Postari ва plačena u gotovo Cena Din 2'- SOKOLSKI GLASNIK Usi lo s Avtz^ sokola kraljevine juccs i.av g je H M ESEĆM PRILOG SOKOLSKO SELO* K Cuvafie Јидо&1«жшјш i Izlazi svakog petka — Godišnja pretptata 50 Din — Uredništvo j uprava nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12,943 — Oglasi po cenikp — Rukopisi se ne vračaju m Ljubljana, 12 jula 1935 God. VI — Broj 29 Visoka pažeja Njegova Veličanstva Kralja — Sokolstvu V Vel Kraij derevao Je Sokolsko) župi Niš krasnu zasiavu Veličanstvo Kralj da i iz-jj ,lm načinom pokaže svoju ljubzv iov Kovanje za našo Sokolstvo, da-Hu ° !C ^°k°l'>kci župi Niš skapoce., fev^v« °d teško trobujne svile, platnom Srmcm. Na jednoj 4>a V ^ S0^3 °zaren sunčevim zraei-4l K**** niefia je natpi>: »Sokolskoj 5°K^ls a >sPo*i sokola gesli: »Kroz tVo i Jugoslovenstvo — Sloven- ^ Jr I se e’ US lovim., o Ve strane nalazi mu ,P0:“a Karadorđevića, kruna sa zlatnini vencem una- okolo, a iznad ovoga zlatnim pismenima: »Petar II«. Ispod grba »Kralj Jugoslavije«. U uglovima nalaze se lipove grančice, koje simbolički prikazuju slovensku ljubav. Zastava je bila svečano razvijena 11 o. m. u Nišu, i njome su naši Sokoli i Soko'ice krenuli na svoj put u So?'ju, da s ovim simbolom ljubavi i bratstva još jače pcvežu medusobnu ljubav i uzajamnost Junaka j Sokola, tc Jugoslovena uopče. Svejunačhl slet u Sofiji doče!i jugoslovenskog, češkoslovačkog i poljskog Sokolstva ?0mw|'ja. ie. Počela da živi novim, ' Sok(jo n{.ni životom, životom Junaka i °vula c "»vuioiii, zivuio: bQjHm. V ic preplavljeno narodnim ^arskim i ostalih slovenskih ■*0 ц V. v?, je U pokretu, sve vrj-i Mst'.v, °?niici. Brojni vlakov! kojima K ti__ i.....i • . *1. rSjtVflVfiu mnoštva Junaka iz svih Цг„ bugarske da ju ovome krasno-^Scbni Sv°iu posebnu sliku, svoj v«m Sofija živi u nestrplji- Sv<^anbsti nlu iunačko - sokolskih ?vojoj si'', ''Dojena ljubavi ju prema 11 istim Cnsk«j brači. koja su u jahanj si a Docela da pristižu sa svih torsL ,enskog sveta. Slovenska bu-SiCe n«? i Prebudila se je, bu ,"irsko i ^’uči • 'e Ja^c > živi je da kuca s4u 1 °s<-‘ćajući u svojoj sredini Џч DnfV(^ku sokolska braću. To sa ?k(slet5iRUnc>sti oseča i za ovih prvih Snf-- l'ana u kojima učestvuje ,a >m s ... dana u kojirn,. • ’ da ne kažimo i čitav: } ф)д‘ . Javnost. Srdnčnost, ko j on. SckiKIVani.Sokoli i naši, i češko-IIfJjstve’n' PoUski a koja je srdačnost kje jfta Samo nama Slovenima, d.j-.4* sr,fuVi0^ ponog izražaja ovir. da-Vs i železničkoj staniei : na UtVnoi cnk0raHu u srcu Bugarske, u p’ slovenskoj Sofiji. Г llDrav ^rupa Jugoslovena doček ana Г|к«кј ?,volieanstveno, oduštvljeno, d naš^ ^ . sofijsko j staniei sačekali j ®ci >• °"Ole mnogobrojni bugarski i^dili' »i Drcstonicc i pretstavnici i Drok xU^e.nia- ‘4>a čelu im je bio k Daš f,tU ni Prijatelj br. dr. Minev. ,1 f88an ixPl’.avnik poslova u Sofiji g-Л Jcvtia0zovič i ataše za štampu g. D1 -11 a iH!su Pronustili ovu retku 4 stanjCj 110 dočekaju svoju braču 8WeniUtrO 9 va ;l0vaoL-- o • 1U* uopuiovaii .su uu-^°koli. Njihov broj prc-L f>0o. v sya očekivanja. Ima ih pre-TViiki di savezni potstarešina ti^davliparz:' Dolazak njihova vlaka j| ^ hi.„ ' P le Sviranicin roškoslova-0(i] j£ .-»ЧЦђ I , v •i UIUVVIIOI.U. -v. š’k- 4oz.„ . r°došlieaina formirala se Povorka na čelu s ee-I k,У muzikom, koja je kre- dejje J^kun ulicama do trga Svete sir” пЧПпгГ' Je Sv'ranjem češkoslova-dii^čkoi v , urndn ovacijama Ceško-jr rk n,a četa Junak šk4n..,Tu>-bom. Ril; c. nrkntn; : peronu, bila je po-a s voj- bft ^ v,alc s iugosloven- 4 VebeVi. irt- zasv>l'ala jc glazba ju- Xf«.l U lllrnm. .. :-i- .».„4 roaa4ii^ ',uf-°^»ovcmma je zaz .a br.. i1.1 Potstarešina Save; ''ЦЈ^Рсоо!