KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 57 (1)
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1. Maria 1930.
PATENTNI SPIS BR. 6807
Societe d’Etudes de Machines a Affuter, Pariš.
Stroj za brušenje oštrica noževa, osobito oštrica za brijačke blanje.
Prijava od 22. novembra 1928.	Važi od 1. avgusta 1929..
Pravo prvenstva od 23. novembra 1927. (Nemačka.)
Pronalazak se odnaša na neki postupak za brušenje oštrica noževa, osobito oštrica aparata za brijanje t. zv. brijačkih blanja i na neki stroj, sposoban za izvršenje postupka. Pronalazak se sastoji u tome, da se oslanja nož sa jednom svojom prethodno donekle izrađenom ploštinom oštrice u svrhu izrade druge ploštine, na neko uporno ležište jednakog ili približno jednakog iskrivljenja, u koje zahvaća brusni kolut tako, da zaprečava na taj način postignuta savršena potpora stražnje ploštine oštrice do njezinog kraja svako stvaranje brida.
Za izvršenje postupka može da služi neki uređaj u kojeg sačinjava uporno ležište neka izmenljiva potpora, koja je pomaklji-va u svrhu, da se dovede nakon izbruše-nja poduprtog mjesta kod izrade oštrice noža, uslijed pomicanja nova jezgra na lice mjesta, u svrhu potpore jedne nove oštrice.
Postupak omogućuje, da se postigne već kod brušenja oštrice potpuno oštar brid bez svakog ruba. Izostaje ne samo potreba otstranljenja ruba nakon dovršenog brušenja, što se osobito neugodno osjeća kod automatičkis mašina, već postigne stroj kraj toga mnogo veći radni uspjeh uz istovremeno kvalitetno poboljšanje izrađenog komada. Od izbrušenog ruba, koji se je dosada nakon brušenja mogao na neki način otstraniti, preostaju naime uvjek prema
njegovoj debljini neka tupa mjesta na oštrici, koja se moraju prilikom slijedećeg pomeranja otstraniti, prije nego li se postigne upotrebljiv oštar brid oštrice. Postupak poliranja traje svakako dulje vremena, nego li, ako se izbrusi oštrica već od početka svuda jednako oštro. To se može postići samo na taj način, da se u obće zapreči stvaranje ruba. Osim toga se sačuva najopširnije uslijed toga vrlo osjetljiv brid oštrice, te se može učiniti u najkraćem vremenu i najjednostavnijim sretstvi-ma opet sposobnim za upotrebu.
Izvor pronalaska leži u sledećem pro-mišljavanju:
Rub nije ništa drugo, nego metalni list, što preostane kod Izrađivanja ma sa kakvim brusnim oruđem na kraju svakog izrađenog komada, te se ogne, uslijed svoje brušenjem nastale male debljine i upornosti pod pritiskom kod rezanja. Rub se stvara vrlo lako osobito u tom slučaju, ako leži granična krajna ploština komada u oštrom kutu napram ploštini rezanja, kako se to dešava kod oštrica noževa i sličnih komada. Hoće li se zaprečiti ogibanje brudnog ruba, treba da se povisi prevojna otpornost rubnog lista. To se postigne prema pronalasku prikraćenjem kraka poluge u trenutku prevoja t. j. potporom kraja komada, koja dostiže po mogućnosti do pravca konačnog brida oštrice. Kod primjerno
Din. 25.
potpune potpore nastane krak poluge jednak ništici le se u opće nemože više stvarati nikakav rub.
Praktično se ustvare ta promišljanja kod pronalaska tako, da se podupre kod izrađivanja prednje strane oštrice, njezina stražnja strana po cijeloj duljini najmanje do one tačke, na kojoj treba da ostane konačni rezni brid oštrice, pomoću neke podloge, koja se zatim ostrani izbrušenjem zajedno sa oštricom do mjesta, na kojem leži konačni rezni brid.
