JUGrOSL AVJANSKI IZDAVATELJ I UREDNIK ANT. J. BEZENŠEK. Izdaje ee vsaki mesec 20. dne. Stoji na celo leto 2 for. 50 n., Redakcija i administracija: na pol leta 1 for. 30 novč. v Petrinjskej ulici br. 366. Rdkopisl se ne vračajo. Stenografija i pedagogija. Т( rcpukov, т! б’ ličena, т! б’ bcziv.z't хатаХ^а); To mi pitanje bliesnu u duši, čim sam zamislio otaj zadatak. I tko se ne bi žacuuo, da mu se zadade to dvoje dovesti u harmoničan sklad? Jamačno svatko, koji znade: što je »pedagogija«, što »stenografija«? Promislimo samo, da je Herbart dotle svojimi iztraživanji prodro, da je kušao pojam, kojim se svrha odgojivanja pomišlja, tako shvatiti, da bude isti poput protuslovnih metafizičkih pojmova - spoznajni princip; člauovi protuslovja su mu: mnogostranost i jedinstvenost značaja, ili drugimi riečmi, zamisao i osvie-štaj. Nezaboravimo ni to, da stenografija najnovijemu, epokalnomu izumu — telefonu — pruža ruku, i da ide u obče uporedo sa čudesi, koja tvori para i munjina. Uočiv sve to, čovjek bi zbilja mislio, eto moderna Sisifa, koji če svietu podati jednošilj kompas, da u isti mah kaže sjever i jug! Ta to dvoje si je diametralno protivno: ondje najabstraktnija abstraktnost, ovdje najrealnija realnost! Ali, prijatelju, nisu to skrajnosti, što stoji na čelu ovim redkom, i ja izpunjam samo zadanu rieč, ako ih svedem u sklad; obečah bo Ti več prošle godine povesti stenografiji! pred peđa-gogički areopag, da vidimo, vriedi li ona sama sobom biti naučnim predmetom. Najprije pustiti ču pedagogiji, a onda stenografiji rieč; prva neka kaže svoj temeljni princip, svoju svrhu i put, koji k njoj vodi; a ova neka dokumentira svoju sposobnost biti pomagalicom za postignuče iste svrhe. !• Nauk budi uzgojan. Rieč »pedagogija« sama je sobom donekle nominalna definicija; ali ta je oznaka prema pođpunomu pojmu same te znanosti prenzka, i več cigla svrha razmiče joj granice. Pedagogija bo imade uzgojiti moralan značaj, — to je njezina svrha, — a taj imade hiti obćenit, dakle i sama znanost imade biti obćenita, za svu mladež, ne pako samo za »dječake«. U tom je pojmovna uzkost same rieči »pedagogija«. Da naznačenu jur svrhu pedagogija postigne, služi se ona trimi sredstvi: stegom, naukom i uzgojem. Ova joj sredstva diktira psihologija i etika, koje su joj znanosti reč bi premise, iz kojih ona sama kao zaglavak sliedi. 0 stezi i ob uzgoju neće ovdje hiti govora, već jedino o nauku, koji logički spaja ovo dvoje, imajući nešto zajedno sa stegom a nešto sa uzgojem, te ga u teoriji ide logično mjesto u sriedini medju stegom i uzgojem. On jim je spona. Pita se sada, kakav ima biti nauk? U trih riečih, koje met-nusmo na čelu ovomu odsjeku, leži odgovor. U pedagogiji može biti govora samo o takovu nauku, koji je nakan uzgojne djelovati, moralno oplemeniti. To je upravo kardinalna točka pedagogičnoj dedukciji naučnih predmeta; to je indi i ona luka, prema kojoj okrenusmo mi našu ladjicu, kojoj je veslo »stenografija«. Neuzmogne li stenografija kao naučno sredstvo pomagati pedagogiji realizovati njezin program, onda ona uzprkos velikoj svojoj koristi pada izvan ciklusa naučnih predmeta; može li pako to u podpunoj mjeri