^' Lazov, zahvalivši se na N o bigosi "0m b-roiu s kojim na-J Za) ^U. T i | venski Sokoli na njiho- : za> 'D. Tj T 1 Ш ,lv«lio . c.Poni i zanosnem govo-^L:?'Dost le ^,rat Paunkovič, isti-S.h'dejo ,1 fadaču junačke i so-zbbžavanju i incdusob-*anJu slovenskih naroda, a naroeito Slo v c na na Balkanu. Nato se je svrstala dugačka povorka Sokola i Junaka, koji su, manifestirajuči slovensko j ideji, došli do hotela »Blga-ri ja« gele je smeš te no starešinstvo i uprava našeg Sokolskog saveza. U svim ulicama kuda je prolazila ova povorka bili su naši Sokoli predmetom živih ovacija i srdačnih pozdrava. Posle podne stiglo je i oko 200 poljskih Sokola na čelu s bratom Zamejskim, I brača Poljaci dočekani su s istom srdučnošču kao i Jugosioveni i čehoslovaci. Dočelo ih je vodstvo Junaka, jugoslovenskog i češkoslova-čkog Sokolstva te počasna četa Junaka s glazbom. Dne U- o. m. več ranim jutrom čifava je Sofija bila na nogama spremna da dočeka svoju jugoslovensku braeu. Ulice su bile u svečanom ruhu, na ulicama ljudi vesela i razdragana lica. Sve žuri prema železničkoj Staniči da zaželi dobrodošlic.! našim So-kolima i Sokolicama. Staniča naroeito lepa ured.na. Iskičena cvcčem, zelenilom i nacionalnim bojama svih slovenskih naroda daje naročit utišal; i čisto slovenski upečatak. Mnoštvo naroda, koje očekuje braču iz Jugoslavije, daje impozantnu sliku. a i po-krajne ulice prepune su rodoljubivog pučanstva. Junači se postrojavaju, a dve glazbe junaeka i vojnička spremne su da snažnim zvukovima pozdrave Jugoslovene na ulasku u njihov grad. Prvi transport s jugoslovenskim Sckolima i Sokolicama stigao je u 7.45 časova. Čim se je ovaj vlak pojavio nastalo je oduševljeno klicanje, peva-nje i mahanje rupcima na pozdrav našim Sokolinia. Ovim vozom stigli su pripadnici Sokolske župo Beograd, njih 600 na broju. te ruski Sokoli koji žive u našoj zemlji, njih 250 na broju. Na-kon kratkih pozdravnih govora i dobrodošlica, svrstaii su se naši u dvojne redove i krenuše u svoja odredišta, burno pozdravljam svuda od ogromnog mnoštva, koje je htelo da probije policijski kordon i da se izrukuje i iz-ljubi sa svojom jugosloven. bračom. Drugi voz stigao je u 8.25 časova. Njime su došla brača i sestre iz tuz-lanskc, bjelovarske i osječko župe. Bilo ih 442. Dočeku ovog voza prisu-stvovao je i starešina Saveza bugar-skih Junaka brat Raško Atanasov, koji je bio burno akiamiran. On se je sr-dačno izrukovao i pozdravio s vodstvom ovog transporta. 1 ova sunaša brača primljena istom srdačnošču kao i ona iz beogradske župe. Narod je pustio uzde svome oduševljenju. Du-go, dugo se je pozdravljalo i rukovalo. Obe glazbe za čitavo su vreme svirale narodne skladbe, a dočekivalo je svoje goste sviranjem jugoslovenske i bu-garske himne. Nato su pristizavali ostali vlakovj u razmaku od pola sata. U 9.50 časova stigli su Sokoli i Sokolico iz Novog Sada i Petrovgrada. u 10.20 iz Kragujevca, Sarajeva, Mostara, Užica i Cetinja, nato župe Maribor, Sušak. Split, Karlovac, Skoplje, Zagreb i Niš. Sa stanice otišli su naši Sokoli i Sokolico u svoja konačišta. postrojem u dvojnim redovima. Svi su oni, bez razlike iz kojcg su kraja, srdačno pozjrav- Uočl sleia bugarslrf/) Junaka Medfusobno upoznavanfe i učvršćivanfe bralskih veza Posela generala br. Raška Alanasova predsednika Saveza bugarskiti Junaka fugoslovenskom Sokolstva S generalom br. Alanasovim propulovall su našom zemljom prvaci bugarskih Junaka br. prof. Dimitrije Lazov i br. dr. Mthajlo Minev Srdačan doček braće bugarskih Junaka u Splitu Još mnogo pre 9 sati 3 o. m., kada je imao da stigne brzi zagrebački vlak, sakupilo se je na splitskoj staniei veliko mnoštvo Sokola i Sokolica kao i nacionalnog gradanstva, koje je htelo da pozdravi braču bugarske Junake na ulasku u njihov grad. Iako je vlak imao puna 2 sata zakašnjenja, tako da je stigao tek u 11 sati, na staniei' čekao je još lep broj Sokola i gradanstva, tako da je bio sav peron ispu-njen. Čim se je pojavio vlak s bugar-skim Junacima. odjeknuli su stanicom oduševljeni poklici: Hura! Živeli bu-garski Junačil, Živeo kralj Borisi, Živela brača Bugari! U isto vreme sokolska je glazba vntpnirala bugarsku himnu. Kad je vlak stao izišli su iz vagona starešina bugarskih Junaka general br. Raško Atanasov, prof. dr. Mihajlo Minev, br. prof. Dimitrije Lazov, adutant generala br. Atanasov a kapetan br, Gvozdenov te direktor listo »Utro« br. Stanev. Braču bugarske Junake pratili su na svojem putu zamenik starešine Saveza SKJ brat Dura Paunkovič. tajnik Saveza brat dr. Gradojevič i elan uorave dr. Milorad Dragič. Brači bugarskim Junacima po-šao je u susret župski starešina brat dr. Mirko B u i č. koji im je izrekao ovu dobrodošlicu: — Draga bračo Bugari i mila bračo bugarski