BIBLIA PAUPERUM I ISTARSKE FRESKE BRANKO FUČIČ, RIJEKA D osadašnjim istraživ an jim a utvrdeno je da su se kasnogotički m aj- sto ri zidnog slikarstva u Istri i u Sloveniji u svom rad u služili pred- lošcim a. Posizali su za slobodnim grafičkim listovim a kasnogotičkih nizozem skih i n jem ačk ih m aj što ra i to za drvorezim a i bakrorezim a M ajstora ES, M ajstora sa svicim a (M eister m it den B androllen) i Isra- ela van M eckenem a. Predloške M ajstora ES utvrdili su Stele n a freskam a u M ačam a i P re­ log u B erm u.1 Predloške M ajstora sa svicim a (M eister m it den B and­ rollen) utvrdili su u B erm u Paškvan, Prelog i Fučič2 , a predložak tog istog m ajsto ra utvrdio je Fučič i u H rastovlju.3 K senija R ozm an u sta ­ novila je n a slovenskom m aterijalu listove Israela van M eckenem a.4 K o n statacija o upotrebi kasnogotičke grafike u svrhu predložaka n a ­ šem kasnogotičkom slikarstvu postala je jednim od tem eljn ih sazn an ja naše povijesti um jetnosti. P o stala je stv ar prim arnog, principi j elnog reda; ona je sada — ključ. Stoga, kad je ta j ključ utvrden, svako d aljn je o tk riv an je i id en tifici­ ra n je novih grafičkih predložaka znači sam o njegovu k v an titativ n u potvrdu. U ovom članku5 izvijestit ču da je i B iblia pauperum služila za predložak istarskim freskam a, j er to otkriče p red stav lja i k v a n tita ­ tiv n i i k v alitativ n i doprinos tom ključu. Da bism o im ali potpuno ja sn u predodžbu o čem u je riječ, n a jp rije m o­ ram o odgovoriti n a p itan je, što je Biblia pauperum, a to stoga, jer 1 France Stele: »Vplivi M ojstra E. S. v slovenskih freskah 2. polovice 15. st.«, šišičev zbornik, Zagreb 1929, pp. 167—174. Milan Prelog: »Neki grafički predlošci zidnih slikarija u Bermu«, Radovi Odsjeka za povijest umjetnosti, 3, Zagreb 1961. 2 Branko Fučič: »Smrt i prolaznost na zidnim slikarijam a u Bermu«, Riječ- ki list, Rijeka 15. III. 1953. Fedora Paškvan: »Prilog proučavanju beram skih zidnih slikarija«, Bulle­ tin za likovne umjetnosti JAZU, VII/1, Zagreb 1959, pp. 53—57. Milan Prelog: »Neki grafički predlošci«, op. cit. Branko Fučič: »Grafički listovi „M ajstora sa svicima“ u kastavskoj radio- nici«, Bulletin za likovne umjetnosti JAZU, X/3, Zagreb 1962, pp. 177—186. Branko Fučič: »Atribucije oko m ajstora Vincenta iz Kastva«, Bulletin za likovne umjetnosti JAZU, S. Ill, god. I, br. 1 (s.a., s. 1.), Zagreb 1977, str. 37—45. 3 Branko Fučič: »Grafički listovi „M ajstora sa svicima“«, op. cit. 4 Ksenija Rozman: Freske suško-prileške smeri, Ljubljana 1959, p. 46 (dipl. radnja, tipkopis). Ksenija Rozman: »K profilu poznogotskega stenskega slikarstva«, ZUZ, n. v., VII, 1965, p. 232, sl. 111—112. K senija Rozman: Stensko slikarstvo od 15. do srede 17. stoletja na Sloven­ skem. Problem prostora, Ljubljana 1964, p. 10 (inavg. disertacija, tipkopis). nam iskustvo pokazuje da je to jed an od naziva koji kod m nogih iza- zivlje netočne predodžbe. Biblia pauperum, naim e, n ije ilu strira n a biblija. O na n ije tek st Sv. Pisma, preto čen u sliku, i ona uopče n ije biblija sirom aha, jeftin o stripovano izdanje biblije za m ali, sirom ašni puk, za nepism eni svijet koji ne zna čitati. Biblia pauperum jest teološki tra k ta t. O na je sažet srednjovjekovni k o m en tar teoloških zasada, n am ijen jen kao pod sjetn ik u prvom red u propovjednicim a.6 U svom razvoju ona se