih vežbača, da se pri ovome i °sta' ne. Menja se u toliko, što sc procena kod ženskog naraštaja povečava n. 70%, i što takmičenju članova u n!. žem razdelu mogu pristupiti i oni k0-1 su na izbirnim utakmicama u srednje*11 razdelu postigli 50%. Prijave za naraštaj treba poslat* Načelništvu Saveza do 1 juna, zži člrnstvo do 15 juna 1936 zaključno.-H*1.' mulare za prijave dostaviče Načeln* štvo Saveza društvima blagovreinc**0, v cj j Po takmičarskom redu sve zupc • obavezne da pošalju 2 sudije i 2 su kinje. Ovde je potrebno odrediti 1 a diju i 1 sudkinju za sprave i !_ su ■, i 1 sudkinju za proste grane. Kako K posao oko rasporedivanja suelija i .\Jl • kinja kornplikovan, to prijave_ sudija sudkinja treba poslati Načelništvu veza, i to: za naraštaj do 20 maja i članstvo do 16 juna 1936 g. zakljU'-’ ‘ Načelništva župe neka ovo izvedu ^ vreme, jer sc docnije prijave ncce P mati' .. i Sa- Sve sudije i sudkinje rlobiče °o * ^ veza besplatno prcnočište i ishra*11 zgradi do sletišta. Sudije moraju ? nati i sa vremenom, da če 1 dim 1 za teča j sudija, i 1 dan za utakmice> ^ računajuči vreme provedeno «a P ^ Prijave sudija treba da sa^rfcnrj-Imc i prezime; 2) društvo kome 1 pada; 3) kad je i gdc sudio na savc ^ i župskim utakmicama; 4) kpu cd-za sprave, u kom razdelu (višem, njem, nižem); 5) kod sudija za 1 grane, da li sigurno i dobro stopuj trčanja. j Dalja uputstva o utakmicama objavljena blagovrcmcno. Načelništvo Saveza SKJ Vi God. VII broi 20 »S O KOLŠKI GLASNIK« Str. 3 Učiteljski leča) Sokolske župe Beograd Ljubice Jankovič i 3) O humoru u našim narodnim igrama od Danice Jankovič. Tečaj su posetili II zam. starešine Saveza br. Dura Paunkovič, savezni načelnik br. dr. Alfred Pihler, starešina Sokolske župe Beograd br. general Staja Stajic, prosvetar župe br. Mo-mir Sinobad, gda Jovičič, školski nadzornik iz Beograda s učiteljicama iz-svoga područja. Na kraju tečaja sestrama Jankovič zahvaljeno je od strane brače Vojino-viča i Žica. Tako ovaj sokolski rad na čuvanju i spasavanju od zaborava naših tradicionalnih igara iz svih jugoslo-venskih krajeva, započet s uspehom pre dve godine na široj osnovi u Beogradu, u težnji da se narodne igre pre-daju neokrnjene i neizmenjene, budi kod nas Sokola sve veče oduševljenje i pokazuje sve vidnije rezultate. Savezni stručni odbor održava-njem ovih tečajeva počeo je na ovaj način da priprema oko stotinu predli jaka i prednjačita za buduče širite-1 je narodnih igara. Želja bi bila da se pored ovih tečaja prirede u buduče i produžni teča-jevi za najlepše, najsloženije i najteže stare narodne igre! B. S. Drugi tečaj Saveza SKJ за narodne igre, održan u Beogradu od 14—-18 aprila 1936 g. 1937. Ova svečanost biče i u vezi s provslavom dvadesetpetogodišnjicom oslobodenja Južne Srbije. Kako pretstoječi slet zahteva do-sta truda i dobre volje, to če se u naj-skorijem vremenu formirati pri žup-skoj upravi sletski odbor. Ovaj odbor imače sekcije, koje če pomagati glav-nom odboru u svršavanju ovih poslo-va. Župska uprava več sada radi po pitanju podizanja stadiona, koji če morati da udovolji svim zahtevima, koje traži slet jače.g stila, na kojem če Sokolstvo Južne Srbije pokazati bilans dosadašnjeg rada. Pored ovoga župska uprava u mnogome če posvetiti pažnji i dovr-šavaniu započetih sokolskih domova. T. L. Iz Sokolske župe Novo mesto Zbor tehničarjev v Št Rupertu na Dolenjskem, V Št. Rupertu so se zbrali tehni-čarji Novomeške sokolske župe in Mirenskega sokolskega okrožja v nedeljo, 26. aprila t. 1. k celodnevnem sestanku. Dopoldne se je vršila od 10. do 12- ure pod predsedstvom br. Marjana Tratarja iz Trebnjega prva seja novoustanovljenega žup. mladinskega odseka, ki ji je prisostvoval poleg članov ŽPO tudi br. žup. nač. Lj. Papež. Po konstituiranju odbora je odsek določil minimalni program letošnjega dela, ki obsega: ustanovitev mlad. referata v vseh ediničnih prednj. prosv. zborih, uvedejo se obvezne mlad. tekme po edinicah in obeh okrožjih; določita se 2 obvezna mlad. pešizleta, 1 mladin. dram. predstava, enodnevna okr. tečaja za vodnike mlad. oddelkov župe, idejne tekme mladine, obvezen mlad. zimski popoldan, dvig mlad. sok. tiska in ustanovitev mladinskih sokolskih čet. Sprejete so tudi letošnje žup. vaje za mlad. oddelke. Po 14. uri so ravnotam zborovali načelniki in načelnice edinic Mir. sok. okrožja k II. letošnjem okr. zboru, ki ga je enako vodil okr. nač. br. Marjan Tratar. Udeležba je bila odlična iz vseh edinic okrožja. Poleg članov Ž. T. O. je prisostvoval seji tudi župni načelnik brat Papež Ljudevit in vsi člani uprave Sok. društva Št. Rupert. Po uvodnem pozdravi: je br. okr. nač. podal tehnično poročilo o delu edinic M. S. O. v prvem četrtletju in je pohvalil marljivost v telovadnici društev: Mokronoga, Št. Janža in Žužemberka. V nadaljnem je^ sprejel zbor podroben program letošnjega tehnič. dela, ki obsega: 2 okr. skupinska peš-izleta 21. maja, V. okr. zlet M. S. O. dne 14. junija v St. Rupertu z otvoritvijo novega sokolskega doma in I. Okr. mlad. tekmani, VI. okr. zlet M. S. O. dne 8. septembra t. 1. v Žužemberku, združen z II. okr. lahkoatlct. tekmami. Po nekaterih navodilih glede naše udeležbe na žup. in savez. tekmah naraščaja in članstva v Subotici je br. okr. nač. zaključil po 16. uri uspel celodneven zbor tehničarjev. Učiteljski tečaj Sokolske župe Beograd, održan od 14 do 18 aprila Od 14 do 18 aprila o. g. načelništvo župe održalo je prednjački tečaj za učitelje i učiteljice u Beogradu. Tečaj je pohadalo 8 učitelja i 10 učiteljica iz 14 jedinica. Na tečaju je održano ukupno 40 časova, a predavači su bili članovi i