Junači! Mi smo nada sve ponosni i srečni da na krajnjoj zapadhoj granici Jugoslavije, na plavom Jadranu i u gradu Splitu možemo da pozdravimo izaslanstvo mile brače bugarskih »Junaka«, za koje je naše srce od davnine bilo. Ni je slučaj da je iz Splita još pre 30 godina od sokolskog starešinstva, dok je na čelu Sokolske župe stajao dr, Josip Smodleka, niklo misao da se obrazuje Jugoslovenski sokolski savez u čiji krug bi ušli i brača Bugari. Do sada je Split posetilo nekoliko grupa bugarskih gostiju, kojj su bili naj-srdačnije dočekani. ali naročjto su mili gosti, bugarski »Junači« i njihov^ dolazak ostače najmiliji dan splitskih Sokola. U to ime želimo Vam dobrodošlicu i kličem »Živeli, bračo bugarski Junači!« Bratu dru Buiču zahvalio se je na dobrodošlici srdačnim govorom br. Raško Atanasov. Zahvalio se ie na le-pom dočeku, koji ie pri reden bugarskim Junacima u Splitu, kao i u sviin gradovima kojima su prošli kroz Ju-goslaviju, ističuči kako su svuda osc-tili toplinu bratskog srca, koje tako vruče oseča prema Bugarima. Sokoli-ma. upučujo reči da rade i budu tvorci i jaka straža Jugoslavije na zapadu. Svoj govor završio je noklikom gva-danstvu Splita, Nj. Vel. rvralju Petru II i Jugoslaviji. Brača bugarski Junači otišli su nato automobilima u hotel Bellevue, gdc su bili spremni njihovi apartmani. Pred podne posetio je br. Atanasov. u pratnji br. Paunkoviča i or. dr. Bujiča, Bansku upravu, gde je bugarskim Ju-nacima serviran vermut. Nato su sc uputili u posete komandantu mesta i gradskom poglavarstvu. L' g-adskom poglavarstvu poklonio ic potpretsed- ljani na prolazu kroz grad od ti.suča i tisuča Junaka i Junakinja, kao i ogromnog mnoštva naroda, koje je dohrlilo iz svih krajeva Bugarske da učestvuje ovom velikem junačkom slavlju i so-kolsko-junačkoj uzajamnosti, ljubavi i skupnom radu na pridizanju svojih naroda i Slovenstva uopče. Zaista brača Junači i prestoničko stanovništvo pokazalo je svu toplinu slovcnskog srca i bezgraničnu jjubav, koju gaje prema svojoj brači iz Jugoslavije i cAalih slovenskih zemalju. nik gradske opštine g. Duje Ivaniševič br. Atanasovu umetničku mani grada Splita. Iz gradskog poglavarstva uputili su se u Sokolski dom, a nato u Slaviju, gde im je bio prireden ručak. Posle podne otišli su bugarski Junači automobilima u Solin da razgledaju solinske starine, a zatim u Trogir, oda-kle su se povratili u Split. Brača bugarski Junači bili su svuda na ovom izletu predmet naročite pažnje i bratskih simpatija. Svuda su ih dočekivali Sokoli i seljaei, koji su ih živo i bratski pozdravljali. Iz Tro-gira vratili su se motornim čamcima u Split, prošetali se gradskim ulicama, a nato su pošli na banket, koji im je priredila Sokolska župa Split. Na banketu još je jednom pozdravio bugarske goste br. dr. Buič, rekavši, da se smatra srečnim sto brači bugarskim Junacima može da izrazi naročite bratske osečaje u ime svoje, splitskog Sokolstva i splitskog gradanstva. Govori 0 slovenskoj slozi i uzajamnosti, koja treba da provejava naroeito . sreima sviju Sokola i Junaka. Bratu dru Buiču zahvalio se je na zdravici br. Atanasov govoreči o poslanstvu Sokolstva i junaštva oko zbli-ženja bugarskog i jugoslovenskog naroda, jer u sokolskoj ideji /družuju sc svi slavonski, a osobito južnoslovcn-ski narodi, koji imaju naročiti položaj na Balkanu. Oduševljen lepim dočekom i prijemom u Splitu brat geneTal Raško Atanasov dao je za javnost ovu izjavi:: — Očaran sani srdačnim prijemom što nam ga je bratski iskazao lepi grad Split. Ono malo što smo videli u Splitu, bilo nam je dovoljno. da se mnogo obradujemo njegovom lepo-tom. U Jugoslaviju smo došli da poredimo na veliko j sokolskoj misli. Od Niša do Splita bili su nam stalno, svug-de iskazivani iskrenj bratski osečaji. Neophodna nužda zbliženja izmedu Bugarske j Jugoslavije oseča se instinktivno izmedu nas. Ideju su k realizaciji pokrenuli vaš blagopokojni Kralj Aleksander i naš car Boris, i naš je dug da radimo na zbliženju. U tom je naša budučnost, blagostanje i kulturno podizan je dvaju mladih naroda, koji moraju dati svoj prinos oboga-čenju civilizacije naših zemalja. Bla-godarim Spličanima za srdačan doček 1 želim im najlepše za budučnost. Dne 4 jula u 