činiti, onda neima razloga, pače je krivo, ako se izključuje iz okruga naučnih predmeta. Nije bo svaki nauk, niti svaka škola uzgojna. Onaj nauk, komu je ta svrha, da nauči kakvoj vještini ili kakvomu zvanju radi zaslužbe ili za zabavu, nije pedagogičan, jer nije uzgojan, nesmiera i neutiče na moralnost. Isto tako nebi bio uzgojan nauk, koji bi smierao samo na to, da učenika u bud kojem predmetu pripravi za učenjaka. Na nepedagogičnom temelju stajahu po tom u prošlom vieku gimnaziji, gojeć samo studije humanističke i prapravljajuć mladež za njihovo nastavljanje. Dok se je tako mislilo, nije gimnazijska obuka imala znamena pedagogičnoga, a isto tako nije imala toga znamena ni pučka škola, dok joj se je namitala ta svrha, da nauči čitati, pisati i računati za praktičku porabu. Naproti tomu vladaju sada drugi nazori — a mnogo je zato činio Herbart. Sada se neteži samo za tim, da se što veće znanje priobći mladeži, ma bilo ono još tako koristno, rabljivo i sposobno da pojedinca uvješti. Uzgojnomu učilištu lebdi pred očima kao cilj osobno htienje odgojnika i njegov pravi odnošaj prema idealnomu uvidjenju i religioznomu čuvstvu; — to imadu današnja uzgojna učilišta iz mislih gojenčeta razviti, te zato i posvećuju sve svoje djelovanje najviše razvijanju misaonosti. Sve misli, sva intelektualna naobrazba i sve sposobnosti, — što je odgojuik ovakovimi učilišti postignuo, imadu kao sredstvo služiti, da ga što bliže primaknu čistomu idealu. U tom pogledu i gubi svaki studij svoju specijalnu, samostalnu vriednost, koju ima kao strukovni studij, te pripravlja humanitet, kako ga je mislio Herder, sveobću čovječansku naobrazbu, kako nju opisa Pestalozzi i kako - 3 — nju je u drugoj polovici prošloga vieka vrlo obcenito takodjer Lessing ocrtao. Sve to reći će pako, da pedagogički studij inaugurira takovu naobrazbu, kakovu valja da čovjek imade obzirom na obćenito priznanu i potrebnu svrhu čovječanstva t. j. pedagogička škola nesmije okolčiti stanovito područje, u kom neka izključivo mladi duh pitomca razastire svoja krila, već njemu mora biti ostavljen polet širom i visom, tako da on neumorno teži dalje i dalje, da nemiru je, jer je njegov cilj — ideal. Škola dakie na pedagogičnom temelju ima gledati ne samo na to, da se puno sazna i nauči, nego da se uvješti pitomac plemenito ćutiti i htjeti. Bila indi korist stenografije u praktičnom ili materijalnom pogledu još tako velika, — radi same te koristi ona prema rečenomu nebi mogla nullo modo biti naučni predmet u uzgojnih, već jedino u strukovnih učiiištih. (Dalje.) M. Vamberger. Debatno pismo.4 Uvod. Debatno ili komorno pismo, (komorna ili parlamentarna stenografija), pruža onu brzotočnost, kojom je i najbrži govor sliediti moguće. Dieli se u 2 diela: u etimologiju, koja uči, kako se mogu rieči pokraćivati, i u sintaksu, koja pokazuje, kada se smiju rieči kao članovi izreke pokraćivati. Najviše ima takovih rieči, koje se daju na više načina kratiti. Kako se dakle ima kratiti? Najkraćim još čitljivim načinom. Prava i glavna zadaća debatnomu pismu (II. dielu stenografije) jest, pismom točno sliediti govoru; medjutim da je zadaća korespondenčuomu stenogr. pismu Debatno