U nacrtu je prikazan šematično jedan izvedbeni primjer pronalaska.
Fig. 1 prikazuje sa strane bitne dijelove nekog stroja za brušenje i fig. 2 prikazuje gornje lice. Fig. 3 je perspektivičan prikaz stroja, kod kojeg su otstranjeni dijelovi što leže lijevo od pravca x—x. Fig. 4 prikazuje prednje lice radnog komada (oštricu britve) poznate vrste. Fig. 5 prikazuje geo-metričan odnošaj za vrijeme postupka. U pojedinim slikama prikazani su jednaki dijelovi jednakim oznakama. U strojnom ležištu 1 uložena je u vodu 2 klizaljka 3 po-makljiva u horizontalnom pravcu. U ležištima 4 i 5 klizaljke počiva prosto okretljiva osovina 6. Osovina 6 proviđena je grivom 7, na kojoj prileži brusni kolut 8. Kraj brus-nog koluta sjedi na osovini, pomoću šaraf-nih prstena 10 i 11 čvrsto na kolut 8 i grivu 7 pritisnut kolut 9 za uzgpni remen. Kretanju remenice 9 slijedi dakle brusni kolut 8 i osovina 6.
Sa ležištem 1 spojeno je čvrsto neko manje vodno ležište 12 koje prihvaća nekim prikladnim izrezom okvir 13, služeći za nosioca oštrica. Okvir 13 pomakljiv je duž ležišta 12 te se može ustaliti pomoću šarafa 14 i 14 na svakom mjestu po volji. Na okviru 13 predviđeni su šiljasti šarafi 15 i 16 u istom osovnom pravcu, među koje je uložen okretljivo klip 17, koji se može u stanovitom položaju učvrstiti pomoću šarafa. Sa klipom 17 s jedne strane i sa nekim nastavkom 18 drugog klipa 19 s druge strane spojeno je čvrsto pljosnato pero 20. Neka nadalja pločica 21 može se kretati oko osovine 22, te je spojena pomoću potonje gipko sa klipom 19. Među pločicama 19 i 21 uložena je oštrica 23, koja se brusi, te je pričvršćena pomoću na pločici 19 pričvršćenog šarafa 51 i jedne na pločicu 21 djelujuće matice 24. Za osiguranje ispravne visine položaja zahvaćaju obe luknje 52, 52’ oštrice 23 (fig. 4) u nad pločicom 19 čvrsto smještene klinove 25, 25’.
Sa ležištem je čvrsto prišarafljen ležištni stalak 26, u čijim ležištima 27 i 27’ je o-kretljivo uložena osovina 28, paralelno i u jednakoj visini kao osovina 6. Osovina 28
nosi uporni valjak 29, koji ima na spoljaš-njem obimu izrez 30. Taj izrez omogućuje, da zahvata kolut 8 nešto preko obima u-pornog valjka 29. Sa osovinom 28 spojena je pomoću klinova namotna kolutnica 31, koja je skopčana s jedne strane pomoću zubaca 32 sa upornim valjkom 28 a s druge strane nosi zupce 33 za pužni točak, u koje zahvata puž 34. Na kolutnici 31 namotan je na nekom utezu 36 prikopčan konopac 35.
