KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 12 (4) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Februara 1930. PATENTNI SPIS BR.6790 Gasalc Sacchi Dr. Maria, hemičar, Rim, Italija. Aparat za izvođenje katalitične reakcije među gasovima pod pritiskom i pri povišenoj temperaturi. Prijava od 12. aprila 1929. Važi od 1. avgusta 1929. Za izvođenje u velikim razmerama postupaka, koji se osnivaju na katalitičnim reakcijama među gasovima pod pritiskom i pri povišenoj temperaturi, upotrebljuje se sledeči niz aparata, raspoređenih u zatvorenom ili otvorenom krugu: Katalizatorski aparat: Hladnik, u kome se gasovi, koji izlaze iz katalizatorskog aparata hlade na podesnu temperaturu; skupljač, u kome se skupljaju proizvodi, koji su se obrazovali u katalizatorskom aparatu i zgusnuli u hladniku. U dalom slučaju i drugi aparati, kao menjač toplote, u kojima se poslati gas u katalizatorski aparat zagreva toplotom gasa, koji izlazi iz ovog aparata, filter gasa itd. mogu sami obrazovati delove kružnog toka. U slučaju da su primenjeni aparati raspoređeni u zatvorenom kružnom toku, ukazuje se potreba primenjene kružne pumpe ili slične naprave iste vrednosti, koja služi za kruženje gasova, koji reaguju. Sad se našlo, da je moguće da se konstruiše aparat, koji sam od sebe obavlja sve funkcije, koje su u zatvorenom kruženju gore po-menutih aparata poverene katalizatorskom aparatu, hladniku, skupljaču, kružnoj pumpi i menjaču toplote. Takav aparat može bili izveden u raznim vrstama. Kao primer navodimo u priloženim nacrtima u slikama 1 i 2 vertikalne preseke dva glavna oblika izvođenja. U sl. 1 koja se u sledečem opisu, pred- stavlja 1 čeličnu cev, koja može dati otpora naponu gasa, koji se nalazi u unutrašnjosti cevi, i koja je odozgo zatvorena poklopcem 2 i odozdo poklopcem 3. Koncentrično prema 1 je stavljena cev 4, na čijem je donjem delu pritvrđena kupa 5, koja je opet zatuljena površinom 6 snabdevenom otvorom 7. Koncentrično prema cevi 1 nalaze se osim toga cevi 8, 9, 10 i 11. Cev 8, pre svega snabdevena termičkom izoli-šućom prevalkom, je na svome gornjem kraju slobodna, dok je odozdo zatvorena zarobljenom kupom 12 i kružnim dnom 13 na kome je zatopljen donji deo cevi 11. I 12 i 13, kao i cev 10, o čemu će docnije biti reči, su prvenstveno izolisane termičkom izolacjjom. Cev 9 je zatvorena odozdo pločom 14, koja ima u svojoj sredini otvor, kroz koji ccv 11 tesno (zaptiveno) prolazi, cev 10 je odozdo slobodna. Cev 11 ima odozdo otvore 15, koji dovode u vezu prostor oko nje sa prostorom između 12 i 14. U gornjem delu aparata nalazi se blok 16, čiji prstenasti kraj 17 zatvara slobodan prostor, koji se nalazi između gornjih krajeva cevi 4 i 9; blok 16 zatvara odozgo i prostor, koji postoji između cevi 10 i 11 i snabdeven je sa oba otvora 18 i 18’, kroz koje prolaze oba termo-električna sprevodnika. U bloku 16 nalaze se osim toga otvori 20, koji prostor, koji postoji među cevima 1 i 4, vezuju sa prostorom između cevi 9 i 10. U zatvorenom kružnom prostoru cevi 11 nalazi se električna na- Din. 30. prava za grejanje 21. U donjem delu aparata nalazi se, kako je označeno u slici, di-fuzioni konus 22 obrazovan u delu 23, koji je nošen poklopcem 3. U prostoru između cevi 1 i 4 nalazi se proizvoljan izveden hladnik, koji može zauzeti i jedan deo u-nutrašnjeg prostora cevi 1, koji se nalazi ispod površine 5. U ovom cilju je u slici predstavljena uvijena spiralna cev 24, kroz koju protiče, proizvoljna hladna tečnostkoja ulazi kroz 25 i izlazi kroz 26. Konstrukcija hladnika mora na pogodan način da sprečava, da gasovi, koji se nalaze u prostoru između cevi 1 i 4, dođu u dodir sa cevi 1. Kako cev 1 tako i poklopac 2 mogu biti snabdeveni napravom za hlađenje, koja je nezavisna ili zavisna od one, koja se nalazi u prostoru između cevi 1 i 4. Cev 27 koja prolazi kroz donji poklopac 3 služi zato, da uvede u aparat gasove za kataliziranje. Ova cev pokazuje na svome kraju dižu (prskalicu) 28 koja zajedno sa naročitim delom 23 