JUGrOSL AVJANSKI IZDAVATELJ I UREDNIK ANT. J. BEZENŠEK. Izdaje se vsaki mesec 20. dne. Redakcija i administracija : v Petrinjskej ulici br. 21|36Г>. Stoji na celo loto 2 for. 60 n., na pol leta 1 for. 30 nove. R6 kopi si se ne vračajo. Da-li je stenografija umjetnost, ili je znanost, ili je samo vještina? (Piše L. V. Kovaf u „Tšsnop. listih“.) (Konac.) Neka mi bude još dopušteno, osvrnuti se na uži savez dvijuh umjetnosti, naime muzike i stenografije. Grlavni momenti za izvršujučega umjetnika jesu bez dvojbe (naprosto rečeno) tehnička spretnost i prednašanje (utemeljeno na teoretičko musikalnom naobraženju u tom obziru). Mi sada pitamo: je-li tehničko odličan virtuoz umjetnik! Sigurno. Je-li i onaj virtuoz umjetnik, koji svoju majstoriju samo na izvrstnem prednašanju temelji? Sigurno. A kako bi se svi tomu protivili, ako tko nebi htio tehničko naobražena virtuoza samo zato, što spretnost vrši, umjetnikom nazvati! Svi nestrukov-njaci i svi strukovnjaci bi proti tomu bunu podigli. Ovdje dakle nezabtjeva se bezuvjetno takodjer višje duševno naobraženje? I to je istina. Mi smo dapače navikli, onomu više pljeskati, koji sjajnom tehnikom prednaša, nego onomu, koji nas svojom duboko promišljenom igrom sili misliti i čutiti. Ondje odlučuje tehnika — spretnost sasvim mekanioke naravi; a u stenografiji nebi imala valjati ista maksima, isti nazor? Kojim pravom? Tehničko odličan stenograf neka bi bio samo kao čovjek, koji puku mekaničku radnju obavlja? Od njega se zahtjeva više? 1 dapače ni sve to ga nebi još umjetnikom činilo? Njemu nebi ni njegovo, često puta jako temeljito teoretičko, sasvim znanstveno znanje koristilo? Njemu nebi ni neprestanim podpoma-ganjem logičkih pravila mišljenja vršeča se stenografska praksa u prilog došla? — Iz toga sliedi, da bi analogno morali več onoga stenografa, koji se čisto praktičnom stenografijom bavi, odlučno umjetnikom smatrati, jer se inače analogno nikakvi drugi - 90 - zahtjevi kao imždni nestavaljaju. Tim više valja onda pravim umjetnikom u stenografiji onaj, koji nju ne samo s tehničkoga gledišta, nego i sa znanstvenoga u cjelosti svladjuje. Preostalo bi nam jošte, da sjetimo na eklatantne literarne dokaze, koje nam mnogobrojna o stenografiji razpravljajuća djela pružaju, i kojih spisatelji nam sa svojim slavnim imenom već zato jamčiti mogu, da se može njihovo važno, skroz i skroz iz preciznoga načina mišljenja nastavše mnienje najodlučnijim faktorom kod riešavanja pitanja glede bitnosti i karaktera stenografije kao umjetnostne i znanostne struke smatrati, koje seje pitanje već prije dva decenija počelo razpravljati, a još do danas nije sasvim riešeno Nu prostor „Jugosl. Stenografa11 ne-dopušta, da ovo dosta obširno gradivo u tom tečaju svršimo, pa zato ćemo ga pod posebnim naslovom: „Izreke znamenitih muževa o stenografiji", u budućem tećaju priobćivati. Debatno pismo. (Konac.) §. 22. 