n a jp rije jav lja kao te k st teoloških k o m en tara bez slika, a zatim , negdje več u X III stolječu i kao crtežim a ilu striran rukopis. Sačuvani prim jerci rukopisnih, ilu m in iran ih Biblia pauperum d a tira ju iz XIV stolječa. U XV stolječu (počevši oko godine 1440) ona dolazi u obliku drvorezim a ilu striran e i tekstovno oprem ljene tiskane knjige, u tak o zvanim Blockbuch izdanjim a.7 U pravo n a ta Blockbuch izd an ja (a ne n a sta rije rukopise) odnosi se i n aša tem a. Ta su izd an ja u stv ari n ad o m ještav ala cijelu biblioteku tra k ta ta , ta su u jednom jedinom , priručnom i ilu striran o m svesku, list po list, točno odredenim sistem om od ab ran ih svetopisam skih citata, itom en- ta ra i o d ab ran ih sklopova slika, razradile i odrazile tipologiju — jednu od tem eljn ih m isli srednjovjekovne teologije. To je zasada o u n u ta r- njoj, organskoj vezi, o paralelizm u i m edusobnoj pod u d arn o sti S ta- roga i Novoga Z avjeta. * Tekst pročitan kao referat na Kongresu historičara um jetnosti Jugoslavije, dne 21. IV. 1976. u Ohridu. 6 Nazivom Bibliae pauperum, doduše, označavali su se u srednjem vijeku i ilustrirani (i neilustrirani) sažeci sadržaja biblijskih dogadjaja, nam ije- njeni uglavnom učenju i m em oriranju sam ostanskih djaka i klerika, no več od kasnog srednjeg vijeka suzio se taj naziv samo na tipološke prikaze Biblije te se u tome smislu do danas ustalio. Pod pojmom pauperes (pau­ peres Christi, pauperes praedicatores) večina autora podrazum ijeva siro­ m ašni niži kler i propovjednike, pripadnike prosjačkih redova (mendi- cantes), franjevce i dominikance. 7 Njemački term in Blockbuch označuje tehniku tiskanja knjiga prije G uten- bergova iznašašča tehnike pokretnim slovima. Cijela stranica knjige oti- skuje se pomoču svega jednog drvoreza, u jedinstvenom bloku, gdje su na površini drvene m atrice izrezani crteži i svi tekstovi pojedine stranice. Vidi osnovnu noviju literatu ru o Blockbuch-izdanjim a B. pauperum : A. J. J. Delen: Histoire de la gravure dans les anciens Pays-bas et dans les provinces beiges des origines jusq’ä la fin du XVIIIe siecle, I, P a r is - Bruxelles 1924, pp. 67—68. H einrich Theodor von Musper: Die Urausgaben der holländischen Apoka­ lypse und Biblia pauperum, M ünchen 1961. A rthur Mayger Hind: An Introduction to a History of Woodcut, I, New- York 1963, (Dover publ.), pp. 230—240. Elisabeth Soltesz: Biblia pauperum, Berlin s. a. (poslije 1964.); faksimile prim jerka 40-listovne B. pauperum iz Nadbiskupske biblioteke u Eszter- gomu. E. Kirschbaum: Lexikon der christlichen Ikonographie, I, Rim—Freiburg i. B.—Basel—Wien 1968. (izdanje H erder), pp. 293—298, s. v. Biblia paupe­ rum (sintetski prikaz). W ilhelm Ludwig Schreiber: Handbuch der Holz- und Metall-Schnitte des XV Jhs., IV, VI, VIII, (III izdanje), S tuttgart—Neudeln 1969. Za srednjovjekovnog čovjeka S tari i Novi Z avjet p red stav ljaju jedin- stvenu cjelinu koja je sastav ljen a od dva sim etričn a dijela, n alik n a predm et i zrcalnu sliku tog predm eta, pri čem u je S tari Z avjet sam o slika, sam o nagovještaj i simbol onoga što če se u p otpunosti i u sa- vršenosti ostv ariti tek u Novom Zavjetu. Polazeči od te teze, srednjo- vjekovna je teološka književnost pronalazila i utvrdivala u staro - zavjetnim osobam a i dogadajim a tipove i predslike (prefiguracije) osoba i dogadaja iz