ali komorno pismo, (komorna ali parlamentarna stenografija), podaje ono brzotočnost, s kojo je tudi najbrži govor slediti mogoče. Deli se v 2 dela: v etimologijo, ktera uči, kako se morejo besede pokračevati, in v sintakso, ktera pokazuje kedaj se smejo besede kot členovi stavka pokračevati. Največ ima takih besed, ki se dajo na več načinov kratiti. Kako se torej ima kratiti? Na najkraći še čitljivi način. Prava in glavna zadača debatnemu pismu (II. delu stenografije) je, s pisanjem točno slediti govoru; med tem da je zadača korespondenčnemu stenogr. * U ovoj razpravi držimo se metode, koja se nalazi u knjizi „Die De-battensebrift" od prof. A. Heinrioh-a, i koja se metoda od strane glasovitih stru-kovnjaka medju svimi postojećimi kao najbolja priznava. Uredn. — kako se i I. dio stenografije kadkad nazivlje — više ili manje brzina kod korespondencije i prepisivanja. Kao razgodci upotrebljuju se u debatnom pismu točka (-), a to takodjer na kraju upitne izreke, i zarez u svih inih slučajih. Pred odnosnim zaimenom netreba staviti zarez. pismu — kakor se tndi I. del stenografije včasi imenuje — bolje ali manje brzina pri korespondenciji in prepisovanju. Kot ločini ki rabe se v debatnem pismu točka (-), a to tudi na koncu vprašavnega stavka, in vejica v vseh drugih slučajih. Pred relativnim zaimenom nij treba staviti vejice. Etimologija. Sintaksa našega sustava pozna jedan slučaj, u kojem je svaki način pokračivanja dozvoljen; taj glasi: Krati sve s predloži izvedene i sastavljene rieči. Proučiti čemo dakle različite načine pokračivanja takovih rieči. I. Kraćenje početkom rieči. Kaošto niem čovjek u svom govoru sa prsti (Fingersprache) nesloguje rieč podpunoma, ako mu onaj, komu pripovjeda, namigne, da se iz navedenoga ostali dio rieči več pogodio; isto tako pišemo mi samo predložnu stavku koje rieči, ako je moguče iz pred-idučega korjen razabrati. Pod riečjom »predložna slov-ka« nerazumjevamo ovdje samo bezpojmovni predlog, nego u obče Bvaki pred korjenitom slovkom nalazeči se »prefiks«, dakle i pre-pozicije i adverbija. — Predloži nesmiju se nikada izostaviti; oni bo naznačuju smjer verbalne djelatnosti. N. pr. Nastati, prestati, pristati itd. I nači čemo u cieloj etimologiji valjanost imajuče pravilo: Prediduča označujuča rieč bilježi se, a slie-deča označena izpušta i pokra-čnje se. Sintaksa našega sostava pozna jeden slučaj, v kterem je vsak način pokračevanja dovoljen; ta se glasi: Pokračuj vse s predlogi izvedene in sestavljene besede. Preučili se bodemo torej različne načine pokračevanja takovih besedij. I. Kraćenje s početkom besedij. Kakor nem človek v svojem govoru s prsti (Fingersprache) ne sloguje besede popolno, ako mu tisti, komur pripoveduje, namigne, da je iz navedenega ostali del besede vže pogodil; ravno tako pišemo mi samo predložno slovko kake besede, ako je .mogoče iz predstojećega koren določiti. Pod besedo »predložna slov-ka« ne razumevamo tukaj samo bezpojmovni predlog, nego v obče vsak pred korenito slovko se nahajajoči »prefiks«, torej tudi pre-pozicije in adverbija. — Predlogi se ne smejo nikdar izpustiti, ker naznačujo smer verbalne delavnosti. N. pr. Nastati, prestati, pristati