Klizaljka 3 proviđena je nastavkom 37 u koji zahvaća neko čvrsto spiralno pero
38,	kojeg se pritisak može regulisati pomoću jednog na ležištu 1 smeštenog šarafa
39,	Pero 38 drži nastavak 37 i time klizaljku 3 u stalnom zahvatu sa jednom krivom šajbnom 42. Na potonjoj se nalazi grba 43, koja pomiče kod svakog okreta osovine jednu u ležište 1 uloženu motku 14 na desno, pri čemu djeluje njezin drugi kraj na jedan krak neke uglate poluge 45 tako, da se potonji okreće za neku malenkost oko osi osovine 46, na kojoj je prosto smješten. Na drugom kraku uglate poluge 45 nalazi se jedan zavor 47, koji zahvaća na neki na osovini 46 pričvršćeni zavorni točak 48 te je stalno pritisnut na potonjeg pomoću plosnatog pera 49. Neko privlačno pero 50 drži uglastu polugu 45 u stalnom doticaju sa motkom 44 i potonju sa krivom šajbnom 32. Sa na ležištnom stalku 26 uloženom osovinom 46 stoji gore već napomenuti puž 34 u čvrstoj vezi
Način djelovanja stroja je slijedeći:
Kolut 8 stavi se u brzo kretanje pomoću jednog, na remenicu 9 položenog, (ovdje neprikazanog remena u pravcu, koji je suprotan gibanju kazalice sata. Kod tog gibanja koluta 8 okreće se lagano osovina 41 i to u pravcu kazalice sata a na isti se način kreću šajbne 40 i 42. U položaju prikazanom u fig. 1 puzi upravo mjesto najmanjeg zamaha koluta 40 duž otpora 37 te stoji kazaljka 3 u položaju, gdje se najviše približava upornom valjku 29. U tom je položaju dogotovljena jedna oštrica. Dok se sada kolut 40 dalje pomiče za jednu četvrtinu okreta u smislu kazalice sata, začne djelovati onaj dio koluta, koji ima najveći zamah te se odmakne kolut 8 od oštrice 23 tako, da se može nosioc oštrica nakon popuštanja šarafa 14 i 14’ skinuti i nadomjestiti nekim jednakim nosiocem, proviđenim novim komadom za prerađivanje.
Dok se kriva šajbna 40 napred giblje za jednu dalju četvrtinu okreta, okreće se opet lagano kolut 8 napram upornom valjku 29. Za vrijeme prolaza mjesta na šajbni
40,	koje zadaje najveći zamah, mimo otpora 37 stupila je u djelovanje također grba 43 krive šajbne 42 te je okrenula preno-
som preko molke 44 zahvalni uzgon 45, 47, 48, osovinu 46, pužni uzgon 33, 34 i uporni valjak 29 za neki maleni komad u smislu kazalice sata. Privlačno pero 50 dovede kopču 47 i motku 44 opet natrag u njihov normalni položaj. Svrha okreta valjka 29 prije nego što započne novi radni postupak biti će objašnjena pobliže u slijedećem. Napominje se još, da prolaze za vrijeme trećeg i četvrtog okreta koluta 40 malo po malo mjesta manjeg zamaha mimo otpora 37 tako, da se primakne kolut 8 polagano napram novo uloženoj oštrici i da ju izrađuje do konca, našlo započne radni postupak iz nova.
U fig. 5 prikazani su nešto tačnije bitni dogođaji radnog postupka. U tom nacrtu označuje opet 8 brusni kolut. 1—V označuju pet posebnih položaja brusnog koluta na njegovom putu počem od gibanja napram oštrici sa najudaljenijeg položaja I do najbližeg položaja V, u kojem je pri-maknuće dovršeno i izvršen jedan radni postupak. 23 prikazuje oštricu, čiji gotovo izbrušeni profil pokazuju krajnje tačke A, N, L, D, E, dočim je prikazana izvorna forma prije brušenja krajnim taškama A, B, C, D, E. Drugim riječima: neka oštrica, koje je stražnja strana o. D, E, već izbru-šena, a prednja strana A, B, treba da se tek izbrusi. 29 je uporni valjak, kojeg se obim prilegne na stražnju siranu u svrhu, da ju podupre za vrijeme postupka brušenja. Uporni valjak izrezan je na svom obimu na mjestu K, L, ili po drugim nacrtima 30. Taj izrez nastao je iz početnog izreza K, I, O, uslijed toga, da se pomakne uporni valjak prije izrade oštrice za neki mali komad n pr. L, G, t. j. za kut S u smislu kazalice sata. Izrez K, 1, O proizlazi iz toga, da se je kod izrade prve oštrice primaknuo brusni kolut za toliko napram upornom valjku, da je pao brid L oštrice u središnji praac P oštrice, pri čemu se je tada izbrusio materijal K, I, O, K. Ako se sada nakon izrade jedne oštrice okrene uporni valjak za kut 8, to se povećava sve više izrez K, L, pošto se svaki put izreže po jedan nadalji komad G, H, L iz obima, dok se konačno uporni valjak sasma istroši te se mora uložiti novi, početnog obima. Dub-Ijina zahvata QR brusnog koluta odvisi od kuta 2«, koji se hoće zadati oštrici, jer čim treba da je veći taj kut, tim će se morati smjestiti dublje nož razmjerno napram spojnoj crti ST središta upornog valjka 29 i koluta 9, i tim će više ležati desno tako, da mora brusni kolut dalje prodrijeti napram upornom valjku, da dođe opet L na P.