Novog Z avjeta, u prvom redu K rista, a Biblia pau- perurn je podudarnost i zakonitost tak o shvačene sim etrije, prevela i prikazala sistem om slika i sažetih kom entara. No n ajbolje je da ovo što smo sada rekli, objasnim o n a jednom kon- kretnom prim jeru, npr. n a listu br. 3 iz četrdesetlistovnog Blockbuch izdanja Bibliae pauperum (sl. 110). Svaki drvorezom o tisn u ti list Bibliae pauperum idejno je zaokružena i likovno kom ponirana cjelina. Ta je cjelina sastav ljen a od nekoliko slika koje su u v ršte n e u zajed- nički arh itek to n sk i okvir (sl. 111). Nosilac glavne tem e je slika u sredini, a ona ilu strira jedan novoza- v jetni dogadaj, tak o zvani an titip (Antitypus). Na ra šem listu takav je a n titip POKLONSTVO TR IJU KRALJEVA (Epiphania, Bogojavlje- n je). Lijevo i desno od te središnje slike nalazi se po jed an starozavjetni prizor. Ovi staro zav jetn i prizori su n agovještaji i predslike onog sre- dišnjeg prizora, oni su njegovi tipovi (Typus). U našem slučaju su staro zav jetn i tipovi Poklonstva triju k raljev a: ABNEROVO POKLON­ STVO DAVIDU (slika lijevo) i POKLONSTVO KRALJICE OD SABE KRALJU SALAMONU (slika desno). Gore, u lijevom i u desnom k u tu lista br. 3, n ad spom enutim staro - zavjetnim prizorim a, nalaze se lectiones. To su p arafraze i tipološki kom entari onih staro zav jetn ih tekstova koje prizori ilu striraju . Lijevo (nad slikom Abnerova poklonstva D avidu) piše: Legitur in secundo libro Regum, tertio capitulo, quod Abner princeps militie Sa­ ul venit ad David in Iherusolem ut ad eum conducet totum populum istum qui tunc sequebatur domum Saul. Quod figurabat adventum magorum ad Christum qui cum misticis muneribus Christum adorabant. (čita se u Drugoj knjiži kraljeva, u trečem poglavlju, da je Abner, vojskovoda Saulov, došao k Davidu u Jeruzalem, da mu privede sav onaj puk koji je tada slijedio dom Saulov. A to predstavlja dolazak Mudraca Kristu koji su se otajstvenim darovima Kristu poklonili.) Desno (nad slikom Poklonstva kraljice od Sabe kralju Salamonu) piše: Legitur in tertio libro Regum, decimo capitulo, quod regina Saba, audita Jama Salamonis, venit in Iherusolem cum magnis muneribus eum ado- rando, quae regina gentilis erat. Quod bene figurabat gentes qui Dominum de longinquo muneribus veni- ebant adorare. (čita se u Trečoj knjiži kraljeva, u poglavlju desetom, da je kraljica od Sabe, čuvši o slavi Salamonovoj, došla u Jeruzalem, da mu se s veli­ kim darovima pokloni, a ta je kraljica bila poganka. To pak na pri- kladan način predočuje narode koji su iz daleka dolazili da se s daro­ vima poklone Gospodinu.) Ispod ovih triju slika ispisani su tituli: — njihova tu m ačen ja, sastav- Ijen a u leoninskim Š tih o v im a . Tako pod slikom A bnerova poklonstva čitam o: Plebs notabilis gentes Cristo jungi cupientes. (Ugledan puk označuje narode koji se žele pridružiti Kristu.) Pod sJikom Poklonstva triju kraljeva piše: Cristus adoratur, aurum, thys, mirra locatur. (Kristu se klanjaju, zlato, tamjan i miru polažu.) Pod slikom Poklonstva kraljice od Sabe Salamonu stoji: Hec typate gentem notat ad Cristum venientem. (Ova, tipom označuje puk, koji dolazi Kristu.) Izn ad ovih triju slika i ispod n jih nalaze se još po dva lik a (poprsja) p roroka ili dru g ih staro zav jetn ih osoba (tzv. auctoritates) s citatima ili s oznakama citata n jih o v ih riječi kojim a se alu d