članice načelništva i tehnič-kog odbora župe. Na završetku tečaja izvršeno je p ropi ti vanj e učesnika, na kome je konstatovano, da su učesnici, kako brača tako i sestre, pokazali vrlo dobar uspeh. Ovo je treči tečaj ove vrste, koji održava župa Beograd. Ovi tečajevi su sc pokazali kao vrlo korisni, jer su se na njima pružila osnovna sokolska znanja učiteljima i učiteljicama, koji treba da budu a koji i jesu, glavni no-sioci Sokolstva u našim selama. Na dan 18 aprila tcčajci su posetili akademiju, koju su u Beogradu priredili vrhunski vežbači i vežbačice župe pre svoga polaska na izborna takmi-čenja u Ljubljani. Održavanfe narašta)skog tečaja za vodenje dece i naraštajskih odeljenja u Šibeniku Sokolsko društvo u Šibeniku održalo je tečaj za vodnike dece i naraštaja od 31111 do 10 IV o. g. Tečaj je pohadalo 18 brače i tri sestre. Tečaj je bio praktički; s vrh a mu je bila da se naraštajci i naraštajke osposobe za vodenje dece i odeljenja u naraštajskim kategorijama, a naročito za vodenje dece, kako bi mogli što veči i što spremniji broj. dece pripremiti za slet Sokolstva na Jadranu, koji če se odražati u mesecu avgustu o. g. u Šibeniku. Ove godine, naime, prireduje Sokolska župa Šibenik-Zadar prva dečja takmičenja. Pohadanje je bilo uredno; radilo sc s puno volje i ljubavi. Tečaj je vo-dio brat Boško Kovačevič, župskt prednjak. Društvena natecanja članica Sokolskog društva Ludbreg Kao svake tako su i ove godine raspisana natecanja za sve kategorije t. j. članova, članica, muškog i ženskog naraštaja, kako je to zaključio zbor župskih načelnika i načelnica našeg Saveza. Za članice održače sc po prvi put, ove godine natecanja na novi način t j. tako da natecateijice saznadr. svoje vežbe na spravama tek na dan samog natecanja. •— Inače do sada su takove. vežbe pojedinim kategorijama bile obznanjenc več par meseci pre sanvog: natecanja pa su se u ponajviše sluča-jeva uvežbavale samo te. vežbe, dok je na ovaj način pripremanjc za nate-eanje svestrano. — Ovim načinom želi se postiči potpuno razumevanje vc/-bi kao i sama izvežbanost pojedinih vežbačica. Zbog toga su ove godine društvena natecanja obvezatna za sve članice vežbačice. Natecateijice, koje; na tim natecanjima pokažu povoljan, uspeh mogu zatim da pristupe župskim natecanjima. Kod našega društva ova društvena natecanja održana su 8 aprila o. g. Takmičenjima je prisustvovala i župska načelnica sestra Marija Stjehova iz Varaždina. Natecanju je pristupilo svih 14 članica vežbačica zajedno s načelnicam s, Štefieom Madarič. — Rezultati samih natecanja posve zadovo ljavaju, obzirom na to što su sve članice početnice, a polovica njih i sta-rije sestre, koje još ne vcžbaji: ni pet-punu godinu dana. Sestra župska načelnica bila je vrlo zadovoljna, kako s rezultatrma samih natecanja tako i s celokupnim radom. Sve druge kategorije raz\ile su življe svoj rad, jer se približavaju da- , ni javnih nastupa, a za župska se natecanja još marljivo spremaju i brača naraštajci pod vodstvom svoga^ pred-njaka brata Horvatiča. L. F. V, Prednjački tečaj Sokolskog društva Vranje Od 16 marta do 7 aprila o. g. održan je u našem Sokolskem društvu prednjački tečaj za društv. prednj ake. Na tečaj se prijavilo 14 članova i 2 članice. Jedan je zbog bolesti odu-stao, na ispit došlo jc njih 15. Kao izaslanik župskog načelništva došao je na ispite župski prednjak br. Uroš Stojanovič. Pismeni ispit održan je 6 IV, a Ismeni 7 IV. Položilo jc: 9 brače i 2 sestre, koji su osposobljeni za društvene prednjake i prednjačice i dodeljeni kao pomočnici iskusnijim starijhn vodama. Voda tečaja bio je društveni načelnik brat Boris Rjasnjanski. Predavači su bili ovi: br. Despot Stevanovič, prosvetar: Sokolska misao i istorija; brat Vladimir Tretjakov, potstarešina: Organizacija; br. dr. Toma Jovanovič, društv. lekar: Higijena i anatomija; br. dr. Bora Petrovič: Prva pomoč; s. Marija Rjltsnjanska, načelnica: Sustav (terminologija); vežbe na spravama predavali su br. Milutin Nikolič i br. Momčilo Obrenovič, sokolsko pevanjc sestra Milica Kecmanovič. Metodiku rada i sve ostalo vodio je brat načelnik. Pretsednik ispitne komisije bio je brat Vladimir Tretjakov, član uprave župe Niš. Tečaj je uspeo i dao našim jedi nicama lep broj sokolskih rednika -prednjaka i prednjačica, — koji čt rad u jedinicama podignuti na vlS? stepen sokolskog obrezovanja. Prednjački tečaj Sokol, društva Vranje, održan od 16 morta do 7 aprila c. & Iz Sokolske župe Sušak - Mjeka Statistički otsek sačinjavaju bb.: pročelnik Dura Jakšič, članovi: Marin Rubinjoni, Ružič Franjo.- Gradevinsko ume-tnički otsek sa- ^onstituisanje župskog prosvetnog odbora Župski prosvetar br. Josip Bačič ^Vao je sednicu Župskog prosvetnog ,J(Jbora za subotu dne 18 aprila o. g. u Svthu konstituiranja. Nakon bratsko-^i iskrenoga raspravljanja taj se od-fj^r ovako konstituirao: pretsednik r- Josip Bačič, pred. učitelj Državne Ц^ке zanatske škole, njegov zamenik Г: Boris Luznar, priv. činovnik, taj-br. Egidije Pelcer, drž. penzioner, Siižničar br. Emil Dukič, sekretar muške realne gimnazije, novinar p1-- Bačič Josip, statističar s. Stanka °lič, profesor Drž. ženske realne gim-azUe, izvestilac za pozorište i lutkar-I vo br. Josip Kulfanek, gradski vrt-izvestilac za štampu br. Josip Ba-izvestilac za narodno prosvečiva-radio, film i diapozitive br. Oskar ®lfl, upravitelj osnovne škole, izve-l*lac za vaspitanje dece i naraštaja .'.Marija Širola, učiteljica Gradanskc *.