8 sati otputovala su brača bugarski Junači ladom za Dubrovnik. Na odlasku iz Splita ispra-tilo ih je mnoštvo splitskih Sokola, burno poždravljajuči svoju bugarsku braču. Iz Dubrovnika, gde su brača bugarski Junači bili srdačno primljeni i pozdravljeni od tamošnjeg Sokolstva i gradanstva, krenuli su naši bugarski gosti prema Sarajevu. Na čitavom putu od Dubrovika do Sarajeva bili su duž čitave pruge srdačno pozdravljeni od tamošnjeg naroda i Sokolstva. Na-ročito je bio svečan doček u Konjiču, gde je u dočeku učestvovalo celokupno gradanstvo i sva društva. Konjic je bio sav u zastavama. Stanovništvo je obasulo bugarske Junake s cvečem, a prangije su praskale u njihovu čast. Na konjičkom trgu dočekala je braču Bugarc velika četa Sokola i Sokolica. Tu je starešina konjičkog Sokola br. Mužijevič pozdravio braču Junake srdačnom dobrodošlicom. Na dobrodošlici zahvalio se je lepim bratskim rečima br. Atanasov. Tako ganutljivi prizori ponavljali su sc i drugde, tako u Bijelom Polju, Osteošcu, Bradini, Raštevici, Hadžiču, Rakovici, Blažuju i t. d. Svuda su Sokoli-bratski dočekivali svoju braču iz bratske bugarske zemlje. Bralski doček u Sarajevu Brača bugarski Junacii i članovi našeg Sokolskog saveza, koji su ih pratili na putu. stigli su u Sarajevo 6 o. m. u veče oko 8 časova. Doček, koji im je prireden u Sarajevu, bio je zaista veličanstven. Sa železničke stanice, koja je bila prenatrpana Sokolima iop-činstvom, koji su očekivali braču Junake pošla su naša bugarska brača automobilima u sokolski dom. U so-kolskom domu i u dvorištu pred n jime čekalo je braču Junake ogromno mnoštvo Sokola i Sokolica, koji su ih pozdravili poklicima: Hura! i Živeli! Sve je bilo u znaku jugoslovensko-bugar-skog bratstva. Sve iskičeno našim i bugarskim zastavama; članovi u svečanim odorima, a mnoge članice u narodnim živopisnim nošnjama. Naše Sokolice darovale su bratu Atanasovu i ostaloj bugarskoj brači velike bukete cveča, a sokolska je glazba zasvirala sokolsku koračnicu. U ime sarajevskog Sokolstva pozdravio je braču Junake br. Bogdan Vidovič. Na njegovu sr-dačnu i bratsku dobrodošlicu odgo-vorio je br. Raško Atanasov, rekavši: — Prošli smo kroz celu Jugoela-viju u svuda smo se najtoplije osečali. To nas dira duboko, a naročito osečaji braskog jedinstva jugoslovenskih Sokola i bugarskih Junaka. Vedro gledamo u našu budučnost. Ushičeni smo lepotama vaše zemlje i bratskim jugo-slovenskim narodom. Pozdravljamo celo jugoslovensko Sokolstvo, ceo jugoslovenski narod i ideju bratskog zbliženja kličuči: »Da živi Nj, V. Kralj Petar II!« Govor brata Atanasova primljen je srdačnim ovacijama, a sokolska glazba otsvirala je jugoslovensku himnu. Nato su tri Sokolice u narodnim nošnjama predale lepe bukete cveča bratu Atanasovu, br. dr. Minevu i br. La-zovu. Brača bugarski Junači otišli su zatim u hotel Evropu, a Sokolstvo i gradanstvo formiralo je impozantnu po-vorku. koja je krenula prema Evropi živo aklamirajuči bugarsku braču. Brača Junači pojavili su se na balkonu i otpozdravljali sakupljenom narodu i Sokolstvu. Na veče otišli- su brača Junači u Narodno pozorište. 1 tu su bili predmet žive pažnje kao i za či-tavog boravljenja u Sarajevu. Brači Junacima ustupljena je banska loža. Kad su so brača Junači pokazali u loži prolamalo se je pozorište od odu-ševljenog pozdravljanja, poklika i ovacija priređenih bugars'koj brači. Braču Bugare pozdravio jc sa strane pozori-šta g. Stefanini. 7 o. m. očinio je br. Atanasov, u pratnji br. Paunkoviča i br. dr. Besa-roviča, posetu podbanu br. Hadžiome-roviču, komandantu armije br. Raki Kostiču i komandantu mesta br. Mi-loradoviču. Svečana sednica sarajevske opštine Iza posete podbanu, komandantu armije i komandantu mesta uputio so br. Atanasov u pratnji izaslanika našeg Sok. saveza i sarajevske Sok. župe u sarajevske gradsku večnieu. gde se je održavala svečana scdnica. Večnici su dočekali Junake i Sokole bratskim poklicima. Br. dt. Voj a Bes ar o v tč pozdravio je br. Atanasova j ostale u ime grada Sarajeva, a nato je izrekao ovaj govor: — Neobično sam srečan da u ime Sarajeva pozdravim brata Atana-eova. Mineva i Lazova. To činim ne iz konvencionalnosti več po diktatu svo-ga srca. Juče je Sarajevo