U položaju I brusnog koluta 8 izmijeni se nosioc sa gotovim nožem jednim drugim sa na prednjoj strani još neizrađenim
nožem, n akon čega počinje gibanje brusnog koluta napred. U položaju II dođe kolut do brida B oštrice te odreže na svom putu od položaja II do položaja III materijal B, F, C, kod čega se pomakne po malo izvorni brid B napram C te se sastanu B i C. Kod izrade stražnje strane C, D, pomaknuta je hotimice u gornjem pravcu tačka C iznad središnje crte P noža u svrhu, da se omogući izjednačenje razlika položaja po visini brida D, C, kod pojedinih oštrica. Novo nastali brid oštrice C ne leži dakle također na središnjoj liniji oštrice, već ju tek onda dostigne, kada dođe brusni kolut iz položaja III u položaj V i tačka C u položaj L. Prosmotrimo međutim najprije postupak među položajem III i IV. Kod toga se izbrusi materijal C, F, M, G, uslijed čega dođe po malo C na mjesto G. Kod toga opet viri brid C prosto u zrak, te se može lako razumjeti, da se na njemu stvara neki rub, duljine C, G, koji ne pretstavlja ništa drugo, već neki sasma tanki i proti previjanju neotporni okrajni listić, koji se izogne jednoslavno pritisku kod brušenja natrag te ga brusu kolut nemože da zahvati. Prizor se međutim odmah promjeni u tom trenutku, čim je postignut položaj IV, jer tamo se sastane obim brusnog koluta sa upornim valjkom, kojeg je forma u tom momentu još prikazana crtama u pravcu H, G, D, na kojeg se prilegne stražnja sirana noža. Ali kod najmanjeg daljeg napredovanja brusnog koluta u pravcu IV—V nemože da se izogne temelj rubnog listića kod G, jer je pritisnut s jedne strane od brusnog koluta a s druge strane od upornog valjka. Ne preostane dakle ništa drugo, nego da da se rubni listić nenadno prelomi. Dok dakle pređe brusni kolut od IV na V, izbrusi se na nožu četverokut GMNL a na upornom valjku trokut GHL. Brid oštrice dođe od G na L, bez da bi se mogao međutim na njoj stvoriti novi rub, pošto je neprestano potpuno poduprta. Kada stupi brid oštrice u L biti će dakle potpuno oštro izbrušen te neće imali više nikakvog ruba, čime je postignuta svrha pronalaska.