ira n a sadržaj cen- traln o g prizora. Tako je n a našem listu gore lijevo p rik azan lik Davida s citato m p sal­ m a 71,10: Reges Tharsis et insulae munera offerent. (Kraljevi Taršiša i otoka prinijet če darove.) G ore desno je lik p roroka Izaije i c ita t iz njegova proroštva (Iz. 60,14): Et adorabunt vestigia pedum tuorum. (Oni koji te prezirahu klanjat če se tragovima tvojih stopa.) Dolje lijevo je prorok Izaija s citatom (Iz. 2,2—3): Et fluent ad eum omnes gentes et ibunt populi multi. (K njemu — tj. k brdu Gospodnjem — stjecat če se svi narodi, nagr- nut če mnoga plemena.) Desno dolje je Mojsije (u srednjem vijeku sm a tra n je autorom IV knjige Pentateuha, tj. knjige Brojeva, Numeri) s citatom (Br. 24,17): Orietur stella ex Jacob, et surget virga de Israel. (Od Jakova če zvijezda isteči, od Izraela žezlo se diči.) Sada, pošto sm o upoznali sadržaj, sm isao i kom pozicijsku shem u lis- tova iz tisk an e Bibliae pauperum, i to n a listu br. 3, kojem je središnja tem a Poklonstvo triju kraljeva, lako demo upravo ta j list prepoznati kao predložak n a kasnogotičkim fresk am a u svetištu zborne crkve u P azinu u Istri. Freske su izvedene oko godine 1470, a slike koje su n astale oslanja- njem n a ovaj predložak iz Bibliae pauperum, nalaze se n a prvom po­ lju južnog zida u svetištu (sl. 109). Na tom polju pazinskih fresak a d an as više ne postoji ce n traln i p ri­ zor (Poklonstvo triju kraljeva). Bio je u n išten u X V III stolječu, kad je n a tom zidu, usred toga polja, bio probijen novi prozor. No lijevo i desno od prozora prepoznajem o prizore: Abnerovo poklonstvo Davidu (lijevo) i Poklonstvo kraljice od Sabe kralju Salamonu (desno), a to u toliko d etaljn o j pod ud arn o sti s drvorezom iz tisk an e Bibliae paupe­ rum da možemo zaključiti kako je upravo list br. 3 bio predloškom slikaru u Pazinu. Te sličnosti su tolike da o d u d aran ja zapažamo. sam o u onim m alim pojedinostim a koje su u najužem sm islu riječi bile svojstvene pazinskom slikaru, a to su njegov slikarski rukopis, n je ­ gove sigle u d etaljim a n a n ab o rim a odječe ili u č rta n ju očiju, p rsti- ju i sl. S to g a lista iz Bibliae pauperum preuzet je i raspored onih dvaju pro- roka što su ukom ponirani pod ovim prizorim a. Isto tak o n a freski prvog polja sučelnog, sjevernog zida u pazinskom p rezb iteriju utv rd u jem o da je tu kao predložak služio drugi list iz tisk an e Bibliae pauperum, i to list br. 4 (sl. 112). Središnji njegov p ri­ kaz (a n titip ) n a tem u PRIKAZANJE KRISTA U HRAMU n a pazin ­ skom je zidu uništen, je r je n a njegovu m jestu n ak n ad n o bila u g rads- na velika k am en a ploča s epitafom obitelji Moscon.8 No s obiju stra n a ep itafa potpuno su sačuvani staro zav jetn i prizori: OBREDNO OČIŠČE­ NJE ŽIDOVSKE ŽENE NAKON PORODA (lijevo) i IZRUČENJE MA- LOG SAMUELA SVEČENIKU ELIJU (desno). T a su dva staro zav jetn a prizora u tipološkom sistem u Bibliae pauperum tipovi PRIKAZANJU KRISTA U HRAMU (sl. 113). P odudarnost ove pazinske freske s predloškom možemo p ra titi i u ne- b itn im pojedinostim a, npr. u n o šn jam a likova, u oblicim a žrtvenika, u pokrivalim a glava d v aju proroka, i sl. M edutim , ni n a prvom ni n a drugom zidu u P azinu slikar nije ropski slijedio listove iz Bibliae pauperum kao kom pozicijske cjeline. N a juž- nom zidu, u v rh u kom pozicije, slik ar je um jesto dvaju