0 izpuštanju cielih česti govora. Da se može govornikom, koji više od 140 rieči u minuti govore, sliediti, izpuštaju se neke česti govora, koje se daju kod prenašanja stenograma nadoknaditi iz logičkog saveza djelova stavka. Ovaj se način kraćenja nazivlje logičkim kr aćen j em. Tko ovaj način kraćenja upo-trebljuje, mora strogo paziti na stavljanje vezica (koma), jer bi inače pismo nečitljivo bilo. A stalna, obćenita pravila ncmogu se tu ustanoviti, nego je obsjeg, u kojem stenograf koji govor na taj način pokraćivati može, od njegove subjektivne sposobnosti više manje odvisan. Specialno neka se pamti sliedeće: 1. U našem jeziku mogu se zaimena, kaošto u obće svaka druga čest govora, tada izpuš-tati, ako su bila malo prije iz- §. 22. O izpuščanju celih deiov govora. Da se more govornikom, ki več od 140 besedij v minuti govore, slediti, izpuščajo se neki deli govora, kteri se dado pri prenašanju stenograma nadopol-niti iz logične vezi vseh delov stavka. Ta način pokračevanja imenuje se logično pokrače-vanje. Kdor ta način pokračevanja rabi, mora strogo paziti na stavljanje vejic (koma), ker bi drugače pismo nečitljivo bilo. Stalna, občna pravila se pa tu ne morejo ustanoviti, nego je obseg, v kterern stenograf koji govor na ta način pokračevati more, od njegove subjektivne sposobnosti več ali manje odvisen. Specialno naj se pomni sledeče : 1. V našem jeziku morejo se zaimena, kakor v obče vsak drugi del govora, tedaj izpuščati, kedar so bila malo prej izpisana, — 91 - pisana, ili se p ako iz malo prije izpisanoga samostavnika razabrati mogu: (Vidi prilog na str. 91.) Taj narod razvija svoj nutarnji život, (svoje) državljanske institucije najjače. To je čovjek, koji o ustavu Austrije, (njezinoj) budućnosti i (njezinoj) sreći drugčije misli nego ti. Ako bi imali pravo, kako (ga) po ustavu nemate, da eksekutivnu vlast kontrolirate, tada bi drugčije bilo. 2. Pomoćni glagol ,,biti“ može se izpustiti, a) kad je kopula. Kao takav manjka i n. pr. u madjarskom jeziku sasvim. Osobito može se izpuštati ,,nije“ i ,,nisu“ kad je još koja druga negacija u izreci. Kaže se, crkva (je) odvisna od države. Tu još (nije) ništa za kulturu učinjeno. To se nesmije reći, jer to (je) zabranjeno. Crkva kaže državi: ti (si) samo svetovna oblast. Nikomu izmedju nas (nije) religija neznatan predmet. b) I kao pomoćni glagol može se „biti“ kadkađa izpustiti n. pr.: Kralj (je) sinoć oko 6. ure došao. U futurumu se pomoćni glagol nikad neizpušta. ali se pa iz malo prej izpisanega samostavnika sama po sebi razumeti morejo. (Glej prilog na str. 91.) Ta narod razvija svoj notrajni život, (svoje) državljanske institucije пајјабе. To je človek, ki o ustavi Austrije, (njenej) bodočnosti in (nje-nej) sreči drugače misli nego ti. Ako bi imeli pravo, kakor (ga) po ustavi nemate, da eksekutivno vlast kontrolirate, tedaj bi drugače bilo. 2. Pomoćni glagol „biti“ more se izpučati, kedar je kopula. Kot takov manjka tudi n. pr. v madžarskem jeziku čisto. Posebno more se izpuščati ,,ni j“ i ,,niso“, kedar je se ktera druga negacija v stavku. Pravi se, crkva (jo) odvisna od države. Tu še (nij) nič za kulturo učinjeno. To se ne sme reči, ker to (je) zabranjeno. Crkva pravi državi: ti (si) samo svetovna oblast. Nikomur izmed nas (nij) religija neznaten predmet. b) Tudi kot pomoćni glagol more se ,,biti“ včasi izpustiti ; n. pr. Kralj je sinoč okoli 6. ure došel. V futurumu se pomoćni glagol nikdar neizpušča. i3. 