°le, izvestilac za trezveno-st i šted-br. Josip Bačič, izvestilac za vas-P‘tanje žena s. Milica Šepa, savezna prCdnjačica, izvestilac za sokolske če-J? Jovan Šepa, nastavnik Gradan-Ле škole, izvestilac za glazbu i pesmu J- Jan Slabi, vojni kapelnik 2 peš. puka, izvestilac za novinske ise-г c i slike br. Josip Bačič, izvestilac J® Predavanja i govore br. Jovan Še-ji?' Po dužnosti župski načelnik brat >aHjan Boras, Konstituiranje župske uprave Dne 22 aprila o. g. održana je sed-JCa za konstituisanje uprave Sokol-^ c župe Sušak-Rijeka, koja jc izabra-^ »a 28 redovitoj glavnoj godišnjoj 3Pštini dno 5 aprila o. g. To kon-’^iranje provedeno je jednoglasno ako: j Izvršni odbor sačinjavaju ova bb. starešina Ivo Polič, zam. star. ,UIan Bačič, tajnik Egidije Pelcer, i taj. Emil Dukič, načelnik Mari-p11 Boras, načelnica s. Gabra Šepič, aa?syctar i zapisničar Josip Bačič, bla-h.J4ik Jaka Jereb, gospodar Vladimir ■^Cr, matičar Duro Šikič. (ji Tehnički odbor sačinjavaju ova ? • ■ ss.: načelnik Marijan Boras, I A111- nač. Janko Jazbec, II zam. nač. | ntc Margan, načelnica Gabra Šepič, žarnenik nač. Roma Mohorič, II za-Jj®?- načeln. Zdenka Markovič, tajnik љ?Јсе1тајег Bruno, članovi: Josip Ba-J.'’ Hclman Vinko, Viktor Križanec, >,nM> Ljuština, Teodor Mateljan, Matkovič. Milan Potkonjak, to ^>rel°vec. Jovo Rapaič, Dragu-Jovan Šepa, Milica Šepa, Ivan lačič, Vitomir Vranič. j)t Prosvetni odbor čine ova bb. i ss.: Pti ednik Josip Bačič, tajnik Egidije jv?er, članovi: Luznar Boris, Dukič l|* Josip Kulfanek, Stanka Polič, Sc-L '"ovan, Milica Šepa, Marija Širola, f0s а^У* Volfi Oskar i Marijan Bo- činjavaju ova bb.: pročelnik Josip Braun, članovi: Boren Emili, Miroslav ing. Ježič, Egidije Pelcer. Zdravstveni otsek i ozledni fond sačinjavaju ova bb.: pročelnik dr. Ante Švalba, članovi: dr. Vladimir Blaž, dr. Josip Peteh, Andre Šikič. . Socijalni otsek čine ova bb.: pročelnik Albin Jagodnik, članovi: Josip Braun, Vlado Kraljeta, Ivan Lončar, Ante Margan, Mate Milkovič; Viktor Stipčič, Miloš Stojanovič. Narodno - obranbeni otsek sačinjavaju ova bb.: pročelnik Ivo Polič, članovi: Marijan Boras, Emil Dukič, Egidije Pelcer, Fran Ujčič. Gospodarski otsek sačinjavaju bb.: pročelnik Vladimir Riger, članovi: Jaka Jereb, Marin Rubinjoni, Andre Šikič. Pravni disciplinski referent župe: br. Dragutin Reti. Župski novinar: br. Josip Bačič. Revizijski odbor sačinjavaju bb.: pročelnik Ivo Čop, članovi: dr. Vladimir Blaž, Nikola Hero, Srečko -Suka-lič, Vitomir Vranič, zamenici: Ante Bačič, Ivo Majcan, Bude Ružič, Josip Uravič, Otclo Valesio. Sud časti sačinjavaju ova bb.: pročelnik Dragutin Reti, članovi: dr. Davor L ukano vic, dr. .Vinko Mikuličič, Mehmed Alija Omerbegovič, Franjo Ujčič, zamenici: dr. Niko Bačič, Ivan Ivančič, Aleksandar Nikolič, Rudi Tončič, dr. Petar Zec. Barjaktar: br. Marijan Volf, zamenik br. Franjo Banič. Plenum uprave Sokolske župe sačinjavaju svi odbornici i njihovi zamenici. J. B. Iz Sokolske župe Skoplje Načrt rada za ovu godinu Ovih dana održavala se je prva sodnica nove župske uprave pod vodstvom starešine brata Velimira Popoviča, finans. direktora. Na sednici se je uglavnom pretresao načrt rada za ovu poslovnu godinu. U svom novam programu rada za tekuču radnu godinu, uprava župe predvidela je ogroman matenjal za bolji i uspešniji napredak Sokolstva na Jugu. Župska uprava če največu brigu obratiti što češčem obilasku društava i četa tako, da odmah i na licu mesta dobiju članovi župske uprave sva uput-stva za rad. Zatim če biti naročita briga župske uprave da poradi na skon-ccntrisanju rada mesnih sokolskih društava tako, da i u ovom pogledu Skoplje, kao sedište župske uprave, bude -žiža Sokolstva na Jugu. Pored ovoga župska uprava če uložiti sve sile oko priprema za veliki pokrajinski slet, koji če se prirediti u Skopi ju godine Drugi tečaj ... ^ cilju oživljavanja i širenja na-k^P^vih starih narodnih igara po so-oiskim jedinicama, prireden je u pogradu od 14 do 18 aprila o. g. dru-« savezni tečaj narodnih igara. ., ^ečaj je pohadao 51 redovni učes-. ’ kojih je bilo iz svih župa (sem iz uPa Petrovgrad i Užice), a pored tfčaj je pohadalo još i oko 20 ^rednih učesnika iz beogradskih soriških društava. Intđresovanje za nase tradicional-e ]gre bilo jc vanredno, a takoder i aspoloženje. Srazmerno tome postig-?u* je i veliki uspeh. Naročito odu-^vljenje u tečaju pokazali su učes-ji iz Dravske banovine, koja osku-eva u narodnim igrama Njih je bilo 1 največem broju. Kao udžbenik narodnih igara slu-je knjiga »Narodne igre — I deo« ss- Ljubice i Danice Jankovič (Beo-sfad-Podrinska 4 a). Ova zbirka opisa 100 narodnih igara s teorijom najdena je od Srpske kraljevske aka-p.^ije nauka,dalje je preporučena od ^•avnog prosvetnog saveta i Načelni-j*ya Saveza SKJ, a ocenjena je i od ^•nistarstva fizičkog vaspitanja naro-•a kao odličan priručnik za časove te-esnog vežbanja. Kao pomočna litera-za ovu knjigu služile su i Dor-oiceve zbirke »Narodne melodije /a Saveza SKJ za narodne igre igre«, od kojih je najnovija »Narodne igre za gudalački orkestar«. Vodnici tečaja bili su sestra Agata i br. Franjo Žic. Na tečaju su se učile, pored naših narodnih igra i češke, ruske i poljske igre. Nastavnici tečaja su bile sestre Ljubica i Danica Jankovič, sestra Kni-hova, brat Feodor i Angelina Gopu-renko, sestra Marija i br. Miroslav Vo-jinovič tc br. Otokar Novotni. Za 20 časova prešla se 34 jugoslo-venska narodna kola, i to: »Pošla mi Milka za vode«, »Slavjanka«, »Troja-nac«, »Bitoljka«, »Da vam kažem, bra-čo moja«, »Zupčanka«, »Neda grivne«, »Durdevrka«, »Vranjanka«, »Iz Banju ide«, »Niševljanka«, »Zetsko kolo«, »Crmničko«, »Tasino«, Devojačko«, »Srba«, »Ajd na levo«, »Ja posejah«, »Majka Maru«. »Profesorka«, »Devoj-čica«, »Srbijanka«, »Ajde lepa Maro«, »Seljačnica«, »Zaplet«, »Šumadinka«, »Lepa Maca«, »Divna«, »Dunje ran-ke«, »Bojerka«, »Sarajevka«, »Osmolj-ka«, »Gruzanka«, »Ustaj, diko!