itd. In našli bodemo pravilo, ki ima v celej etimologiji veljavnost: Predstojeća označujoča beseda bilježi se, a sledeča označena se izpušča ali ' pokračuj e. Opazka 1. Ako ima dakle u sliedećem o predložnih slovkah govora, ima se pod tom uvjek kod sastavljenih rieči označuj uća rieč razumjevati. Za čitanje ovakovih pokrata valja pravilo: Izaberi za izpušteni dio pokraćene rieči najobičniji, u govoru najviše rabeči izraz. Debatno pismo ima više i mnogovrstnijih sigla, nego-li nauka o kraćenju rieči u I. dielu stenografije; zovu se »komorne si gle«. Nekoje su pravilne po-krate, nekoje pako dadu se po sustavu samo djelomice izpričati. — Za često se nalazeče rieči, a osobito za tehničke izraze svoje struke pravi si svaki stenograf pokrate, t. zv. strukovne po-krate. Ove imadu samo za dotičnu osobu više manje stalnu vriednost, medjutim da su komorne sigle od ciele škole prihvaćene. (Samovoljne komorne sigle vidi u prilogu, str. 2.) 1. Kraćenje samom pred-ložnom slov kom. a) Ovim načinom kraćenja mogu se raztumačiti sliedeće stalne pokrate: (V. pril. str. 2., toč. 1. a.) Za sliedeće rieči možemo na ovaj isti način imati strukovne pokrate: Apoštol, konzul, efekt, epistola, evangjelje, interes, profesor (proces). (V. pril. kao gore.) Označuj uća rieč sama nemože cielu sastavljenu rieč nadomjestiti, osim u tudjih riečih, koje svršuju na »graf«, »grafija« i »grafovati«. (Primjere za cielu toč. a. vidi u pril. str. 2.) 1. Opazka. Ako je torej v sledečem o predložnih slovkah govor, ima se pod tem pri sestavljenih besedah zmirom označujoča beseda razumevati. Za čitanje tako vih pokrat velja pravilo: Izberi za izpuščeni del pokračene besede najnavadneji, v govoru najbolje rabeči se izraz. Debatno pismo ima več i mnogovrstnejih sigi, nego nauk 0 kračenjo besedij; imenujo se »komorne sigle«. Nekoje so pravilne pokrate, nekoje pak se dajo po sostavu samo deloma opravdati. — Za često se nahajajoče besede, a osobito za tehničke izraze svoje stroke dela si vsak stenograf pokrate, t. zv. strokovne pokrate. Te imajo samo za dotično osebo več ali manje stalno vrednost, med tem da so komorne sigle od cele šole sprejete. (Samovoljne komorne sigle gl. v prilogu str. 2.) 1. Kraćenje s samo predložno slovko. a) Na ta način kračenja morejo se raztolmačiti sledeče stalne pokrate: (V. pril. str. 2., toč. 1. a.) Za sledeče besede moremo na isti način imeti strokovne pokrate: Apostelj, konzul, efekt, epietola, evangelje, interes, profesor (proces). (V. pril. kakor zgorej.) Označujoča beseda sama ne more celo sestavljeno besedo nadomestiti, razven v tujih besedah, ki končujo na »graf«, »grafija«. 1 »grafirati«. (Primere za celo toč. a. vidi v pril. str. 2.) - 6 - Prevod primjera. Isu Krst narodio se je u Betlehemu. Kršćani svetkuju 28. prosinca božić. Ja se neću u debatu umješati. On je u velikom siromaštvu, nezna si pomoći. Naša domovina je u tom obziru veliki napredak načinila. Ja sam po predavanju iz škole otišao. Predsjednik je debatu za budući dan odgodio. Profesor je govorio danas o rimskih konzulih. Ja sam imao š njim veliki proces. Kolera pojavljuje se u Europi samo u obliku epidemije. Ako se broj djaka nesmanji, mora se broj učitelja povećati. Većina je zaključila, da se predlog manjine ima zabaciti. Skupac je zahtjevao 10°/0 interesa, i je imao radi toga proces. Kada bude nova crkva do-gradjena? Gabelsberger je svoje djelo sam litografovao. Želim, da me nebi tko krivo razumio. Ja ga osobno nepoznani. 