0 izpuštanju glagola. O izpuščanju glagola. Ne samo u mnogih latin-! Ne samo v mnogih latinskih skih, nego i u mnogih hrvatskih j nego tudi v mnogih slovenskih riečenicah izpušta se dolučni gla- j frazah izpušča se določni glagol, gol. N. pr. Nulla dies sine linea. j N. pr. Nulla dies sine linea. Da-Danas meni, sutra tebi — Po ] nes meni, jutri tebi. — Po pri-primjeru kao u riečenicah može! meru kakor v frazah more se se glagol izpuštati i u inih iz-: glagol izpuščati tudi v drugih rekah, ako stoji na koncu ili j stavkih, ako stoji na. konen ali blizu konca izreke, te se iz pred-' blizo konca stavka, ter se izpred-idućega lahko razabrati može. i stoječega lahko razumeti more. * — 92 — Niti gluhoniemi nedovrši stavka, ako тгг sudrug namigne, da je stavak već shvatio. Vi gospodo budete skoro k izboru išli , da svoja najvažnija državljanska prava vršite. U prijašnjih sjednicah hrvatskoga sabora nisam mogao toliko sudjelovati, jer sam bio u svom poslu na dom vezan, te sam samo riedko u sabor došao. Ob-ćinari sastali su se, da se glede izbora posavjetuju. Ja sam bio prisiljen, k vam doći, da Vas kao poznatoga dobrotnika za podporu zamolim. Niti gluhonem ne dokonča stavka, ako mu sosod namigne, daje stavek vže razumel. Vi gospoda bodete skoraj k izboru šli, da svoja najvažneja državljanska prava vršite. V prejšnih seđnicah hrvatskega sabora nisem mogel toliko sodelovati, ker sem bil v svojem poslu na dom vezan, ter sem sam redko v sabor prišel. Občinarji sestali so se, da se glede izbora posvetujejo. Jaz sem bil prisiljen k vam priti, da Vas kakor po-znatega dobrotnika za podporo prosim. 4. O iz o s ta vij a n j u predloga. Kod prepozicionalnih izraza, koji stoje kao objekt ili adver-hiale u riečenicah, može se predlog izostaviti. Mi imamo to crno na bielo. Ja 4. 0 izpuščanju predlogov. Pri prepozicionalnih izrazih kteri stoje kakor objekt ali ad-verbiale v frazah, more se predlog izpustiti. Mi imamo to črno na belem. Jaz žalibog nisam u stanju vam pomoći. Na taj način dovedete stvar ad ab-surdum. Ja se mogu danas obazrieti na Omjesečnu praksu. Opazka. Jerbo se, kako smo u §. 19,4 napomenuli, predlog naprama svojemu padežu skoro isto tako odnosi kao Sto predložna slovka naprama rieei, s kojom je spojena, to može po zakonu etimologije kadkad predlog sam zadovoljiti; ipak običajemo samostavnik samo medju dvimi predloži izpušiati, ili ga bar jako pokratimo. N. pr. S ob(zirom) na; bez ob-(zira) na; u pog(ledu) na; itd. žalibog nisem v stanju vam pomoči. Na ta način dovedete stvar ad absur-dum. Jaz se morem danes ozreti na 9 mesečno prakso. Opazka. Ker stoji, kakor smo v §. 19, 4. napomenuli, predlog nasproti svojemu padežu skoro v ravno takem razmerju , kakor predložna slovka nasproti besedi, s ktero je spojena, zato more po zakonu etimologije v časi predlog sam zadovoljevati; vendar navadno samostavnik samo med dvema predlogoma izpuščamo, ali ga vsaj jako pokratimo. N. pr. S ob(zirom) na; bez ob-(zira) na; v po(gledu) na; itd. Dodatak. O znaku > i •<. a) Taj znak uzet je iz matematike te znači „više nego** j>, „manje nego** ■<. N. pr. Moj vrt j> tvoj. = Moj vrt je veći nego tvoj. Reci mi, za koliko je Dodatek. O znamenju > i <. a) To znamenje vzeto je iz matematike ter znamenuje „več nego (kakor)1* >, „manje nego** <. N. pr. Moj vrt > tvoj. = Moj vrt je veči kakor tvoj. Reci mi, za koliko je — 93 — tvoje polje moje. = Reci mi, za koliko je tvoje polje