« Dalje se prešle igre: »Krakov- jak«, »Kozačok« i »Češka beseda«. Održana su i tri predavanja, i to: 1) O značaju narodnih igara u vezi sa sokolskom ideologijom; 2) Narodne igre u sokolsko j propagandi — oba od Dvadesetgodišnjica Sokolskog društva Kotor Sokolsko društvo Kotor svečano je proslavilo dvadesetgodišnjicu svoga plodnog rada 25 i 26 aprila t. g. Pored članova matičnog društva, deset seos-kih četa, izaslanika okolnih sokolskih društava i gradanstva proslavi su pri-sustvovali brojni delegati s područja eetinj. Sokolske župe — na čelu sa up-ravom župe i time uveličali ovu proslavi". 25 aprila Sokoli su održali pouzda-nički sastanak, gde su se pretresla sva važnija pitanja i naročita se pažnja ob-ratila radu sokol. četa. lstog dana u veče u »Dojli« priredena je dobro po-scčena i uspela sokolska akademija. Prvo su članovi S. p. d. »Jedinstvo« lepo otpevali državnu himnu, pa je starešina društva brat Predrag Kovačevič pozdravit) goste, ističuči značaj sokolstva za Jugoslovene i Slovenstvo. U akademiji sudelovala si bratska društva Risan i Prčanj. Sve tačke programa vrlo dobro su izvedene uz aplauz publike. Iza programa nastala je igran-ka. U nedelju 26 aprila starodrevni >, kraljevgrad« Kotor imao je svečan iz-gled: bilo je sve iskičcno zastavama i zelenilom. U 8 sati ujutro dočekane su ispred grada sokolske čete, koje su do-šle u lepim narodnim nošnjama i pod zastavama. U 9.30 sati u oficirskom domu odr-žana je župska skupština. (O čemu smo več izvestili u našem listu.) U 10 sati počela je jubilarna sed-niea Sokolskog društva Kotor, koju je otvorio starešina društva, pozdravlja-juči delegate. Govorio je o postanku i radu društva prvog Srpskog i Hrvat-skog Sokola, koji su se u početku 1919 god. prvi ujedinili u Jugoslovenski So-ko i dali piimer za opšte ujedinjenje jugoslovenskog Sokolstva. Zatim je govorio delegat Saveza brat V. Todorovič, čestitajuči društvu proslavil. U ime bana gosp. Sočice govorio je sreski načelnik g. P. Serovič, a u ime mitropolita g. dr. Dožiča prota g. Đ. Samardžič, govoreči da če Sokolstvo i ubuduče u Srpsko pravoslavnoj crkvi imati svoga pomagača na delu za dobro Kralja i Otadžbine. Govorio je brat dr. F. Lazarevič,kao prvi potsta-rosta Srpskog Sokola u Kotoru, ističuči zasluge starih Sokola. U ime četa čestitao je jubilej matičnom društvu brat Marko Radanović u jezgrovitom govoru, pozivajuči varošku inteligcn-ciju da češče dođu u njihova sela i da se uzajamno poznaju. Pročitane su mnoge pozdravne depeše iz Unutrašnjosti. Sa župske skup-štine i sa jubilarne sednice poslate su pozdravne depeše Nj. V. Kralju Petru II, Nj. K. V. Knezu Namcsniku Pavlu, biskupu Učeliniju, miitropolitu dr. Do-žiču i Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije. Gradska muzika na trgu od oružja pred oficirskom domom intonirala je državnu himnu, a zatim Sokoli i gosti klicali su Nj. V. Kralju Petru II i celom viteškom Domu Karađorđevića i močnoj Jugoslaviji. Sednica je zaključena u 11 sati, pa su Sokoli uz pucanje prangija u povorci prošli preko obale i kroz grad. U 13.30 sati lepo okičeni parobrod »Cetinje«, pun Sokola i izletnika s mu-zikom, krenuo je za Prčanj i Savinju. Na Prčnju je prireden svečan doček. Na pristaništu je pozdravio Sokole starešina onam. sokol, društva brat R. Brguljan, a zahvalio mi se brat starosta iz Kotora. Sa obale povorka se uputila k spomeniku Viteškog Kralja Ujedinitelja. U ime opštine Sokole je pozdravio pretsednik g, Dunio, a u imo mesta govorio je župnik kanonik br. don N. Lukovič. Starešina župe po-ložio je na spomenik venac, odajuči duboku poštu Kralju Ujedinit el ju i iz-ražavajuči sokolsku vernost Njegovom svetom amanetu. Toplo pozdravljeni i ispračeni od Preanjana Sokoli su u 15 sati produžili za Savinu. U Meljinama — pristaništu pred manastirom Savinom Sokoli su dočekani od ministra na raspol. i narodnog poslanika brata M. -Komnenoviča, pretsednika herceg-novske opštine g. J. Sekuloviča i mnogo uglednih meštana. Na putu bila su pestrojena sokolska društva Herceg-novi i Zelenika - Kuti sa sokolskom muzikom i sa sv im kategori jama. Su-sret brače Sokola bio je oduševljen i srdačan. Sokole izletnike pozdravio je starešina m. društva brat S. Jovičevič, a odgovorio mu je u ime župe brat Ivovič, starešina Sokol, društva Bera-ne. Odatle se velika povorka uputila u manastir Savinu, gde je izložen poslednji potpis Kralja Ujedinitelja i sveče, koje je On pre odlaska bio za-palio. Tamo u manastiru održan je pomen besmrtnom Kralju Aleksandru. Činodejstvovali su iguman manastira g. T. Danilovič i sveštenici: brat M. Kneževič i br. B. Miloševič. Po završe-nom pomenu pred manastirom govorio je starešina Sokolskog društva Herceg-novi brat D. Popovič, pozdravljajuči kotorske Sokole i ostale i odao je po-čast izginulim Sokolima — žrtvama narodnog oslobodenja, čiji spomenik tamo stoji i istakao je največu žrtvu za narodno oslobodenje i ujedinjenje bla-ženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, kojemu prisutni klicu: »Slava Mu!« Iz Savine s muzikom i zastav ama krenula je impozantna povorka u Her-cegnovi. Pošto je povorka Sokola i gra-dana prošla kroz grad zaustavila se je pred sokolanom, gde je brat Zonič u ime župe zahvalio Primorcima na sr-dačnom dočeku i pozvao je braču Sokole da istrajU' na opštekorisnom radu, zaključujuči svečanost sa sokolskim »Zdravo!