predstavlja pravi ejektor, koji je snabedven di-fuzionim konusom 22 i sprovodom za usisavanje 29. Gasovi za kataliziranje dolaze na dižu komprimovani pod pritiskom većim no što je u aparatu, i slestvano se šire po svome ulasku u aparat, i jedan deo njihove potencijalne energije se preivara u kinetično energiju, koja se od strane ejekto-ra iskorišćuje za proizvođenje kruženja gasova, koji se nalaze u samom aparatu. Pomoću jedne naprave nenavedene u slici, moguće je pomeranje diže 28 duž njene osovine tako, da se menja položaj same diže prema difuzionom konusu: U unutrašnjosti diže nalazi se igla za regulisanje, koja se išlo tako može pomerati duž svoje osovine pomoću naročite naprave ne-predstavljene u slici. Rukovanjem obema ovim napravama je moguće menjati u najširim grunicama kako brzinu kruženja gasova, tako i odnos među zapreminom gasa puštenog u kruženje i sveže uvedenog gasa. Kako se vidi iz slike, prolaze gasovi koji dolaze iz kompresora, pomešani sa izves-nom količinom gasova, koji se već nalaze u aparatu, prvo kroz prostor između površina 5 i 12 i zatim između cevi 4 i 8, 8 i 9 i prostora između površina 12 i 14. Kroz otvore 15 dolaze oni u unutrašnjost cevi 11, gde se nalazi električna naprava za zagre-vanje. Iz ovog otvora izlaze kroz otvore, koji se nalaze u gornjem delu cevi 11 i prolaze tada kroz prostor između cevi 10 i 11, u kome se nalazi katalizator. Gasovi prolaze tada prostor između cevi 9 i 10 i dolaze kroz slobodni prostor 20 u prostor između cevi 1 i 4, gde se hlade na pogodnu temperaturu zahvaljujući napravama za hlađenje, o kojima je već pomenuto. Za vreme ovog hlađenja odvajaju se i zguš- njavaju u tečno stanje obrazovana jedinje-nja, koja se skupljaju u slobodnom prostoru, 31 odakle se otaču pomoću cevi 32. Gasovi sad bivaju kroz cev 29 usisani od gasova koji dolaze i dovode se iznova u kruženje kros aparat po već opisanom načinu. Primečujese,da među gasovima, koji prolaze kroz prostor među cevima 8 i 9, i onim koji prolaze kroz prostor između cevi 9 i 10 nastaje izmena temperature, čijim dejstvom poslednji gasovi ustupaju svoju to-plotu prvim. Cev 9 se usled toga snabde-va sa rebrima, klinovima, brazdama itd. koji joj uvećavaju površinu, tako da se isto snabdeva rebrima i cev 4 cela ili delimič-no, kroz koju gasovi, koji prolaze kroz prostor između ove cevi i cevi 1, ustupaju jedan deo svoje toplote gasovima, koji se nalaze u prostoru između iste cevi 4 i cevi 8. Slika 2 predstavlja, kao što je već rečeno, drugi oblik izvođenja istog aparata, koji se poglavito razlikuje od prošlog oblika u oba metalna bloka 33 i 34, od kojih je prvi odozgo i drugi odozdo namešten, i od kojih je svaki snabdeven sa dva reda otvora kako ih slika pokazuje, i koji služe zato, da vežu mađusobno prostore, kroz koje jedno za drugim prolaze gasovi. Položaj i cilj svakog od oba reda otvora daje se jasno videti pri ispitivanju siike, u kojoj svaki od oba dela, u koje je slika samo svojom osovinom podeljena, predstavlja presek koji je tako izveden, da čini vidljivim po jedan otvor od svakog od oba gore pome-nuta reda. Slike 3 i 4 pokazuju dva razna oblika izvođenja jednog tipa hladnika, koji se u praksi pokazao kao vrlo pohvatan za istovremeno hlađenje cevi 1 i gasova, koji prolaze kroz prostor između cevi 1 i 4. U obliku izvođenja objašnjenom u slici 3 je na cev 1 nameštena koncentrično cev 35, koja ma da po sebi nije sposobna da da otpora pritisku, kome je izložena, ipak reagira elastično na ovaj, prenosi ga na cev 1 (koja treba pa da otpora pritisku), i može se prilagoditi ovoj poslednjoj u svojim premenama oblika, tako da između površina, koje se nalaze među cevima 1 i 35 bude izvedena potpuna zaptlvenost. Na spoljnom zidu cevi 35 izveden je niz kanala, kroz koje je provedena hladne tečnost, koja služi za hlađenje gasova i cevi 1 na odme-renu temperaturu. U si. 4 je cev 35 zame-njema sa dve cevi 36 i 37. U oba naznačena oblika izvođenja je dobro, da se površine, koje dolaze u dodir sa gasovima, snabdu