manje nego moje. b) Naznačuje u obče protivnost. N. pr. Pitanje o sposobnosti ili nesposobnosti ženskoga spola u političnih stvarih je jako staro. Ja neću na njega niti direktno niti indirektno uplivati. Bez obzira na istinitost ili neistinost izjave. Za uvoz plaćamo visok, za izvoz nizak col. Občenite opazke k debatnomu pismu. Najbolje i najlakše mogu se pročitati po debatnom pismu pokradene izreke i takovi govori, ako se na glas čitaju te se stvar kuša posve razumjeti; a čitati treba glasno samo to, što napisano stoji, ono pako, što stenograf nije zabilježio, se samo po sebi medju čitanjem prije ili kasnije nadoknađuje. Ovakovo pre-vadjanje takodjer omogući, da se stereotipne (stalne) izreke, od kojih su samo bitne česti zabilježene. i koje su izreke ili ob-ćenito u porabi ili ih stenograf kod kojega govornika kao takova pozna, odmah razabrati mogu. Parlamentarne poslovne izreke, konsekutivni i finalni stavci, koji iz predidućega slie-diti moraju, naznačuju se samo kopulom: „to, dakle, uslied toga, po tom“ itd. Citate, akte, koji se čitaju itd., samo si stenograf, signalizuje, da ih može kašnije kod prevoda u obično pismo napisati. Dalnje usavršenje dobije učenik naše umjetnosti osobito obširnim vježbanjem i praksom. Jerbo što naučna knjiga i škola pružaju, naliči gramatici, pre- tvoje polje <( moje. = Reci mi, za koliko je tvoje polje manje nego moje. b) Naznačuje v obče protivnost. N. pr. PraSanje o sposobnosti ali nesposobnosti ženskega spola v političnih stvareh je jako staro. Jaz nečem na njega niti direktno niti indirektno uplivati. Bez obzira na istinitost ali neistinitost izjavo. Za uvoz plačamo visok, za izvoz nizek col. Občne opazke k debatnemu pismu. Najbolje i najlakše morejo se pročitati po debatnem pismu pokračeni stavki i takovi govori, ako se na glas čitajo ter se stvar skuša čisto razumeti; a čitati treba glasno samo to, kar napisano stoji, ono pa kar stenograf nij zabil ježil, se samo po sebi med čitanjem prej ali poznej nadopolnjuje. Takovo prevajanje tudi omogoči, da se stereotipni (stalni) stavki, od kte-rih so samo bitni delovi zabilježeni, i kteri stavki so občno v porabi ali pa jih stenograf pri kojem govorniku kot takove pozna, precej na svoje mesto staviti morejo. Parlamentarne poslovne izreke, konsekutivni i finalni stavki, ki iz predstoječega slediti morajo, naznačujo se samo z veznikom: „torej, vsled tega. po tem“ itd. Citate, akte, ki se čitajo itd., signalizira si samo stenograf, da jih more poznej pri prevodu v navadno pismo napisati. Dalnje izobraženje dobi učenec naše umetnosti posebno z vaj'o i prakso. Ker kar naučna knjiga i šola podajejo, je podobno gramatiki, prestavljanju - 94 - vadjanju i čitanju u jezikoslovnoj nauci. Kako se jezik samo u životu, u praktičnom brzom upo-trebljivanju teoretičkoga znanja najbolje nauči, tako se usavršu-jemo i u debatnom pismu najviše praktičkim vježbanjem. i čitanju pri jezikoslovnem nauku. Kakor se jezik samo v življenju, v praktičnej brzej porabi teoretičnega znanja najbolje nauči, tako se izobrazimo tudi v debatnem pismu nabolj s praktičnimi vajami. Priredio Anton Bezenšek. Debata o hrvatskoj stenografiji u ugarskom saboru. (Prevod stenograma na str. 92. „priloga".) U saborskoj sjednici dne 