proroka uvrstio 8 Epitaf XVI st. pazinskog kapetana Aleksija Moscon, njegove žene Eufra- zije i sina Ivana bio je u XVIII st. prilikom obnove zborne crkve izvadjen iz poda i ugradjen na sjeverni zid prezbiterija. m otiv ROBENJA KRISTOVA, m otiv, koji nije bio prik azan n a grafič- kom predlošku (n a listu br. 3) Bibliae pauperum, a u v rh u kom pozicije n a sjevernom zidu je um jesto dvaju proroka uvrstio drugu tem u, koja je sada uslijed oštečenja freske postala gotovo nečitljivom . Sve nam to pokazuje da se slikari fresak a u Istri nisu ropski i slijepo držali svojih g rafičkih predložaka, nego da su ih slobodno odabirali i probirali, da su ih koristili kao putokaze i inform atore. Odnos izm e- du predloška i srednjovjekovnog freskiste bio ie uzaiam an. Slobcdno koristeči predložak, slikari su m odificirali sastav predloška, a s druge stra n e predložak je m odificirao sam u slikarevu predodžbu i utjecao čak i n a osnovna slikareva kom poziciona sh v ačan ja. Ovo posljednje n ajb o lje vidim o upravo u Pazinu, u n ačin u kako je slikar organizirao velike zidne plohe.3 Slijedeči ovu m isao upozorit ču kako su i drugi m ajsto ri u Is tri ko­ ristili n a još slobodniji i nezavisniji n ačin pojedine motive s listova Bibliae pauperum, tj., kako su iz tih listova uzim ali za predloške sam o pojedine novozavjetne prizore, kako su ih, naim e, izdvajali iz njihovih tipoloških sklopova. T akav n ačin k o rišten ja sam o p ojedinih m otiva utvrdio sam do sada u djelu anonim nog m a jsto ra koji je godine 1471. radio u crkvi sv. T ro jstv a u žm in ju i u ra d u m ajsto ra V incenta iz K astva, koji je go­ dine 1474. radio u crkvi sv. M arije n a šk rilin a h kod B erm a. Na žm injskim fresk am a zapažam o da je večina prizora iz života K ri- stova izradena prem a cen traln im poljim a s listova Bibliae pauperum, i to: 1. B IJEG U EGIPAT p rem a listu br. 5 (sl. 121) 2. PAD EGIPATSKIH KUMIRA prem a listu br. 6 (sl. 122 i 123) 3. POVRATAK SV. OBITELJI IZ EGIPTA prem a listu br. 8 (sl. 124 i 125) 4. KRŠTENJE KRISTOVO prem a listu br. 9 (sl. 126 i 127) 5. K R IST IZGONI TRGOVCE IZ HRAMA p rem a listu br. 15 (sl. 128 i 129) 9 To isto smo zapazili i u Bogorodičinoj crkvi u Božjem Polju blizu Vižinade u Istri, gdje su kao predlošci služili listovi iz Bibliae pauperum ili njoj srodnih tiskanih djela, i gdje je raspored slika na predlošku takodjer dje- lovao na etaznu kompoziciju tresaka u visokim, šiijastim lukom zaključe­ nim poljima na zidovima kasnogotičkog prezbiterija ove nekada sam ostan­ ske crkve. Dok su freske na svodu prezbiterija ostale od svog postanka vidljive gle- daocu, freske na okomitim zidovima prezbiterija bile su naknadno potpuno prem azane vapnenim bjelilom i tek su posljednih godina zapažene. Kako su se u prvom sondiranju pojavili tek neki dijelovi tih slika, preuranjeno je dati u sadašnjem stanju (god. 1976.) o njim a i o njihovu sastavu točan sud. Ipak, iz elem enata koji su se pojavili u sondama, smijemo zaključiti da se glavna njihova tem a odnosi na tipologiju Bogorodice, na misao o njenu djevičanskom m aterinstvu, je r se vee sada dadu identificirati idejno povezani prikazi: Proroci — Navještenje — Napastovanje Eve — Gedeo- novo runo — Vas electum — Goruči grm. Cf. Branko Fučič: »Božje Polje«, Bulletin za likovne umjetnosti JAZU, XV—XXVII, Zagreb 1975, pp, 137—148. 