1. siečnja sam ja svoj račun pri autografu -izplatio. Mati je k sinu došla. Težko je stare rane izliečiti. Vječni snjeg i led visoke gore pokriva. Skoro sve narode su stari Rimljani podjarmili. To sam rekao, i ja mogu na to priseči. b) Dvie predložne slovit e. Ima koja rieč dvie predložne slovke, naobaziruć se na negativno ne, to su te dvie skoro svaki put dovoljne za kraćenje. Strukovne pokrate možemo si po ovom pravilu načiniti za slieđeće rieči: Akomodovati, Bukovina, kore-spondovati, hipoteka, indiferentan, indirektan , inkognito, predestinacija, rekognoskovati (rekomandovati), su-perintendant. (Pokrate i primjere vidi u prilogu str. 2. i 3.) Prevod primjera. Krst je zapovjedio apoštolom, da imadu evangjelje cielomu svjetu Prevod primerov. Jezus Kristus narodil se je v Betlehemu. Kristjani svetkujo 28. decembra božič. Jaz se nečem v debato umešati. On je v velikem siromaštvu, ne zna si pomagati. Naša domovina je v tem oziru velik napredek napravila. Jaz sem po predavanju iz šole otišel. Predsednik je debato za bodoči dan odgodil. Profesor je govoril danes o rimskih konzulih. Ja sam imao ž njim veliki proces. Kolera pojavljuje se v Evropi samo v obliki epidemije. Ako se broj dijakov ne zmanjša, mora se broj učiteljev povečati. Večina je zaključila, da se predlog manjine ima zavreči. Skopec je zahteval 10°/0 interesov, in je imel radi tega proces. Kedaj bode nova crkva dozidana? Gabelsberger je svoje delo sam litografiral. Želim, da me ne bi kdo krivo razumel. Jaz ga osebno ne poznam. 1. prosinca sem jaz svoj račun pri autografu izplačal. Mati je k sinu došla. Težko je stare rane iz-celiti. Večni sneg in led visoke gore pokriva. Skoro vse narode so stari Rimljani podjarmili. To sem rekel, in jaz morem na to priseči. b) Dve predložne slovke. Ako ima ktera beseda dve predložne slovke, ne obzirajoč se na negativno ne, tedaj so te dve skoro vsaki krat dovoljne za kraćenje. Strokovne pokrate moremo si po tem pravilu napraviti za sledeče besede: Akomodirati, Bukovina, korespondirati, hipoteka, indiferenten, indirekten, inkognito, predestinacija, re-kognoscirati (rekomandirati), super-intendant. (Pokrate in primere vidi v priloau str. 2. i 3.) Prevod primerov. Kristus je zapovedal aposteljnom, da imadu evangelje celemu svetu ob- objavljivati. Ti nisi svojim dužnostim nikada zadovoljio. Ja vam mogu toga mladića najtoplije preporućiti. Treba svoj život okolnostim akomodovati. Atila je mnogo straha prouzročio. Kralj je ministru zapovjedio , da ga o toj stvari izvjesti. Bukovina je svoje ime od mnogih bukovih šuma zadobila. Moj prijatelj putovao je inkognito. Važni listovi trebaju se re-komandovati. To je meni jako neugodno. Ja s tobom nisam jako zadovoljan. Mladost moramo marljivo upo-trebljivati. Tko hoće do cilja doći, mora tomu shodna eredstva poprimiti. O kralju Matjažu pripovjeda se mnogo čudna. javljati. Ti