11. decembra razpravljalo se je u Budapešti o unašanju govora hrvatskih govornika u saborski dnevnik. Odbor za uredjivanje dnevnika predložio je po Eugenu Pechyju, da imadn dotični govornici svoje govore hrvatski napisati, a onda odmah izza kako budu govoreni, predati ih odboru za dnevnik, da ib 7ia madjarski jezik prevede i u dnevnik unese. —- Zastupnik N. Beothi pak predlaže, da se ima barem jedan hrvatski stenograf namjestiti. Pechy: Odbor na to s financialnih obzira nemože pristati. Mihalović (Hrvat): Preporučam predlog Bebthijev. jerbo se tu na financijalne okolnosti neima obzir uzimati. Istina je, da ovdje hrvatski nerazumite, i bilo bi može biti pametnije, ako bi mi govorili njemački, da bi nas svatko u visokoj kući raz-umiti mogao. Csanady. Sve bi bio prije očekivao, nego da će se kada narod tako daleko zaboraviti, da će biti komu moguće, ovdje predlog staviti, da se neka njemački govori. (Veselost.) Dakako da ih ima mnogo ovdje, koji nerazume hrvatski; al ima i takovih, koji nerazume njemački, i ja sam jedan izmedju onih, koji neće da znadu njemački. (Velika veselost). I ako bi se dozvolilo. da se može i njemački ovdje govoriti, bila bi to po mom mienju prevelika popustljivost. U ostalom prihvaćam predlog odbora. Ministar-predsjednik Tissa: Ipak je koristno znati jezik velikoga naobraženoga naroda, koji ima znamenitu literaturu. Nu i ja držim, da se u ugarskom saboru mogu samo madjarski i zakonom dopušten hrvatski jezik upotrebi jivati. Im ao bi se dakle namjestiti jedan hrvatski stenograf, nu to se neka odstupi odboru za uredjivanje dnevnika. (Povladji-vanje). - Hofman: Hrvati govore ovdje samo riedko, stoga mislim, da je Pechyjev predlog dovoljan. Mada rase: Ovaj put sam u stanju skladati se s mi-nistar-predsjednikom; a držim da bi bilo najbolje, ako se taj — 95 — predmet odg|odi te drugi put na dnevni red stavi, da si možemo cielu stvar razmisliti. Nu Hrvati bi zbilja mogli, ako nas zaista tako jako ljube, madjarski ubiti. Akos-Beothy: Ja neprodpostavljam, da izgovoraju Hrvati ovdje načela, koja bi bila državi neprijateljska; a na svaki način bilo bi bolje, ako se zna, sto su govorili. U tu svrhu pako bio bi dovoljan predlog odbora. Irany: Novčano pitanje tu nedolazi u obzir. Ja sa svoje strane nebi ništa učinio, što bi moglo Hrvate uvriediti, — nisam ni u tom obziru njihovim željam protivan, te glasujem za predlog Bebthyjev, da se namjesti jedan hrvatski stenograf, (Odobravanje). Szontagy: Ja takodjer nemislim, da Hrvati svoje pravo u svrhu širenja državi neprijateljskih doktrina upotrebljuju, nego oni to pravo upotrebljuju samo „ad sustentandum jus.“ A jer može biti jedanput na godinu koji Hrvat govori, skoro da nebi bilo nuždno namjestiti hrvatskoga stenografa. Na koncu, kad bi se bilo imalo glasovati, nastane priepor o tom, da-li se ima prije o Madarassovu predlogu glede o d-godjenja, ili o predlogu odbora glasovati. Većina se odluci za prvo. I tako je odgodjenje stvari, t. j. da se ima opet staviti u kojoj budućoj sjednici na dnevni red, primljeno. Vabilo na naročbo. Minulo je tretje leto obstanka našega strokovnega lista. Obilno izkustvo nas spremlja v IV. tečaj. Izkusili smo, kaj se pravi strokovni list izdavati, i kako se izdava med Hrvati in Slovenci, kder