u sokolskom domu i u Narodnom pozorištu spontano pozdravilo pretstavnike bratskog bugarskog naroda. Srečan sam što medu Bugarima i Jugoslovenima danas vladaju srdačni odnosi. Ta srdačnost počrnje od sastanka Blaženopočivšeg »SOKOLSKI GLASNIK« Goti. Vi -• nro)_rL Sedui« preisedništva Saveza eio^ei.skog Sokolova Prilikota svcjunaćkog sieta u Sofiji održsčc sc i sednica pretsedništva Saveza elovcnskoa Sokolstva. Sed-nicu je sazvao pretsednik SiS br. dr. Bukovsk*. t'z pregledan izveštaj br. tajnika, cdr.osno njetfovog zsmenika, biče na dnevnom redu i izveštaj sa-veznog nač.inika br. klingcra o uče-šču slovenskih sc.rolskih saveza na berlk’.'oj olimpijadi a. 1936. Povešee se razgovor i o učestvovanju na sve-poljskom sokj'skom slctu, ko ji če biti naredne god:ne u Varšavi, i o ju.goslo-venskom svcsckolskom sletu u Beogradu. Važro pitanje, koje još uvek čeka na resenje, jesu razna organizacij.c a pitanja samoti SSS. Pre-tsedni-štvo če se I' u viti j pitanjem unutarnjeg uredenja pojidinih slovcnsk'h. sokolskih saveza. Kako je poznato, sada su udTuženi u Saveza slovenskog Sokolstva o/j savezi: SKJ, ČOS, poljsko i rusko Sokolstvo te bugarski Junači. Ruska Sokolstvo, razume se samo po sebi, samo 0110 u emigraciji. U to m savezu potrebno je da se urede mnoga važna piianja. Na ovoin zasedanju brade sc ta-.odcr i novi tajnik SSS, jer je to inesto emrdu brata V. Štje-panka, vakr'tno. Sednica če utvrditi i dan narodno,- zasedanja. Sa strane jugoslovenskog Sokolstva ovci ee sodnici učestvovati brat Gangl i br. Pa-unkovie te nnčelnflc br. dr. Pihler, ČOS če zastupati 112 brata Bukovskega načelnik dr. Klinc.T j potstarosta brat Truhlarž i br. Kepi. + Premi eii/ntit ;n vestima ova je sednica zaj»č'-!a dne 11 o. m. u 9 ča-sova oro pedns. N joj su učestvovali za Savez SKJ brat Gangl, brat Paun-kovič i brat dr. Pihler, za ČOS br. dr. Bukovaki ,br. Truhlarž i br. Klinger, za poljsko Sokolstvo br. Zamojski i za buga:ske junake br. Raško Atanasov. Sednicu jo otvorio pozdravnim govorom jretsedn k Saveza slovensko g Sokolstva br. dr. Bukovski, istučuči radost da se ova sednica ponovno nakon 25 gedina održava u Sofiji, a ko jo j prisuitvuju i brača Junači, kao naj-mladi članovi SSS. Odgovorio je br. Atanasov, zndovoljan da s. sednica održaje u Sofiji i da na sokolskc-juna-čkoj ideji saraduju i bugarski Junači u zajedniei a ostalom slovenskem bra. čom. Nato je brat Gangl predložio jc-dan manifest, k c ji su prih vat ili svi učesnici <;ve sed.iiec, a u ko jem sc kaže. da de So!:oH i Junaei nastaviti pred 23 gedina započeti slovenski rad Svečana je sednica s ovime završena i nastavila Je svoj rad prema gore iz-netom programu. Češkos^vačkl Sokoli na sleJu u Sofiji U prcSlom broju našega lista javili smo i;ako putuju u Sofiju breča če-škoslovački Sckoli. a danas možem« da objavimo i neke potankosti o tom putu. Češkoe-ovačko Sokolstvo prijpe-lo je n Sofiju dne 10 o. m. i to Duna-vocn do Loma i nato posebnim vlakom u Sofiju. Iz Bratislave otišlo je 350 lica. oko dve treeine članova, ostalo članics. S njima je putovao član prct-ssdništva br. Kepi, dočim vedi nzornu vrstil i uop-Ji? voda je puta pk '!r.aeei-nik br. Antoniu Benda, Žensku uzor-mi vritu vodi s Stjetkovj. Nakon iu-aačkoj .sleta polazc svi članovi i članice prt-ko ('arig.ada u luaoslaviju. Najpre do otiči na Oplenac. da se po klone uspomeni blaženopočivšeg kralja Alti sindra U domovinu če se vratiti preko Beograda Zagreba i Ma- (Nastivak sa 1 strane) Kralja Alek*j>ndra sa N j, V. Kraljem Borisom. Žive^ breča Bugari i bugarski Junačil Na ove lepe bratske reči zahvalio sc je ibr. Atanasov sledečim go-, v oro m: Bili smo svedoci spontenih bratskih cs.iLnia za. vreme celoma puta kao i pri dclncku u Sarajevo. Jugosloven- ' ski Sokoli i bugarski Junači rade nu jednem delu: da se približe dvt bratska narodu, i da zajedno podu na zdravi !3tor;ski put, da sveju sudbinu re-šavaju ne dczvoljavajuči tudincima ds se mešaju u ova j naš rad. Delo koje jc zrn:čeo Blažencpodivši Kralj Aleksander i Ni. V. Krelj Boris nastavljamo za dobro naš.