nisi svojim dolžnostim nikdar zadovoljil. Jaz vam morem tega mladiča najtopleje preporočiti. Treba svoj život okolnostim akomodirati. Atila je mnogo straha prouzročil. Kralj je ministru zapovedal, da ga o tej stvari izvesti. Bukovina je svoje ime od mnogih bukovih šum zadobila. Moj prijatelj potoval je inkognito. Važni listi trebajo se rekomandirati. To je meni jako neugodno. Jaz s teboj nisem jako zadovoljen. Mladost moramo marljivo upotrebovati. Kdor hoče do cilja dojti, mora temu shodna sredstva poprijeti. 0 kralju Matjažu pripoveduje se mnogo čudnega. (Dalje.) Dopis. Iz Ljubljane, 10. januarja. »Vsak začetek je težek«, s tem smo se tolažili, ko so se nam prikazovale pri osnovanju »sten. venčka« razne neprilike; a nismo se zaman tolažili kajti čem dalje gojimo stvar, tem laže se nam vse zdi, posebno ako še pomislimo na koncu tudi na uspeh, ki ga bode rodilo to poduzetje. »Finis coronat opus« , — radi tega ne smemo omagati na težavnem potu. — Na tem mestu naj bode tudi izrečena topla hvala sedmošolcu A. Štritof-u, koji se zelo trudi s predavanjem in razlaganjem nam toliko potrebne slovenske stenografije. — Naš »sten. venček« je sklenil v poslednej uri, da se vsi udje njegovi imado naročiti na »Jugosl. Stenograf« ; in to gotovo nij storil bez uzroka. Vsak lahko sprevidi, da bez pomoćnih učnih knjig nij mogoče napredovati, posebno ne v stenografiji, ktera se je jela še le sedaj prav za prav razvijati. Z obzirom na ubožueje dijake je naš »sten. venček« sprejel ta predlog, da bi vsi udje mesec za mesecem plačevali neko svoto v blagajnico, da se iz te ubožnejim udom naroči »Jug. Stenograf«. Dobro bi bilo, ako bi tudi drugi »steu. venčki« to stvar jednako uredili, kajti s tem se širi list in — kar treba vedno povdarjati — tudi znanost tako bolje napreduje. — Da nam je stenografija potrebna, to je gotovo vsakemu znauo; pa ako se vže na praktično korist ne oziramo, mislim, da nas mora tudi znanost sama s svojo lepoto navduševati, ter nas izpodbujati, da se kolikor preje, toliko bolje, ž njo seznanimo. A. K. Stenografska literatura. „ Tesnopisni listy" br. 8, koji je koncem decembra izašao, sadržaje sliedeće članke: O pismu „c." (Kritička razprava.) — Narodnost češka u 18. stoljeću. (Nastavak.) — Dopisi: Iz Hrudina, iz Praga i iz Zagreba. Br. 9., izdan ovoga mjeseca, donaša sliedeće članke: Dodatci k tiesno-pisu Češkomu. (Piše prof. A. Krondl.) — Narodnost češka u 18. stoletju. (Konac.) — Iz puta kroz Slovačku. (A. Krondl.) — Književnost. (O Krum-beinu i Ktihneltu.) — Dopisi iz Jičina, Brna i Praga. „Gazeta stenograficzna" u br. 5. donaša sliedeće članke: Iz društva. — Izvješće o mjesečnoj sjednici. — Predavanje dr. H. Meissnera u glavnoj skupštini sten. društva u Krakovu dne 10. dec. 1876, (Nastavak.) — Dopisi: iz Stanislavova (o slovenskoj hrv. i srb s k oj stenografiji.) — Iz Gradca. — An unsere deutscben und sonstigen Kunstgenossen. „Stenografja kao fakultativan predmet na viših djevojačkih školah11 glasi naslov članku, kojega je veoma temeljito napisao prof. Schober u njemačkom jeziku, a ga sada donaša u hrv. prevodu od A. Bezenšeka pedagogički list ,,Hrvatski učitelj.11 (Poradi svoje