smo našli pred tremi leti še čisto zapuščeno polje, kar se tiče stenografije. Počeli smo to vazno polje obdelovati, ter delali po svojih slabih močeh v neugodnih okolnostih tri leta. Ako pogledamo nazaj, kaj smo storili, i koliko dosegli, moramo reči, da še malo; vendar početek je storjen, temelj je položen. Dajte pomagajte, da moremo dalje! Ali smo voljni še zanapred delati, truditi se, ali bez ve ljavne materijalne podpore nismo v stanju. Kdor je torej prepričan, da je naše podvzetje dobro, kdor misli, da smo do sedaj dosta marljivi bili v svojem poslu, i da se je nadati, da bode naš trud done sel prej ali slej koristen sad narodu, ta naj se še nadalje naroči na ,,Stenografa11. Pa akoprem se morda sam ne bavi s stenografijo, 7'endar naj vzame v obzir, da našej umetnosti po-sredno koristi i s tem, ako list podpira. Sedaj še nismo tako daleko napredovali, da bi se mogel p)li nas strokoven list samo od strokovnjakov lahko vzdržavati ; za to treba še časa. A mislimo, i ko bo naša mladež v svojo moško dobo stopila, bo ta zaželjeni čas došel, ako zdaj delamo složno bratski narodi med seboj, ter dajemo našej mladeži duševna i materijalna sredstvaza strokovno izobraževanje. Mladež bo sigurno za to hvaležna I Oblika i cena našega lista ostanete nepremenjeni. Samo bodemo še posebno pazili na ste n ograji rani del, koji bo tiskan na lepši način. To bomo tim lakše storili, ker odpada tolmačenje teorije z običnim pismom. Našim prijateljem i naročnikom ter v obče vsem strokovnjakom pr eporočamo se, da nam ostanejo zvesti, ter jih tudi prosimo, naj nam še po mogočnosti novih naročnikov pridobe. Ust se bode od sedaj samo onim pošiljal, ki ga bodo do 15. januarija 1879. vsaj za pol leta unapred plačali. Drugače imamo preveč neprilik i zgube, kakor da-našnja listovnica kaic. Redakcija i administracija. - 96 — Listovnica administracije. Svršili srao svoju dužnost za III. tečaj, samo još moramo račune zaključiti. Zato molimo poslednji put niže navedenu gospodu, da nam odmah zabilježene zaostatke pošalju. (Budući put slioditi će inače ciela podpuna imena.) Neka dotična gospoda pomisle, da takovimi zaostatci zapinje dobra stvar, koju smo pokrenuli. Za pojedince su to neznatne svotice, al za nas su velika svota, koja iznosi preko 400 for.. te koja bi mogla, ako se neizravna, u pitanje staviti obstanak „Stenografa11. A to su sliedeća gospoda: GG. K. P. v Laškem trgu, 3 for. 15 nvč. — Dr. P. R. v P. 2 for. 50. — V. K—k. na Dunaju, 6 for. 40 nvč. G. M. v Cerkljah, 3 fr. 80 nvč. V. B. v Št. nu 1 fr. 30 nvč. — S. V—č. u Utolici 3 fr. 80 nvč. — Gr. Š. v Komnu 1 for. 50 nvč. — A. G. v Trstu. 2 for. 50 nvč. — Fr. P. J. v Mavčičah, 3 fr. 70 — V. fi—i., bivši u Zagrebu 2 fr. 70 nvč. — J. P. v C. 1 fr. 30 nvč. — S. S. v M. 2 fr. 10 nvč. — T. B. v V. 2 fr. 50 nvč. — J. Š. v N. 1 fr. 30 nč. F. R. v S. 2 for. 50 nvč. — F. C. pri sv. Rupertu (! for. 40 nvč. — J. 0. u Zagrebu, 4 for. 20 nvč. — J. P. u Z. 2 for. 50 nvč. — Fr. C., u Senju, 1 for. 30 nvč. — A. K. v N. m. 2 for. 50 nvč. — N. št. v ? 