« Svečanosti su protekle u najlepšem redu i ova je proslava dobila karakter jedne - velike sokolske manifestacije cetinjske župo na Primorju. Rad u Sokolskom društvu Mokrin Nakon povrde društvene uprave od Strane bratske župe stvoren je plan rada u društvu, prema kome se radilo za ova 4 meseca. Isti je u glavnom i ostvaren. Tehnički rad bio je dosta aktivan. U toku prvog tromesečja odr-žano je časova sa članovima 18, vežba-lo je 300 ,a prosečno na sat 16, upisa-nih je 25; s članicama 10 časova, vež-balo je 69, prosečno 7 upisanih 9; s muškim naraštajem 12 časova, vežbalo ie 241, prosečno 20, upisanih 32: m. podmlatka 12 časova, vežbalo je 584, prosečno 48, upisanih 94; žen. podmladek 13 časova, vežbalo 814, prosečno 62, upisanih 117. Svcga članova vežba- čih kategorija 277 Na tehničkim ča- sovima ponavljale su se vežbe za su-botički slet i učile se vežbe propisane od načelništva župe za okružne sleto-ve. Takoder se članovi i muški naraštaj spremaju za takmičenje. Otkada su lepši dani trenira se odbojka. U junu održače se društveni javni čas. Prosvetni rad je bio najplodniji. Održavana su predavanja, sela i pozo-rišne pretstave. Naročito je aktivan prosvetni odbor u spremanju sela, ko-ja se održavaju nedeljom po podne. Pozorišni otsek je održao nekoliko pretstava i gostovao je u drugim dru-štvima. Društvo ima u domu Kralja Petra I Oslobodioca svoju čitaonicu u kojoj pored sokolskih prima i dnevne listo-ve. U toku ove godine knjižnica se po: večala sa 11 kola Srp. književne zadruge i danas broji oko 600 knjiga. Ove godine organizovan je i tam-buraški zbor, koji je več u ti i maha istupio na priredbama. Pošto je večina članova ratara, a približuje se su-botički slet, to je sada ceo rad posvečen časovima vežbe, dok če se prosvetni rad nastaviti u jesen kada budu poljski radovi završeni. — D. A. Sabor sokolskih četa društva Plevlje 26 aprila o. g. održan je u Plevi ju sabor sokolskih četa s područja ovog društva. Saboru su učestvovali izaslanici ovih četa: Otiloviči, Hočevina, Gotovuša, Zabrde, Boljanič i Obardam. Sabor je otvorio pozdravnim govorom starešina Sokolskog društva Plev-je br. Hadžismajlovič, a zatim se prešlo na dnevni red. Nakon podnesenjh referata, koji su pomno prodiskutovani, doneseni su važni zaključci za buduči rad u našim sokolskim četama. Svaka tri meseca održavače se zajedničke sednice, na kojima če sc pretresti rad u prošla tri meseca i doneti načrt rada za budilca tri meseca. U četama moraju se svakog meseca održati članski sastan-ci. Sednice četne uprave treba da se održavaju svakih 8 dana. Radi što bo- ljeg tehničkog pripremanja za ovo-godišnje nastupe održače se u Plevlju od 10 do 17 maja o. g. obavezni tečaj za načelnike četa i njihove zamenike. Meseca avgusta treba da se održe medučetne utakmice. Sve čete treba da održe svoj javni nastup, u čemu če im pomagati matično društvo i sused-ne čete. Treba što zivlje poroditi na organizovanju seoske orriladinc, sokolskog naraštaja. Redovito treba izve-štavati matično društvo o radu pojedine čete. Nakon ovih zaključaka iz-neo je brat prosvetar smernice pro-svetnog rada na selu, kao i rada na prosvetnom, gospodarskom i zdrav-stvenom podizanju sela. Iza ovoga zaključio je sabor lepim rečima starešina matičnog društva, a delegati četa razišli su se svojim do-movima da nastave započeti rad. Izbirno iakmlčenje Sokol, društva Niš - malica U nedelju dana 19 aprila t. g. Sokolsko društvo Niš-matica izvršilo je izbirno takmičenje članstva i naraštaja za župsko takmičenje, koje če se izvršiti 31 maja t. g. u Nišu. Takmičili su I odelenje članova, srednji razdeo, 3 odeljenja članova, niži razdeo, 1 odeljenje članica, niži razdeo II skupina, 1 odeljenje muškog naraštaja, viši razdeo, 1 odeljenje muškog naraštaja, niži razdeo, 1 odeljenje ženskog naraštaja, viši razdeo, i 1 odeljenje ženskog naraštaja, niži razdeo. Takmičilo se u vežbama, koje su propisane za savezno takmičenje za ovu godinu u Subotici. Takmičenje članova i muškog naraštaja vodio je brat društveni načelnik inž. Viktor Černe, a za ženske grupe sestra župska načelnica Radmila Gavrilovičeva. Sudije i sukinje su bili članovi i članice župskog tehničkog odbora. Uspesi takmičenja su ovi: Članovi, srednji razdeo: 1. Todorovič Zisi, nastav. gimnastike, posti-gao je 96.22%; 2. Nikolič Ratko, slo-vopisac, postigao je 85.22%. Članovi, niži razdeo grupa »A«; 1. Babič Vladimir, bravar, postigao je 83.38%; 2. Stojanovič Rade, strugar, postigao je 73.13%. Članice, niži razdeo II skupina: 1. Karič Budimka, privatnica, postigla je 100%; 2. Petrovič Zagorka, švelja, postigla jo 79%. Muški naraštaj, viši razdeo: 1. Horvat Vladislav, dak VI razr. gimnazije, postigao je 83%; 2. Bukiš Samuil, trg. pomočnik, postigao je 71.50%. Muški naraštaj, niži razdeo: 1. Arandelovič Božidar, dak IV raz. gim., postigao je 83%; 2. Bukiš Samuil, trg. pomočnik, postigao je 71.50%. Muški naraštaj, niži razdeo; 1. Arandelovič Božidar, dak IV raz. gim., postigao je 65.86%; 2. Vukičevič Spa-soje, dak V raz. gimn.,. postigao je 65.71 %. Ženski naraštaj, viši razdeo: 1. Nikolič Vidosava, dak IV raz. gimn., postigla je 85.50%; 2. Ličina Cveta: dak V god. zanat. škole, postigla je 73.10%. Ženski naraštaj. niži razreo: 1. Milič Zagorka, dak IV god. zanat. škole, postigla je 86.40%; 2. Stankovič Sto-janka, dak IV god. zanat. škole, postigla je 83.50%. Prvi narašlaisiii okružni tečaj sokol, okružja Zagreb - grad U mesecu martu o. g. završen je 40-dnevni naraštajski tečaj, koji je priredilo Sokolsko okružje Zagrcb-grad. Tečaj je vodio okružni prosvetar brat ing. Stjepan Han, a predavali su sestra Romanič i brača dr. Matič, ing. Trbo-jevič, ing. Han, dr. Tončič, Stcfanini, ing. Anžlovar, S. Tonči