rebrima ili brzinama. Ovim tipovima hladnika je posve izbegnut direktan dodir među gasovima i unutrašnje površine cevi 1. U ovde objašnjenim primerima pro- laze gasovi šest puta gornji deo cevi u kome se dešavaju kako reakcije, tako i do-bijanje natrag toplote: mogu se ipak graditi aparati, u kojima ovaj prostor biva mnogo više puta prolažen. Tako mogu i gasovi, umesto da prolaze puteve navedene u slikama 1 i 2, koji su opet šematič-ki dati u slikama 5 i 8, prolaziti i druge puteve kao što su dati u šematički u slikama 6 i 8. Slikama 6 i 7 odgovarajući oblici izvođenja nisu navedeni, pošto je lako nacrtati ih na osnovu onog, što je dato u slikama 1 i 2. U oblicima izvođenja do sada opisanim posmatran je način, na koji se ovaj pronalazak primenjuje u slučaju sintezne cevi, koja biva obrazovana nizom koncentričnih prostora, od kojih centralni sadrži električnu napravu za grejanje i okružen je prstenastim prostorima, koji sadrži katalizator, pri čemu je opet ovaj poslednji okružen drugim prstenastim prostorima. Ipak može ovaj pronalazak biti isto tako dobro pri-menjen i na sintezne cevi, koje pokazuju oblike izrade, koji se razlikuju od oblika izvođenja ovde primenjenog radi opisa pronalaska. Postignute koristi upotrebom ovog aparata su sledeče: Smanjivanje troškova za zgradu, jer kako je cena jednog aparata ove vrste uvek niža od cene aparata kog on zamenjuje, tako je i prostor, koji mu je potreban u praksi isti, koji u jednom postrojenju istog kapaciteta zauzima samo ka-talizna cev; veća uprošćenost postrojenja, jer su sve cevi isključene, koje u običnom sinteznom kružnom toku služe tome, da po-vežu raznovrsne aparate među sobom; veća lakoća da se udruže sve kontrolne i za u-pravljanje naprave, čime se štedi na radnicima. Najzad vredno pražnje smanjivanje otpora, koji ima da se savlada pri stavljanju gasova u kruženje sa usled toga ušle-dom na potrebnoj snazi za postizanje ovog kruženja gasova. Patentni zahtevi: 1 Aparat za izvođenje u zatvorenom kruž- nom toku katalitičkih reakcija među gasovima pod pritiskom i pri povišenoj temperaturi, naznačen time, žto je snabdeven svima uređajima, koji su potrebni, da bi se postiglo zagrevanje reagirajućih gasova, njihov prelaz preko katalizatora, povraćanje jednog dela toplote, koja se sadrži i kata-liziranim gasovima, hlađenje kataliziranih gasova, zatim odvajanje i skupljanje obrazovanih rezultata i stalno kruženje gasova, koji reaguju, pri čemu se ovo kruženje postiže pomoću jednog ejektora. 2. Aparat po zahtevu 1, obrazovan iz cevi, koja nosi pritisak, u čijoj se unutrašnjosti nalazi niz njemu koaksialnih cevi, i od kojih poslednja cev u sredini zatvara električnu napravu za grejanje i okružena je prostorom, koji sadrži katalizator, a ovaj katalizator je okružen nizom prstenastih prostora, koji su tako raspoređeni, da obrazuju aparat za izmenu toplote, naznačen time, što je krajnji od ovih prstenastih prostora, kroz koje kruže katalizirani gasova, pošto je jedan deo njihove toplote koju sadrže ponova dobijen, snabdeven sa hladnikom, koji hladi gasove na odmerenu temperaturu, i deluje time na odvajanje produkata obrazovanih u tečnom stanju, koji se (pro-dukati) skupljaju u prostoru između kraja gore pomentue cevi i donjeg poklopca, u kome se nalazi i ejektor, kroz koji prolaze sveži gasovi uvedeni u aparat. 3. Aparat po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što je cev, koja trpi pritisak, snab-devena uređajem za svoje hlađenje. 4. Aparat po zahtevu 1—3, naznačen time, što je gornji poklopac snabdeven uređajem za svoje hlađenje. 5. Aparat po zahtevu 1—4, naznačen time, što je istovremeno hlađenje cevi koja trpi prisisak i kataliziranog gasa dobiveno pomoću hladnika, koji se sastoji iz niza kanala, kroz koje protiče hlada, tečnost, i koji se nalazi na spoljnoj površini metalne cevi, koja oblaže unutarnju površinu cevi, koja trpi otpor. . - -■ . ■ ' ■ . ; . ' . ■ . . i ■ Adpatent broj6790< Fi^r.7 jprzc/: Ć> T“«r /. . y' •c;- • 1 5 ' JFicf.J i- •v *