6. POSLJEDNJA VEČERA prem a listu br. 18 (sl. 130) 7. MASLINSKA GORA prem a listu br. 20 (sl. 131 i 132) 8. POLJUBAC JÜDIN prem a listu br. 21 (sl. 133 i 134) 9. PILAT PERE RUKE prem a listu br. 22 (sl. 135 i 136) 10. KRISTA KRUNE TRNOVOM KRUNOM prem a listu br. 23 (sl. 137) 11. USKRSNUČE prem a listu br. 29 (sl. 139) 12. SVETE ŽENE NA PRAZNOM KRISTO VOM GROBU prem a listu br. 30 (sl. 140) 13. NOLI ME TANGERE prem a listu br. 31 (sl. 141) 14. KRIST SE JAVLJA JEDANAESTORICI UČENIKA p rem a listu br. 32 (sl. 142) 15. NEVJERNI TOMA prem a listu br. 33 (sl. 143 i 144) 16. UZAŠAŠČE prem a listu br. 34 (sl. 145 i 146) M ajstor u ž m in ju tak o d er n ije doslovce prepisivao svaki detalj s p red ­ loška, nego se predloškom orijentaciono služio, m odificirao ga, izbaci- vao iz njeg a neke pojedinosti ili je pak um etao svoje, nove m otive. Na BIJEGU U EGIPAT proširio je svoju kom poziciju s desne stran e krajolikom , a s lijeve Strane likom p ra tilje s košarom h ra n e n a glavi i likovim a ap o k rifn ih progonitelja, Herodovih vojnika. U prizoru PAD EGIPATSKIH KUMIRA dodao je pozadinu s gradskim bedem im a i ku- čam a. U prizoru ISUS TJERA TRGOVCE IZ HRAMA pojednostavnio je b ald ah in sk u arh ite k tu ru . N a POSLJEDNJOJ VEČERI zam ijenio je okrugli stol pačetvorinastim , a zbijenu kom poziciju uspravnog fo rm a­ ta s predloška rasteg n u o u svoj položeni fo rm at oslikanog polja. Na POLJUPCU JUDINU dodao je s lijeve stran e slugu u liku L andsknech- ta što n ap in je sam ostrijel. Na prizoru K RIST SE JAVLJA JEDANAES­ TORICI UČENIKA pojednostavnio je sjev ern jačk i kučni zabat i krov dajuči im jed n o stav n ije oblike prim orske arh ite k tu re, itd. P ojedina polja iz listova tisk an e Bibliae pauperum koristili su kao predloške m ajsto r V incent iz K astva i jed an od njegovih surad n ik a pri izvedbi fresak a u B erm u godine 1474. T ako je dio m otiva n a RODENJU KRISTOVU s lista br. 2 upotrijebio V incentov su rad n ik za prizor RODENJA MARIJINA, pri čem u je iz predloška izbacio likove sv. Josipa, novorodenog Isusa u jaslam a te likove vola i m agarca, a uvrstio lik služavke; Bogorodicu s predloška pretvorio je u sv. Anu i u krilo joj položio golo čedo, m alu sv. M ariju. Sam pak m ajsto r V incent iz K astva naslikao je K RšTEN JE KRISTO- VO prem a predlošku s lista br. 9. A kad je m ajsto r V incent n a beram skom zidu slikao prizor PRIKAZA­ NJE BOGORODICE U HRAMU, kao predloškom se poslužio listom br. 4, te je spojio m otive s lijevog i s desnog polja tog lista. S lijevog polja, koji n a tom listu Bibliae pauperuvi ilu strira OBREDNO OČI­ ŠČENJE ŽIDOVSKE ŽENE POSLI JE PORODA, uzeo je tem eljn i m otiv (ženu, dijete, p ra tn ju i dijagonalno p ostavljeni žrtvenik), dok je s desne stra n e svoje kom pozicije um etnuo lik svečenika Elija, koji se n a listu br. 4 nalazi na desnoj, starozavjetnoj sceni IZRUČENJA MALOG SAMUELA SVEČENIKU ELIJU; uz to je n a dijagonalno postavljeni o ltar prenio gotički trip tih sa žrtvenika, koji se n a predlošku nalazi u sceni IZRUČENJA MALOG SAMUELA. Na beram skoj freski PRIKAZANJE KRISTA U HRAMU, m ajsto r V in­ cent je za predložak upotrijebio središnje polje s tog istog lista br. 4, n a kojem je p rik azan a istoim ena tem a. Svoju kom poziciju, m edjutim , V incent je proširio s lijeve Strane um etan jem lika sv. Josipa, žene s košaricom i golubicam a te večim brojem žena p ratilja. Sve što