-h naroda. Na patu kroz Jngcsltviju videli smo da i u ne jsiromBŠnijim krajevima žive br^ča, koja esečaju za bugarski narod. Uvc:avcm vas da je isto tako osečanjs i kcd nrs u Bugarskoj prema vama. U Jugcslaviji nisrro se osečali kao u tudoj zemlji več kao u svejoj. Oseiili smo da medu nama nema razlika, Neka žlvj jugcslovenska država ribora. Na svejunačkom sle>tu naatu-piee uzorna vrsta članova na vratiTu i razboju, članice če pak pokazati svoju uvežbanost na brvnu i raznovisinskom razboju kao i prostim vežbama. Takmičenja za prvenslvo ČOS L' subotu dne 29 i nedclju 30 junija održana su u Bratislavi, na vežbalištu Sokolskog društva Bratislava IV. tak- i mičenja članstva za prvenstvo ČOS. Takmičenja je vodio načelnik c:OS br. dr. Miroslav Klinger. Od prijavljenih 39 takmičara takmičilo ih jc 33. Po-čeiak takmičenja bio jc veoma svečan tc le takmičarc i publiku pozdravio u iiae vojske diviz. general brat Miloš Žak, koji jc podvukao značenje Sokolstva za narod i državu. Zahvalio mu se načelnik brat dr. Klinger, našto su počela takmičenja. Takmičilo se najpre u obavezr.im prostim vežbama, zatim u slobodnim, u vežbama na konju, razboju, krugovima i na vratilu. Proste vežbo nisu pokazale potrebnu visinu, pa načelništvo nije bilo potpuno zadovoljno s postignutim uspesima. Na spravama pak pokazali su nekoji vež-bači vanrednu spremu. U nedelju tak-mičjlo se u streljanju malom puškom > na 50 ni. nadalje u skoku u dalj. u ba canju kugle. u skoku s palicom, u trča-nju na 100 m i p-enjanju po užetu. Ko-načni rezultat takmičenja je: prvi je opet brat Gajooš iz Brna, koji je po-stigao otl 180 bodova 160,3 boda, drugi jc brat Jan Sladek iz Bratislave IV sa 152 boda, trc-či brat Pctraček iz Praga-Krrlina sa 136.8 bodova, četvrti brat Lefler iz Praga-Vinohrada sa 135,6 bo-elova, peti brat Nastoupil iz Bratislave IV sa 126 bodova, šesti brat Ja i Beni-šek iz Praškog Sokola sa 124,75 bodova i t. d. Medu takmičarima bio je i naš brat Miroslav Forte, član Ljub-1'jaiiskog Sokola i odlični naš takmičar, koji sada študira u Pragu te vežba u Praškom Sokolu. Postigao je dvanaesto mesto sa 107 bodova. Uspeal takmlCenfa u nlžem odeljenju ČOS Na takmičenjima člar.ova nižeg odcljenja, koja su sc vršila po svim župama ČOS prošlih nedelja, takmičilo je svega u 51 župi 2867 takmičara iz 504 društva u 276 vrsta. 50 % svih po-stizivih tečaka nije postiglo .sam« 212 vežbača, tločim iznose rezultati cd 50 do 75 % pri 1037 takmičara; 75 do 90 % točaka pestigao je 801 takmičar. a 250 brade osvojilo jc preko 90 % svih po-stiživih tečaka. iG~godišnf?ca Sokolekog drufitva u VUkovIcama Središnje društvo Moravsko - šle-ske župe nije ono u Vitkovicama, ali j - društvo u Vitkovicama jedno od tiajvažnijih. S ostalim društvima Moravske Ostrave čini srž pomenute žu-ps. Vitkoviee su grad najjače železne industrije; članstvo Sokolskoga društva pripada svim slojevima, a najviše rad-ničkem. Ovo ic društvo osnovano pred 40 godim- i ovih jc dana proslavilo svo-iu 40 !iod:šnjicu opstanka. Tom prili-kom bio je u Vitkovicama okružni slct Vitkovičkog okružja. Na slctu jc na-stupilo pred 10.000 glcdalaca 700 devoj-čiea, 500 dece i dečaka. 550 naraštajaca i naraštajki, 300 članica. 300 mladih i 80 starijih članova. Proslava je uspela u svakom pogledu. Napomenuti moramo. da su u programu sleta bila i članska takmičenja. na kojima je uzelo učešia brojno članstvo. 1 utakmice su pokazale dobre uspehe. i jugoelovenski narod! Neke živi N j. V. Kralj Petar II! U čast bračo bucarskih Junaka prireden iin je banket u hotelu Kvto-pi, a posle podne pešao je br. Atanasov s pratnjom na Ilidžu i izvor reke Bosne, g do im je bila priredena i intimna večera. U noči otputovali su bugaiski Junači preko Stalača i Niša za Sofiju. pračeni izaslanicima našeg Soko’stva i bratskom ljuba\i sokolskih srdaca, koja ih je pratila na svakom koraku u našo j zemlji. Doček u Niš« I Niš je srdačno dočekao svoju bujarsku braču. Železnička stanica bila je potpuno i»punjena Sokolima i gradanstvom. koje je i na ovoi točci srdačno pozdravilo svoju slavensku bracu. Sokolska glazba intonirala je bugarsku i jugosloveneku himnu. Braču Junake pozdravio je u ime Sokola župski starešina br. Dimitrijc-vič. a odgovorio mu je br. A t a n a-s o v, koji je uz ostalo rckao i ovo; — Nas je do srca tronuo spontan i srdačam prijem, koji nam je svuda