1 for. 30 nvč. — R. Š. na V. 3 for. 80 nvč. — A. R. v Trstu 2 for. 50 nvč. — U. L. v C., 2 for. 50 nvč. — L. P. v G. 2 for. 50 nvč. — Št. V. v D. 1 for. 30 nvč. — A. P. u Se Ivah, 3 for. 70 nvč. — iv. St. u Tr. 3 for. 70 nvč. -- L. P. u N. 1 for. 80 nvč. — J. M. u P. 2 for. 50 nvč. — R. B. v Beču 5 for. — Iv. Sv. v C. 2 for. 50 nvč. — Hr. D. v Lj 2 for. 50 nvč. — S. G. u Djakovaru 5 for. E. S. v Ljubljani 3 for. 15 nvč. — Š. 0. u Z. 2 for. 50 nvč. — A. C. u Brodu 5 for. — St. L. u Kostajnici 5 for. — J. V. S. v Celovcu 5 for. — N. H. v Novem mestu 5 for. - J. S. v Stari crkvi 5 for. — Št. K. v. Sr. 6 for. 40 nvč. — J. S. bivši v Halozah 2 for. 50 nvč. — A. S, v. G. G for. 40 nvč. — R. S. na R. 2 for. 50. I. H. v. Radoljici, 1 for. 70 nvč. — V. J B. u K,, G for. 40 nvč. - V. Ž. v N. m. 2 for. 50 nvč. Sl. knjižnica za učitelje v L. 5 for. — N. F. v V. 2 fr. 50 nvč. — J. B. bivši v V araždinu 1 fr. 85. nvč. V. 0. u Senju 5 for. — A. B u T. 3 for. GO novč. A. D. 2 for. 50 nvč. Fr. 0. na L. 5 for. 40 nvč. — R. P. G for. 40 nvč. — J. P. v Zagorju, 5 for. — Fr. St. v. Trnovem 3 for. — L. V. v Lj. 2 for. 50 nvč. Fr. J. v Novem m. 5 for. — M. 0. v Celju 5 for. Čitalnica u Križevcih 2 for. 90 nvč. — O R. na Du- naj n, 17 for. 20 nvč, — F. K. v Gr. 2 for. 50. nvč. — T. J. P. v Mohaču, 5 for. — T. B u Beču 3 for. 70 nvč. — Fr. B. u Citaveechiju 1 fr. 85 nvč. N. G. u M. 2 for. 50 nvč. — Učit. knjižit v Crkvenici 2 for. 50 nvč. N. B. u Oastelvccchiju 5 for. — A. D. u Splje'u 5 for. — Družtvo „Neven11 u V. 5 for. — Dr. F. K. v. S. 2 for. 50 nvč. — Fr. St. v C. 2 for. 50 nvč — M. Š. v H 1 for. — P. B. u S. 1 for. 30 nvč. — F. F. u J. 1 for. 80 nvč. — V. J. u J. 1 for. 30 nvč. — Iv. K. u L. 1 for. 30 nvč. — M. B. u I’. 2 for. 50 nvč. — S. U. u P. 2 for. 50 nvč. — M. V. u Z. G for. 40 nvč. — Od nekojih zagrebačkih abonenta imamo još dobiti 4G for. 15 nvč. — Od nekojih Ljubljanskih G8 fr. — Od nekojih mariborskih 12 for. — Od nekojih drugih še 22 for. 50 novč. --Ukupno: 403 for. 56 novo. Za spomenik Davorina Ferniovca nij se dosedaj žalibog našlo nič več da-rovateljev, nego smo jih v br. 10. objavili, niti se jih nij nadjati iz raznih pojmljivih uzrokov; zato smo novce pojedinim gg. darovateljem povrnili. Književna objava. „Svečanost o priliki sedemdesetletnice Dr. Janeza Bleivveisa; po svojih stenografskih bil jež k ah sestavil Anton Bezenšek. Z uvodom dr. Celestina.“ — To je naslov knjige, koja jo izišla troškom uredništva „JugOslav. Stenografa", ter ima t.čen opis te velike narodne svečanosti, koja se je vršila dne 19. nov. 1878. v Ljubljani. Pridodana je slika dr. Bleivveisa. — Cena 60 nvč. Dobiva se pri uredništvu „Jugosl. Stenografa11 v Zagrebu. Tiska C. Albrecht v Zagrebu. Prilog listu. (Stanko Vraz) iLvva jL, ■ СчП čA Ijt r v 2л 6г C , ->*? ^С. A j ~~ЈУ, Lt / £ /// y^-~' /? , v^- „- St!"' A h >zcC / > cć - Debata o hrvatskoj stenografiji u ugarskom saboru. (Koresp. i debatno pismo.) ? f'vSV'C#; if 0Г" C5 S oi^iT S сАу V //^ v^< ^— o У7 ^ r, 'УЛ 70, e sU o <2, O V ^°y , ^ j' -Ж.4 / ^ /^_ ■ / A Ј^ в J < Ј Уу //J //? * ,v 7*~ Z7^ 11 У~У / л/*> yy^ ^ vh '/"\/ * 0- <£A / A -х/7 ć! _£ o-**?^A ^ж'и б 7^z ^ c ^ / '’iž^^(Lv O //^> C & ^ć* '/у^ j!? * ć O ( CiyJ~ f <2 s /9 sl* "V j^r - ^/ / f S Ц y0 <3 £ ^7- /Z ^ '2 а~ч-„л ,^а ^ •" V S ~* m • ''Vv «_X Cx ^v/ <^v» ( v/A _ t -v £_л ^Ј?/ ° "Ј> s ^ л “'iL ua-LsUU ' . i / 1 Začetek družinskega življenja. (Iz Platona.) У6. Kulturno-historične stvari. X- 0 //Z Л 96 —