i prof. Dža-monja. Tečaj je imao da našu sokolsku omladinu upozna sa svestranim sokolskim radom i organizacijom omladin-skih i naraštajskih otseka u našem Sokolstvu. Polazilo je 19 naraštajaca i nara-štajki iz društava Zagreb 2, Zagreb 3, Zagreb 5, Zagreb 6 i Kustošija. Ispitu je pristupilo 17 naraštajaca i naraštaj-ki, od kojih je 5 položilo s odličnim uspehom, a svi ostali s vrlo dobrim uspehom. Organizacija je bila odlična. Pola-zak u tečaju izvrstan, te je to do sada u našem gradu bio no svemu najbolje organizirani naraštajski tečaj. Ovo je več drugi tečaj, koji je priredilo Sokolsko okružje Zagreb-grad ove godine. Ovakav intenzivni rad na izobrazbi prednjaka i voda sokolske omladine, koji provada stalno ovo naše radino i napredno okružje, vredno je svake pažnje i bratske pohvale. Lakoatletsko takmičenje Sokolskog društva Zagreb 4 Sokolsko društvo Zagreb 4 održalo je 3 maja o. g. svoje prvo ovogodišnje lakoatletsko takmičenje na svojem let-njem vežbalištu u Trnju. Od Strane Sokolskog okružja Zagreb prisustvovao je brat Vjekoslav Marčelja, koji je prisutne takmičare i takmičarke i funkcioncre toga takmičenja pozdravio u ime okružja Zagreb-grad. U 9.45 sati otvorio je takmičenje starešina društva brat Vladimir Milič prigodnim govorom. Nastupilo je uku ono 39 takmičara i takmičarki. Takmičenje je vodio načelnik društva brat Stjepan Hotko. Takmičenje se je odvijalo u lepoin redu. Društvo Zagreb 4 je opet orvo; ono :e i ove godine pokazalo, kako treba več u rano proleče započeti s radom na igralištu, te verujemo, da če ovako-vim dobro organiziranim radom po-stiči tokom godine lepe rezultate i do-bar plasman svoga društva na raznim sokolskim takmičenjima ove godine. III okrožni prosvetni dan Kamniškega okrožja Kamniško sok. prosvetno okrožje je priredilo v nedeljo 3. maja v dvorani sokolskega doma v Radomljah svoj III. okrožni prosvetni; dan, ki so na njem sodelovale naslednje edinice: Domžale, Kamnik, Komenda, Mengeš, Moravče in Radomlje. Dvorana je bila nabito polna, dasiravno se je istočasno vršila konkurenčna prireditev. Enako je bilo tudi lansko leto v Mengšu. Za prosvetm dan jo okrožje napravilo potrebno reklamo v časopisju in izdalo lična, vabila, kar je privabilo v Radomlje, kljub celodnevnemu dežju goste iz vsega kamniškega okraja. Kmalu po pol četrti uri so združeni moški zbori, 45 pevcev po številu pod vodstvom brata Cimpcrška, zapeli državno himno, ki so jo poslušali navzoči stoje, nakar je brat okrožni prosvetar pozdravil navzoče, posebno prisotnega sreskega načelnika g. dr. Kosija, zastopnika komandanta mesta Kamnika g. kapetana. Turka, zastopnika Zveze kulturnih društev g. Hitra in župana iz Radomelj g. Pavlina. Po pozdravu je brat okrožni prosvetar obrazložil namen okrožnih prosvetnih dnevov. Kamniški pevci so pod temperamentnim vodstvom br. Vremšaka zapeli Foerster-jeve »Gorenjce«, Adamičev »Lucipeter ban«, Adamičev »Regiment po gre ...« in Svctkovo »Zaprta so ujcna; okenca«. Nagrajeni so bili z zasluznim aplavzom. — Igralci sokolskega društva iz Mengša so nato odigrali v režiji W-Lavriča prav dobro drugo dejanje Vojnovičeve »Smrt majke Jugovičev«. n°i, zadnji v prvi polovici sporeda jc stopi! moški zbor iz Domžal, ki jc F • vodstvom br. Cimpcrška, kar^ ijO° zapel Svctkovo »Kaj bi te vpraša.• ■*’ Gerbičevega »Pastirčka« in кдасс' »Svračanje«. Po krajšem odmoru j c sledil drug' dc! sporeda, ki so ga otvorili Morave ni s komično opero v 1 ^ej. »Dijas ' rubežen«, ki jo je zložil Ciril 1 1C-C, ' Da je občinstvu ugajala je dokaz . da so bili deležni burnega aplavza P odprti sceni, ter so morali zadnji t ponoviti. Za Komentlo je nastopil *v' tet iz Radomelj, ki je dobro ?c‘Pe.„r<( vančevo »Spomini na zimski ve)?. ’ nato pa moški zbor istega društva bikovo »Ljubezen in pomlad« in -kovičevo »Na Adrijo«. Zbor je v brat Božič. Za zaključek so zc}.ru/L‘ moški zbori pod vodstvom br. yim?, ška zapeli sokolsko himno »Hej vani«. Prireditev je prav lepo uspela je bila v vseh ozirih na višku. KRONIKA 25-godišnjica umetničkog rada Zorka Prelovca. U petak dne 8 maja pe-\ačko društv7o »Ljubljanski Zvon« proslavilo je svečanim koncertom 25-go-dišnjicu glazbenog rada svog dugogo-dišnjeg horovode i komponista Zorka Prelovca. Prelovcc spada, u red najbo-1 jih slovenačkih komponista pesama za pevačke horove; još i danas je pretsednik Hubadove pevačke župe. Pre-lovec se rodio 1-1 februara 1887 god. u Idrijti; tamo je završio osnovnu i srednju školu. Glazbu je studirao u Ljubljani i u Pragu. 1910 godine pre-uzeo je vodstvo pevačkog otseka društva »Merkur«, a godine 1910 vodstvo pevačkog društva »Ljubljanski Zvon«. Prenos kostiju Pavla Štoosa u Zagreb. Ovih dana prenesene su iz Po-kupskoga u Zagreb kosti Pavla Štoosa, koji spada u red zaslužnih hrvatskih buditelja i preporoditelja. Naročito se j« isfaka,;- sa svojom elegijom »Kip domovine". Štoos se rodio 10 decembra 1806. Pavao Štoos, kao mladi svečenik, počeo da deluje na nacionalnom polju, oko budenja narodne svesti, u značajno vreme našeg narodnog preporoda, za ilirizma, kada se je omladi-na, a naročito i mnogi mladi svečenici, s Gajem na čelu, svom sn*agom i lju-bavlju bacila da prosvetli hrvatski deo našeg naroda 3 da ga politički, narodno, oslobodi. Pored spomenite elegije na-pisao je Štoos još nekoliko patriotskih pesama, ali je i u prozi napisao nekoliko manjih rasprava i članaka u »Danici« te u »Narodnim novinama«. Od godine 1842 pa do svoje smrti 1862 bio je župnik u Pokupskom, gde je bio i sahranjcn. 