redom ukazan u vašoj zemlji. Mi se vračamo s najlepšim raspoloženjem i osečanjem koje če nesumnjivo poslu-žiti da Se u delo privedu nastojanja koja su pre dve godine otpočeli vaš Blaženopočivši Kralj Aleksandar i naš car Boris, a za opšte dobro dva naša bratska naroda. Od srca vam ioš jed-nom zahvaljujem na ovako bratskom dočeku. Kratko vreme što su se zadržali brača Junači na niškoj Staniči proveli su u razgovoru sa svojom sokolskom bračom. Otpračeni oduševljenim po-klicima krenuli su nato brača Junači u svoju zemlju. noseči iz bratske im Jugoslavije najlepše utiske i dojmove. Izjava generala br. Raška Afanasova o svom boravku u Jugoslaviji Napuštajuči našu zemlju dao je general br. Raško Atanasov sleclcču izjavu jugoslovenskoi javnosti o svom boravku u Jugoslaviji: — Mnogo sam zadovoljen što mi se pružila lepa prilika da proputujemj Jugoslaviju od istočne do zapadna granice i da se neposredno upoznam! sa životom i duhom njene sokolskal organizacije i da iz bližine vidim kak<| radj i kako živi iugoslovenski narod. To je uistini srečan slučaj, jer sam mogao ne samo da vidim i da do-bijem utiske, več i da izvučem pozitivne koristi za naše junačke organizacije. Šta sam video u Jugoslaviji pri tome putovanju? Narod koji se po ieziku, kulturi i načinu života ne razlikuje od nas. Narod koji nas sa naj-iskrenijom srdačnošču i ljubavi svuda sretao. uvek izražavajuči svoje bratske osečaje. Ime Bugarske. usklici: »Živeo Kralj Boris! Živela brača Bugari! i iskrena srdevnost koju su unosili u te reči mladi i odrasli, žene i deca ubed-ljivo su pokazali da se u eeloj Jugoslaviji razumljivo oseča ljubav i sr-dačnost prema svemu bugarskom. Sve je to tako neusjljeno. izraz izlivanja duboke slovenske duše koja mnogo dira. Oficijelna lica sa kojima smo imali prilike da dodemo u kontakt učinila su sve da nam bevljenje u Jugoslaviji bude udobni je i prijetni je. Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Knez Names-nik. koji je blagoizvoleo da me primi, estavio ie na mene neizgladivu uspo-menu blagorodstva i dobrote. G. Minister pretsednik dr. Stoja-dinovid. min star vojske general g. Petar Živkovic i ministor za fizidko vas-pitanje naroda g. Komnenovid primili su me sa bratskom srdadnošcu. za koju im od srca fclagodarim. Ali na istu takvu srdačnost i to-plotu naišli smo kod svih drugih gra-dana Jugoslavije keo i kod radnika i seliaka. Mesa je slučajeva pri kojima su vaši gradani } seljaci prvi put slu-šali bugarski iezik i gde su mnogi razumeli, i to isto onako kao što bi mi razumel; u Bugarskoi naše Bugare. Isto tako ja sam sve njih razumeo. I sada, napuštajuči iugoslovensku teritoriju, ia odnosim neizgladive us-pomene. Neču zaboraviti lepote vaše divne otadžbine. Za uvek če mi ostati u duši tepla rukovanja i sve one sr-dačnesti koje su se razlivale iz pogleda i suza nežnosti koje sam video na mnogim mestima. Uveravam vas da de svi od vas ko ji ima ju mogučnosti da posete Bugarsku naiči i tamo na ista osečanja i istu srdačnost. Siguran sam da če i vaši Sckoli koji tamo odlaze kroz nekoliko dana kao naši dragi gosti u na-šoj zemlji dobiti iste utiske i iste us-epomene koje ne mogu da iščeznu. Dužan sam naročito da blagoda-rim Duri Paunkovidu, koga smo proglasili za strogo?, ali pravednog vodn. koji je rukovao našim putovanjem i sa retkom sposobnošcu pružio nam mogučnesti da dobi jemo tako dragocene neposredne utiske o vašem Sokolstvu, o vašoj zemlji i o vašem narodu. Njegova sposobnost, prijanost i prirodnost sve nas ie osvojila. Retko čovek može da se o seča tako prijatno kao pri uslovima koje je on uineo da nem stvori. Isto takva blu^odarnost pripada prof. Gradojevidu \ dr. Dragiču, koji su. keo saradnici na sokolsko junač-kcm bratstvu i kao njegovi pomočnici, doprineli ne malo svemu tome. Napuštajuči Jugcslaviju ne mogu a da ne spomenem Duru Mrkaniča, starog hercegovadkog seljaka od 93 godine. iz hercegovadkog sela Bradine. Prvi put video se sa nama Bugarima j prvi put duo bugarski iezik. Raspla-kao se kazujudj mi da se oseda neizmerno srečnim zato što vidi u sveme selu Bugare i što tu u Bradini može da nas pozdravi. Tipičan pretstavnik vašega naroda. Pozdravljam vaš rodoljubivi i dobri narod i vaše