Moguće, da se čini suvišnim, da se vodi izrez upornog valjka prije početka brušenja samo do tačke G, pošto se rub odlomi u onom trenutku, u kojem dođe obim brusnog koluta do upornog valjka, što bi se moglo isto tako desiti već u tačci L. Zaista bi se moglo izaći u tom slučaju već sa jednom jednostavnom upornom pločicom forme UVLWY, koja ne bi bila podvržena istrošenju te se nebi trebala izmenjivati. Ipak nije dozvoljeno radi finoće koja dolazi u obzir kod takvog brušenja, da se odlomi rub već u onom trenutku, kada se
stvara konačni brid oštrice, jer to prouzroči uvjek male skrbe na bridu oštrice. Nadalje je neizbeživo istrošenje brusnog koluta uzrok tome, da usprkos sasma jednakom položaju osi brusnog koluta T kod privremeno dovršenog napredovanja ne dođe obim brusnog koluta taćno na V te da dakle također ne pada brid oštrice tačno na L ako bi se dakle postigao u neistro-šenom stanju brusnog koluta tačno položaj V, to bi pao rub radi potpore LW, ali nebi pao kraj istrošenog brusnog koluta, koji ne doseže potpuno položaj V te u opće ne napusti djelovanje potpore LW. Osim toga, sva gibanja dijelova stroja imaju neke male mane koje onemogućuju, pa i kraj idealnog t. j. neistrošivog brusnog koluta, apsolutno postignuće položaja V. Biti će dakle probitačno, da se već u interesu izbegnuća neispunijivih uvjeta tačnosti za pojedine dijelove stroja, doda neki jamač-ni dodatak potpori, nešto preko tačke L f. j. da viri nešto preko konačnog ležišta brida 'oštrice i to tako, da se taj višak izbrusi brusnim kolutom za vrijeme, kada se približava konačnom položaju i da se taj izbrušeni dio opet nadoknadi prije početka izrade svakog novog noža. Samo na taj način biti će zajamčeno, da se dobije pod svakom prilikom oštar brid oštrice bez svakog ruba pa i u tom slučaju, ako uslijed mana stroja i istrošenja brusnog koluta ne pada brid oštrice tačno na tačku L ili središnju liniju P. Kao prirodno riješe-nje proizlazi iz gornjih uvjeta, da ima biti izobražen potporni organ poput valjka, na čijem obimu leži izbrušena već stražnja strana noža i koji se nakon izrade svake oštrice kreće oko svoje osovine, dok pređe doljna krajna tačka G negovog izreza za toliki komad preko konačnog brida oštrice, da se pouzdano izluči učinak svih mogućih pogriješaka.
Iz ovog izvoda samog po sebi još proizlazi, da nije potrebna slična potpora za izbrušenje prve strane oštrice. Tim više zadostuje, da se podupre još neizrađena oštrica oblika ABZE pomoću neke pločice oblika ZAB’C’, pošto se ovde još ne radi o stvaranju brida te ne dolazi u obzir zapreka stvaranja ruba, već samo potpora noža, da bi se zaprečilo pregibanje, kako to proizlazi iz oblika oštrice AND’ZE, koji ostane nakon izbrušenja prve pljoštine oštrice.
U svrhu dobrog učinka potpore potrebno je čvrsto priležanje stražnje strane noža ili barem brida oštrice samog, na upornom valjku. Da bi ze za postignuće sigurne takove osnove opet izbjeglo praktično neis-punjivim zahtjevima za izrađivanje i za postavljanje držaoca oštrice, smještena je po-
tonja na nekom gipkom metalnom listu 20, koji dozvoljava kako maleno pregibanje u vertikalnom pravcu napram njegovoj ravnici, tako i maleni okret oko svoje vertikalne osi. Regulisanje uređaja postigne se na taj način, da se prije svega postavi brid oštrice noža u željenoj visini paralelno sa osovinom upornog valjka. Zatim se nešta popusti jedan od šiljastih šaraia 15 ili 16 tako, da se može okrenuti cijeli držaoc oštrice oko osi 15, 16. Zatim se opet tijesno pritegne popušteni šaraf sa lako priloženim nožem na upornom valjku tako, da se klip 17 nemože više kretati. Pošto je postignut pritisak oštrice uslijed nekog među oštricom noža i osovinom 15, 16 izvršenog pritiska, to će biti list pera 20 nešta previnut i brid oštrice tijesno priložen na uporni valjak. To će nastupiti također u tom slučaju, ako se ulože druge oštrice, pošto se pero 20 može lako prilagoditi malenim razlikama forma pojedinih noževa. Kod toga će biti ipak podvržen držaoc noža malenim promjenama po svom vertikalnom položaju nešto napred nagnut nastane pogibelj, da se prileže tačka G stražnje strane oštrice (fig. 5), već tačka D na obim upornog valjka, da dakle upravo brid oštrice nije poduprt. Tome se može izbeći time, kako je to lako razumljivo, da je uzet promjer upornog valjka nešta manji nego li promjer za brušenje stražnje strane noža upotrebljenog brusnog koluta. Dakako, da se time više ne postigne potpora cijele brušene ploštine stražnje strane noža, ali svakako je zajamčena potpuna potpora brida oštrice koja sama dolazi u obzir da se izbjegne stvaranju ruba.