smo ovdje iznijeli budi u n am a razm išljan ja i zaključke. P rije svega, podsječam o se kako je u srednjem vijeku, p rije pojave tiskom um nožene grafike, u m jetn ičk u sliku — kao u n ik a t — m ogao posjedo- v ati sam o m ogučnik: bila to crkva, bila to neka korporacija, bio to pojedinac. U m nožena grafika, m edjutim , učinila je svojevrsnu revoluciju u kon- zum u um jetničkog djela. Sada, za novac d ostupan širim slojevim a, m ehanički um noženo djelo moglo je uči u sam ostansku, svečeničku, gradjansku, o b rtn ičk u pa i seljačku kuču. T eh n ik a um nožavanja drvoreza i bakroreza dem okra­ tizirala je u m jetnost. Um noženi grafički listovi pro d irali su k n am a putem trgovine. Oni su — slikovito govoreči — dolazili k n am a kao nekim zračnim m ostom iz ta d a n am a velikih d aljin a (iz H olandije i iz N jem ačke), donoseči u n aše u m jetn ičk e provincijalne am b ijen te sasvim novu u m jetn ičk u m ateriju . Ulazeči u naše lad an je i u naše selo, grafik a je udom ačivala kod nas nove predodžbe u svijesti konzum enata, ali podjednako je to činila i u svijesti slik ara; pom oču grafike, kao posrednika, nova su k u ltu rn a dobra p o stajala i u našoj sredini našim opčim dobrom . N aravno, g ra ­ fički su nam listovi donosili u prvom redu nove ikonografske in fo r­ m acije. No s novim ikonografskim inform acijam a, oni su istovrem eno unosili i nove m orfološke i stilske tekovine i ucjepljivali ih u n ašu regionalnu um jetnost. G rafik a je podjednako djelovala n a estetske ideale publike i slikara, a — kako smo vidjeli u P azinu — u tjeca la je i n a sam a kom pozicijska sh v ačan ja slikara. G rafik a je istarskim m ajsto rim a govorila odrešitim jezikom linije, si­ gurnim rezom oštrice, geom etrizm im a svojih sigli i šrafira. O dlučujuča o rijen tac ija kasnogotičkih istarsk ih m ajsto ra zidnog slik arstv a n a sje- v ern jačk e grafičke predloške urodila je onim izrazitim g rafizacijam a zidne slike, koje tak o jako pečate značaj istarsk ih fresaka. U kratko, uloga im p o rtiran e grafike u istarskom zidnom slik arstv u d ru ­ ge polovice XV stolječa bila je velika i bogata odjecim a. K ako se iz ovog prikaza vidi, prijenos te grafike n ije se odvijao sam o posredstvom sl obodnih g rafičk ih listova nego i posredstvom n a jč ita - n ije srednjovjekovne knjige, Bibliae pauperum u B lockbuch izd an ji- m a, — bestsellera ed ito rijaln e d jelatn o sti svoje epohe. Die bisherigen U ntersuchungen (Stele, Paškvan, Prelog, Fučič / B em erkun­ gen unter Nr. 1—4) haben ergeben, dass den Freskom alern aus der zweiten Hälfte des 15. Jahrhunderts niederländische und deutsche spätgotische gra­ phische B lätter als Vorlage gedient hatten. Für die Fresken in Mače hat Stele konkrete Vorlagen des Meisters E. S. festgestellt, und Pre'log erm ittelte die Vorlagen desselben Autors für die Fresken in Beram. Paškvan, Prelog und Fučič haben bewiesen, dass für die Fresken des Meisters Vinzenz von Kastav in der Kirche in Beram die Vorlagen des Meisters m it den Bandrol­ len verw endet wurden, w ährend Fučič die Entdeckung gemacht hat, dass die Fresken des Johannes von Kastav aus dem Jah r 1490 in der Kirche in H ra­ stovlje auf die Vorlagen desselben Meisters zurückgehen. Ksenija Rozman hat festgestellt, dass als Vorlagen auch die B lätter von Israel van Meckenem (Bem. 4) gedient hatten. In der vorliegenden Studie