85-godišnjica Ivana Mrkvičke. Ovih dana češkoslovačka i bugarska javnost setile su se 85-godišnjiee rodenja vc-likog češkog slikara Jana Mrkvičke. Mrkvička spada medu utemeljače nove bugarske slikarske umetnosti; pro-pagirao je bugarsku kulturu s prekrasnim slikama iz bugarskog narodnog života. Jubilarac rodom je iz У',41 k kod Duba. Po svršenoj srednjoj sk ’ studirao jc u Pragu i Minhenu. lNe vreme bio suplent u Pragu, a nato J otišao u Plovdiv. Zainteresovao se z* staru bugarsku umetnost, za narotln’ život i bogati folklor. Počeo je da sl . scene iz bugarskog života i racla * iz istorije bugarskog naroda. ‘ umetnička izložba 1887 u Р^®ЈЈ; koju je priredio zajedno s mladim garskim slikarom Antonijem ^*to'vo!I upozorila je' bugarsku javnost na 0 » talentovanog slikara. koji j e mal° tim bio pozvan u Sofiju i i,TlC1ll0sjr in v programu, ki so ga formu111 naj naše Sokolstvo uči. Poudarja ' je je Sokolstvo eno, Tyršcvo Soko^is izpremenljivo, »večno gibanjp«; Ljjje-je gibanje drugega kot izprenu^ sV,0-Sokolstvro je v živem gibanju 0 bil’ jega nastanka dalje. Nekdaj s jugo' voditelji sokolskih organizacij vjcino-slaViji posamezniki, ki jih Je... vr^ kratično članstvo izbralo iz svoj ђј-na demokratičen način. Nekdai . lo združeno to vodstvo bolj s j Iu in težavami kot pa ugodnos bo zopet. SO' Povsod pri nas naj priP0^1 'хдц!' kolstvo do izraza samobitnosti j-ot zacijc, da bo povezala tako Prl trC> K'! mostarska metoda dela in en rastejo iz krajevnih potreb, lZ duše. ,, , vc.r' Komu sc je česa bati? Kc v ifi jel, da bi narod ne hotel biti s1- fizično in moralno vzgojen boji, da bi ne bil resnično, »ас‘0јс 'n to se pravi delaven za dobr svojih V . nilj Pf Naša sokolska društva si roče spomenico, zato da nji!10,,/; spoznalo mostarske sokole i njjho delo. V spomenici s° zapisa ^ besede tako, kot so jih g, P* ROSI JA - FONSIER » društvo га oslgurmije I reoslguranfe e BEOGRAD MALE VESTI M A Š 1 H J E DIMICA . BELI MANAST1R. — Prednjački ispiti. Dana 18 i 19 aprila o. g. održa-Д* su u Bcloni Manastiru društveni Prednjački ispiti. Ispit su položila brate: Boi rivoj Bogosavljevič iz Kneževin Vinograda. Jaroslav Kuratko iz Bra-njinog Vrha, Slavko Štivič i Cvjetko Popovič iz Branjinc.. — Nakon ovih 'spita, ko ji su drugi u ovoj godini, stanje prednjaštva u ovom okrržju je ovo: d. B. Manastir 1 prednjak i 5 Prednjačkih pomočnika, d. Darda 2 Prednjaka i 3 prednj. pomočnika, dr. Br. Vrh-Šečerana 1 prednjak i 2 pomočnika, d. Kneževo 2 prednjaka i 1 pomočnik, d. Batina 1 prednj. pomočnik, d. Pop-ova-e 1 prednj. pomočnik, d. Kn. Vinogradi 1 pomočnik, č. Luč 2 Prednj. pomočnika i četa Branjina 2 Pomočnika. Svcga: 6 prednjaka i 18 pomočnika, što ukupno iznaša 24 brače i sestara s prednjačkim ispitima. Sada sva sokolska društva u ovom okru-žju ima ju ispitane prednjake, dok četa Je još 5 bez ispitanih prednjaka. B. S. BELI MANASTIR. — Lutkarska pretstava. U belomanastirskom Sokolskom društvu, nakon dolaska brata Marušiča s trodnevnog lutkarskog tečaja u Beogradu, osnovan je ove zime lutkarski otsek, u koji je ušlo večina članova iz prosvetnog odbora. —- Nakon ustrajnog rada i pripremanja od nekoliko meseci', održana je po podne 19 aprila o. g. u sokolskom domu prva lutkarska predstava. Prikazan je komad »Gašo oslobodava princezu« od Fr. Tomeka, a zatim je još »Gašo« održao sakupljenoj deei prigoda n nagovor. Pretstava je bila obilno pose-čena, kako decom, naraštajem, tako i starijima, pa je postigla vanredan us-Peh. B. S. BELI MANASTIR. — Sokolska zabava. 6 maja, na Đurđevdan, pnire-dilo je Sokolsko društvo u Belom Ma-nastiru u svom domu sokolsku zaba-'u, koja se sastojala iz dva dela: akademije i plesne zabave. Akademija se sastojala iz 16 tačaka, ko je su bile: igrokazi, deklamacije, te dečji pozori-šni komad »Princeza Biserka« u 3 čina. Sve tačke izvela su deca. Tačke su vanredno uspele i oduševile publiku. Po akademiji održana je plesna zabava. — Cela priredba je potpuno uspela, te donela društvu moralne i mate-rijalne koristi. B. S. BEOGRAD - matica. — Durdev-danskg slava. Naše društvo održalo jc o Durdevdanu svoju slavu zajedno s urankom. 0\oj slavi učestvovale su sve kategorije članova, članica, nara-štaja i dece. Proslava je održana u našem novom domu Kralja Aleksandra L Jedna grupa članova i naraštaja izvršila je simbolički uranak do Košut-njaka. Okičeni zelenilom prispeli su na obred seeenja kolača, koji je izvršio prota br. M. Milenkovič uz značajan vor. Brat Momir Korunovič održao je zanimljivo predavanje o značaju slave za Sokole, te o slavskim običa-jima. Gostima i brači se zahvalio na poseti brat Andra Petrovič, zamenik starešine. Ovu priredbu, koju su posetili pretstavnici svili sokolskih društava Beograda, Župc i Saveza, mnogi stari članovi i ugledni prijatelji Sokolstva, uveličalo je svojom muzikom Sokolsko društvo VIII. BIHAĆ. — Pregled društva. 27 i 28 aprila 1936 god. pregledala jc rad ženskih kategorija župska načelhica s. Lepcsava Gutman. Njczinim prisu-stvom u ženskim kategorijama pridi-gla se klonulost i podignut smisao za rad ovih vrsta. PRODAJ u se Simena i drvena glazbala B r a č o ! Retka prilika Vam se pruža, da nabavite sačuvana limena i drvena glazbala za celu glazbu. Sokolsko društvo Karlovac zbog nabave novih glazbala, prodaje svoje stare. Upute daje glazbena sekcija Sokolskog društva Karlovac BIIIAĆ. — Naraštajska akademija. 