važnosti tiskati će se članak u posebnoj brošurici*, o kojoj ćemo svakako još govoriti.) * Brošurica ova dobivati će se od 1. febr. počamši kod administracije „Jugosl. Stenografa11 po 12 novč. Uredn. Glasnik. O amerikanskoj metodi stenografovanja u hrvatskom sabora, koja se je u prošloj sesiji pod vodstvom urednika ovoga lista uvela, i o kojoj smo u br. 8. pr. g. pobliže govorili, piše sada takodjer „Correspondenzblatt11 kr. stonogr. instituta u Draždanih (br. 1. g. 1878.) jako pohvalno, te ju drži za naše okolnosti najprikladnijom. Da bi se nudila prilika za učenje stenografije! Tu želju čujemo u Hrvatskoj čim dalje tim češće izražavati ne samo od strane onih, koji su već škole svršili, a tada nisu imali priliku, da tu znanost nauče, nego i od onih, koji su sada na zavodih, na kojih se stenografija još nepredaje, dapače i na djevojačkih viših učionah. Mi tu želju radostno registriramo, jer je novim dokazom, da su naše opetovane molbe na vis. zem. vladu, neka stenografiji veću pozornost posvetiti izvoli, podpuno opravdane bile. U Ugarskoj ima — kako nam tajničtvo madjarskoga stenogr. društva iz Budapešte piše — .osada već 63 dipl. profesora stenografije po Gabels-bergerovu sustavu, kako ga je za madjarski jezik priredio prof. Ivan Marković. Prevod stenograma „Vojska in mir“ nismo mogli zarad pomanjkanja prostora u ovom broju donieti, nego ga donesemo u budućem broju. Sr. 1. pošiljamo vsem lanskim p. n. abonentom; ako ga koji ne namer-java nadalje držati i plačati, prosimo, da ga do 1. febr. pošlje „retour.u Tiska C. Albrecht u Zagrebu. Prilog listu. o j a ladja. (P. Preradomž.) 2v ZS s ry ^ , " V' / ^ ^ / ^ ~c & A - 2. Debatno pismo. ,Л e г. г^-7 /П- О б/с Iz života Alexandra Macedonskoga. ? *упге _ V ^ г - Vojska in mir. /> „_л , X ? « ^/У~ry% 'rfC tf ' '!• . • T<72 .' ,/ ,, ^ / S , /Oj? * ^ ' '7^>" 'У^ c" '^r' ^ ^ S <^~K? , S «► i™ - c/ -V o. 7^ / . /» , , / ~o' 2~6* -7/ (У~ / 7 оууУ с-У7 e~ j^7 7 ^ »_/ ✓ /^\ 0-^ TT~V C O Чр ^ 7. Cl.-'Cr ^ ei&- ✓-v'S S i/vVy> \ S & s/° / 0 *3 - ~ ^^7 '^У7 , /* • <7 ^JZLj -^' ć&^r s~v d C ^ 7 У f~Г 7? ->-75^4? p/J ~ /£ Уг Ч? z-' 7tr ^^ ^ ’ " ^У* /y 'MUC /j ~7, /j7s 7? ^ 7* "^ _ ^7 ,/? -7 ^ Z' ^у &yJ s "V 7^ Zj*/X/ s L~-££ s * ~ - - ^ ^ У ^-vT^7 г* - ''7 v^t> ^ г/ c u ~y^ c* ,v^ £~бЛс 7 -/sz7 y -^ 6-' // ^ ?i7"_ 7 .~^~ ^ 'a.^7' 7 ^г. ■v*. - 'v . r ^ ^ s У e. ^ 22^/-. ^ 7 ^ У~/ ^ /^ v4 - ^ ^ j-6 1 ^'\ ?A y V 2^ ^ - — c - -° ' ^ ^ , - y^i , ■**' 7 л7 <уг/ л/Tv s^v *-^w ^ a^* 7 ^ ^ ^ 7/7 &z/^»pv ~ ef^1 7 ^''4 - -v ■-> AL? ' V® •у' • 4 ^ 7' & '$' & ^ ^ s ~ ' A ^ «/ /A % Fi voj s /-i^- 7~ (//£ ^7 —£ ■-v«-' J s-\ ^ / .-V 7 Z / ^-—>/2» • (’ s L' e/' 'č j* t C" \ г> г 4—i s v/- /-✓ _ V ^>- ^/ / £ j'^.ег/ е/, s? -7 \ A-3- 2--_^ A-Z ' ' *** ^_ Z 2 -2-^ " 1 ’ \. C/’/? / z/ х.-9 7\~s * г '—21 £ ■/ A <; ^—2 /’€ г č- у£ ~s? ■?''sr^ A, rA *•y"'L ^£7f /^ * ?£' *)"£- * <^—~>кУ2*- -*_ cV <£ <^A- ~£t/' '-'/'&’t/V'S* iT'j? ££— -. ć^-»»- (iv- ć> v—^ -3 _ ^—-v*-/2e. / f -- / *-*/ / ”" ** \ ^^ ^ ^ S 'у' ;isA e»/", • c */ "-£7 ,, ^ e Љ" ^ 7љг ^ r^ xy" ^ sALr1 у s 2< 7 ^ гг^ Č? e <°. ćf'? "~s? e v /I „/ р-гЛ) "'t o 5 Чу Г / * e o, ' / зу? ^ / i J с/Л \ e zabava. uO £ & e r oč „ г z,. o