stellt der Verfasser fest, dass den Freskom alern in Istrien in der siebziger Jahren des 15. Jahrhunderts als Vorlagen auch Holzschnitte aus der vierzigseitigen Blockbuchausgabe der niederländischen Biblia pauperum (Bem. 7) gedient haben. Der anonyme Südtiroler Meisters aus dem B rixener Kreis hat sich beim Bemalen des Presbyterium s der Domkirche St. Nikolai in Pazin um das Jahr 1470 der graphischen B lätter aus der Biblia pauperum bedient (Bem. 3 und 4); der anonyme M eister in der Kirche der hl. Dreifaltigkeit in Žminj aus * dem Jah r 1471 hat als Vorlagen für seine Fresken die m ittleren Felder der Blätter Nr. 5, 6, 8, 9, 15, 18, 20, 21, 22, 23, 29, 30, 33 und 34 (Bildern von 121 bis 146) verwendet. Der M eister Vinzenz von K astav und sein M itarbeiter in der hl. M arienkirche in Škriljine bei Beram greifen in ihren Fresken Motive auf die in den B lättern 2, 4 und 9 enthalten sind. Der Verfasser m acht darauf aufmerksam, dass sich die M eister aus Istrien nicht ganz und gar an die Vorlagen hielten, sondern wählten, kom binierten und modifizierten, so dass m an sagen kann, dass die Vorlagen ihnen nur als ikonographische Inform ationen gedient haben. Graphische Vorlagen haben auch die stilistisch-morphologische Prägung der Fresken wesentlich beein­ flusst, und zwar dahingehend, dass sie auf jenen Prozess der graphischen G estaltung eingew irkt haben, die für die spätgotische W andmalerei der ein­ heimischen W erkstätten in Istrien in den letzten Jahrzehnten des 15. Ja h r­ hunderts im besonderen charakteristisch war. 96 Savičenta. Crkva sv. Vincenta na groblju. Razvijena shema kompozicije freske u srednjoj apsidi. Motivi: Majestas domini i Deisis m 97 Beram. Župna crkva sv. M artina, oko 1431 g. U krštavanje motiva Bogorodice zaštitnice s plastem i Bogorodice Platytere 98 Barban. Bratovštinska crkva sv. Jakova, oko 1470 g. U krštavanje motiva Bogorodice zaštitnice s plastem i Bogorodice Platytere m 100 Savičenta. Crkva sv. Vincenta na groblju, XIII. st. Detalj Raspeča 99 Draguč. Crkva sv. Elizeja na groblju, oko 1300 g. Raspeče. Hibridni tip bizantinskog raspetog krista 101 Hrastovlje. Crkva sv. Trojstva, Ivan iz Kastva sa suradnicama, 1490. Kalendar, mjesec januar. Motiv »dobre ruke« 103 Glagoljski misal iz Berma. Ljubljana, NUK, ms. 162, f. 137 v. Ilum inacija za mjesec decembar 102 Glagoljski misal iz Berma. Ljubljana, NUK, ms. 162, f. 134 v. Iluminacija kalendara za mjesec maj 104 Plomin. Crkva sv. Ju rja starog. Glagoljski »Plominski« natpis, XI. st.; Silvan s vegetacijskim atributom u ruci XL V 105 Buzet. Lapidarij muzeja. A ntikna ara s prikazom Silvana s vegetacijskim atributim a 107 Turjak. G rajska kapela, XV. st. Sv. Juraj s vegetacijskim atributom u ruci 106 Vrbnik, o. Krk. Crkva sv. Jurja, X II/X III. st. Sv. Juraj s vegetacijskim atributom u rukam a 108 Turjak. G rajska kapela, XV. st Sveti mučenik s palmom u ruci 109 Pazin. Zborna crkva sv. Nikole. Zidna slika južnotirolskog anonima, oko 1470. Južni zid prezbiterija, prvo polje 2S2SSE222S tfn ih iG a iK ftfa ia u H m tj w irm lo m ^ 0)^{niiT4Hirrp6 im l> r fa uvnfrtöhuaö uprdv owbro tfinirrr rcnrai. gtUnrifrauitürfrrita? wwiUMt.iSrfisumtat*, ifirurhi mfliwz sji r p n f)tQ «u tm lh cP T m m crtfiO iB tn töD U ibenb l ^ n s u ^ c b a antes few 3aiflmimi6 m e m i*r&i oim m ^6 urnan'j? cua*= wfo qi-rgwa $rta[£>rM buft^bf^ tjrtre n , imm t le