26 aprila 1936 god. priredena je naraštajska akademija s igrankom. Program akademije bio je cvaj: br. Ra-detič Strahinja držao je pozdravni govor, br. Vlajsavljevič Mladen recitovao je »Kralju Petru II«, koncertni deo iz-veli su naraštajci s violinama i gita-rom, zatim su odvežbali subotičke proste vežbe. Konačno je govorio br. Scv-dič o Sokolstvu i omladim. Akademiju su organizirali i izveli naraštajci potpuno samostalno. Sav prihod akademije upotrebiče se za ta-borovanje naraštajske vrste. BIHAĆ. — Zrinjsko - Frankopan-ska proslava. Dana 30 aprila 1936 god. naveče priredena je uz sudelovanjc sokolske glazbe svečana akademija pri-godom godišnjice mučeničke smrti Petra Zrinjskog i Krste Frankopana. Program akademije bio je sav u znaku ove naše značajne obletnice. Svečanosti je prisustvovalo oko 300 članova i gostiju. Na sve prisutne priredba je učini-la najdublji utisak, pun pieteta i nacionalne svetosti. BIHAĆ. — Pregled društva i četa. 25 i 26 aprila 1936 god. župski prednjak brat Miloš Volk, posetio je ovo društvo. Tom prigodom pregleda« je rad vežbačih kategorija. S mnogo znanja i volje otklonio je mnoge nepravilnosti u radu tehničke naravi. Koristeči se ovom prilikom brat Volk je obišao i Sokolsku četu u Izačiču i pregledao četni rad. BRANJIN VRH. — Zrinjsko -Frankopanska proslava. Sokolsko društvo Branji,n Vrh - Šečcrana priredilo je, kao svake godine do sada, tako i ove godine u svojim društvenim pro-storijama proslavu tragične pogibije Petra Zrinjskog i Krste Frankopana.-Prosiava jc održana u 6 sati na ve_eer. Program je bio vrlo bogat i u duhu ve-likog ovog spomendana na naše narodne mučenike. Program je opčenito dobro izveden, te jc priredba po izvedbi uspela. GORNJE DUBRAVE. — Dar četi. Našoj Sofoolskoj četi podario je brat Dum Mikašinovič, narodni poslanik, 5.000 dinara kao pomoč za gradnju sokolskog doma, koji namerava naša četa da izgradi u dogledno vreme. Ovaj dar br. Dure Mikašinoviča naišao je na toplu blagodarnost svega našega članstva, koje mu i ovom prilikom sr-dačno zahvaljuje. GLAVINA I. -- Durdevdanski uranak. Uprava ove čete sa s\im svojim članovima, naraštajem i decom, kao i nečlanovima, priredila je 6 maja ove godine durdevdanski uranak na mestu zvatom »Turiča Brista«. Več oko 3 i po sata bilo je nakupljeno mnogo sveta, koji su skupa u povorci kre-nuli na zajednički uranak. Iduči peva-le se mnoge sokolske i nacionalne pc-sme, a na samom mestu gde je odr-žan uranak, deca su odvežbala proste vežbe, a brat prosvetar održao je govor o značaju durdevdanskog uranka. Oko 8 sati vratih smo 'se kuči u povorci pevajuči naše lepe soikolske pe-sme, kličuči često Nj. Vel. Kralju, Jugoslaviji i Sokolstvu. KRALJEVIČA. — Akademija. Sokolsko društvo Kraljeviča priredilo je dne 10 maja uobičajenu proletnu akademiju. Na akademiji su nastupili sve kategorije, a bilo je osam tačaka. Sve su vežbe odvežbane na opče zadovoljstvo skladno i precizno, ali treba posebno istači točku »Pastirče mlado« i Ribarev život, sto je sastavila nasa načelnica sestra Gudac Albina. Na akademiji došao je do izražaja i prosvetni rad uspelim deklamacijama »Pozdrav Mladom Kralju« i »Istri«, koje jc recitovao br. Ivo Marovič. Poset je bio vrlo dobar, iz čoga se zaključuje da narod Sokolstvo voli i da se je sokolska ideja dubolco uvrežila u našoj sredini. KRALJEVIČA. — Zrinjsko - Frankopanska proslava. 30 aprila priredilo je naše društvo i Zrinjsko - l'rankčrpan-sku proslavu, što je ovde, u središtu rada i života Frane Krste Frankopana, imalo naročiti značaj. KRALJEVIČA. — Durdevdanski uranak. Dne 6 maja bilo je društvo na durdevdanskom uranku, kome je pri-sustvovalo više brače i sestara, koji ni-sirbili radom sprečeui. Uranak se je priredio u zajednici s vojskom. Na istom je cdržano predavanje o znače-nju toga dana. KORČULA. — Zrinjsko - Frankopanska akademija. U nedelju 3 maja 1936 priredilo je naše društvo svečanu akademiju prigodom 265 obletnice Zrinjsko - Frankcpanske pogibije. Pozorišna sekcija uložila je veliki napor da što savršenije izvede Drago-šičevu tragediju »Poslednji Zrinjski«. Nisu žalili ni truda ni vremena, pa ni materijalnih žrtava. Stilski kostimi nabavljeni su iz Zagreba. Pozornica je bila potpuno renovirana i izradena no-лга scenerija za svih 5 činova, zato ni uspeh nije izostao, nego je dapače pre-mašio sva cčekivanja. Interesovanje publike je bilo veliko, pa su skoro sve karte več u pretprodaji bile rasproda-ne, a ono veče mnogi su morali da se pevrate kuči, jer nije bilo više mesta. Na početku društvena glazba otsvirala je sinfoniju iz opere »Nikola Šubic Zrinjski«, a zatim je brat Zoran Palček pozdravio prisutne te u kratko iz-ložio značcnjc o\e akademije u našem vremenu. Komad je režirao s uspehom Ivo S. Tedeski. Izvedba, kako premijera tako i repriza, imala je veliki moralni i materijalni uspeh. KOSTAJNICA. — Zrinjsko -Frankopenska proslava. Upravni odbor Sokolskog društva u Kos,tajnici održao je 30 aprila o. g. posle otsluže-nih zadušniea svečanu sednieu, na ko-joj je komemorirao slavne hrvatske junake Petra Zrinjskog i Krstu Frankopana starešina Sokolskog društva br. dr. Jovan Marič. Na 3 maja o. g. priredena je u po-čast Zrinjskog i Frankopana svečana akademija s lepim i biranim programom, koji jc sav bio posvečen svetloj uspomeni naših narodnih л-elikana i mučenika. Moralni i materijalni uspeh ove akademije bio je velik i iznad očeki-vanja. KASTA V. — Zrinjsko - Frankopanska proslava. Sokolsko društvo u Ka-stvu uz bratsko sudelovanje »Gra-ničara« iz Spinčiči održalo je lepu i uspelu proslavu Zrinjskog i Frankopana. O značenju proslave govorila je Sve savremene teiovežbene sprave.železne teiovežbene konstrukcije za letnja vežbališta, potrepštine za laku atletiku, logorovanje i ostale sportova nabavićete naj-j e v t i n i j e u: Tvormci telovežbenih sprava sportskih potrepština i smučaka 9 o a © s SPORTSKE TRGOVINE Zah ALPINA LJUBLJANA, TYRŠOVA CESTA 7 tavajte p o n u d e 1 100-2 1