Kod određenja promjera upornog valjka treba se dakle također ravnati po prilikama, koje su skopčane sa neizbježivim po-griješkama pojedinih oštrica, te će se promjer uzeti na svaki način manji, nego li je promjer dozvoljene granice istrošenja brusnog koluta.
U trenutku, kada nastupi položaj IV (fig. 5) zahvati brusni kolut na obim upornog valjka i teži za tim, da ga okrene u smislu satne kazalice. Pogibelj je za to tim veća, što se je valjak prethodnim kopčanjem za ugao § početkom radnog postupka također okrenuo u istom pravcu tako, da se nezgodno prilegnu međusobno organi, koji prouzročuju to kretanje, u svrhu zapreče-nja nekog, od obima proizlazećeg kretanja u istom smislu. Okret upornog valjka pomoću brusnog koluta imao bi dakle za poslijedicu, da bi potonji najednoć zahvatio preduboko u jezgru materijala, te bi se uslijed toga mogao oštetiti ili čak slomiti. Takav se okret mora dakle zapriječiti. To se postigne najjednostavnije time, da se
rpostave pokretni organi za ukopčanje upornog valjka međusobno obratno. U tu svrhu služi utež 36 koji izdvaja na osovini 28 zahvatu brusnog koluta istosmjerni okretni momenat, kojim se zupci pužnog točka 33 tako prilegnu na hod šarafnih uvoja samo-ustavljivog puža 22 fig. 1, da se nemože više pomicati uporni valjak uplivom brusnog koluta. Napredno kretanje upornog valjka za ugao đ ne izvršava dakle zapravo pužni uzgon 34, 33, već utez 36, dočim prvo navedeni određuje samo tačnu mjeru tog okreta.
Patentni zahtevi:
1.	Postupak za brušenje oštrica noževa, osobito oštrica brijačkih aparata, označen time, da se prisloni oštrica noža sa jednom na neki način prethodno izrađenom plošti-,nom oštrice, u svrhu izrade druge ploštine
oštrice, na neko uporno ležište iste ili približno iste iskrivljenosti, u koje zahvaća brunsni kolut (prikladno dok se prestavi brid oštrice u sredinu lista oštrice) tako, da na taj način postignuta potpuna potpora stražnje ploštine ošlrice do njezinog krajnjeg kraja (brida) zapriječi svako stvaranje ruba.
2.	Uređaj za brušenje oštrica noževa po zahtjevu 1, naznačen time, da služi kao u-porno ležište neka izmenjiva podloga (29), koja je pomakljiva, da bi se moglo nakon izbrušenja poduprtog mjesta kod brušenja jednog brida oštrice privesti uslijed pomak-nuća .nova jezgra, za potporu jedne nove oštrice, na lice mjesta.
3.	Uređaj po zahtevu 2, označen time, daje potpora (29) izobražena poput valjka tako, da se može izmjena potporne ploštine izvesti okretom valjka.

j-.,:- a
J I ' : •
j-OTO g(^
!— _ 1_