Sokolstvo. Dovidenja u Sofiji. Slef praškog i okolišnog Sokolslvc u Taboru Povodom 50~godišnjice opslanka Sokolske župc Jana /iške U starodrevnom husitskom Taboru, gde su naša češka brača podigla svoju neosvojivu tvrdavu u borbi za nacionalnu j versku samostalnost pred dobrih 5 stoleča. bio je ove godine za-jednički slct praške župske skupine, koju sačivanjavaju pet praških župa. Ovom sletu učestvovale su i župc u Benešovu i Tabore. Ovaj pokrajinski slet bio je velika manifestacija sokol-skog rada, stoga su na njemu učestvovale večim ili man jim otposlanstvima i nekoje druge župe. kao n. pr. iz Čeških Budejoviea, austrijska iz Bcča i dru^e. Došli su i jugoslovervski Sokoli da ponovno raine uz rame s bračom Čehoslovacima tnanifestiraju za zajed-ničke sokolske ideale. Došli su i /a-granieni Tusk; Sokoli, kao i ukrajinski koji žive u Češkoslovačkoj R.pubiici. rivanje neprijatelja iz grada. O*o s'-; rog gra:ia nastao je tokom za( aj -desetleea novi grad, koji je vr.o -'-1' privlačan. * Od starih, slavnih taborskih mena ostale su samo uspomenc. A s * su uspomenc lepo i brižljivo sacu\®“, u gradskom muzeju, koii j- sm--u krasnoj gradskoj kuei. poeti pred stolečima u kasnijegotsko:n _ škoni stiiu. Tamo u prostranim J*4. ranima probuduje sj u pjs^tiu'-а ^ Javo ono staro doba. sav život r!rJS _ sloleča. Zbirke su lepo r^2li uspomen j iz grzdskoua ž.vota. na Husa Žišku, daljni »azvitas U- . i l.onačr.o na najr.oviju dob.', t a 5 ski rat, ?;ada j; Slivni Tabor ии0..'-škcsk>vai ;im legijama u l'ran »J >••_*’ Rusiji i Ita!:'|: na stotine i Buzdovan, koji je Sokolska župa Jana Žiške poklonila Savezu SKJ na sl£u' ■ Taboru. Nije bio puki slučaj, da je praška župska skupina izabrala Tabor za svoj prvi slet. Tamo sc jc pred 50 go-dina osnovala zajednička župa za sve južnočeško Sokolstvo i iz ove je župe nikla Ilusova u Češkim Budejovieama i ona u Benešovu. Nije, dakle, bilo bolje prilike, da se Tabor izabere za ovu značajnu proslavo, ne gledajuči na to, da je dan Husove smrti, 6 jula, ujedno i praznik češkoslovačkog Sokolstva i čitavog naroda i države. Us-pomeni na prve sokolske dane u juž-noj Češkoj fpridružio se je. dakle, i praznik Husove istine i Žiškine snage. Pokroviteljstva ovoga sleta primila su se gradska veča u Pragu, Benešovu i Taboru te pokrajinski odbor u Taboru, dok su u počasnom pretsedništvu bila brača: dr. Eduard Bcneš, češko-slovački ministar vanjskih poslova, Franjo Mahnik, ministar narodne odbrane i bivši ministar pretsednik Tran-tišek Lidržal. Sve pretpripremc vod:o je izvršni odbor u Benešovu pod pret-sedništvom staroste taborske izupc brata ing. Emanuela Rcsta; pretsednik svečanosnog odbora bio je starosta Podbelogorske župe u Pragu brat Karel Švare. Tehničko vodstvo sleta bilo je u sigurnim rukama br. Bogu-mila Ha vela i sestre Vlaste Boučkove iz Prage. Vežbalište pokrajinskog sleta bilo je na letnjem vežbalištu taborskoga Sokola. Ovo se sletište odlikuje s ve-* like prostranosti t krasnog položaja tik nad samim jezerom Jordan. S ve-žbališta pruža se vrlo zanimiv pogled na nekadanju husitsku neosvojivu tvrdavu. Tabor leži na 40—50 metara vi-sokom brdašcu, koje okružuje s triju strana reka I.užnica, dočim je na če-tvrtoj strani pomenuto jczerce Jordan. . Oplakivano takorckuči sa svih četiriju strana vodom i nekako od prirode utvrdeno, ovaj jc grad prkos:o svim aiapadajima svojih protivnika, dok fce nije za vreme 30-godišnjeg rata posrečilo pomoču dalekometnih topova oboriti ovu zadnju slobodnu češku kulu. Ali us^>omena na nckada-nja vremena ostala je naročito živa u starom gradu, koji se odlikuje svojom srednjovekovnom originalnošču ioš i danas u svojem starijem delu. Gotovo nista'nije porušeno, sve je ostalo kao nckada. Upadaju u oči naročito sraz-merno uske. kljukaste ulice, koje su, pače. po delomičnom zauzeču grada omogučivale daljnju cforatiu i prote- jih najboljih sinova. I u redovima J. goslovenskih dobrovoljaca u »rps* • vojei bio ih je lep broj. Iz svega o' ga sc vidi, da je ovaj grad bio otl osnivanja u god. 1423 kroz Sva ku*1 stoleča, u svim vihorima raznih rJ,. va, odlično narodmo svestan, da Je tvrdava češtva. Danas je ovaj (Jf.. Husa i Ziške i sokolska tvrdava. sfj šte župe Žiškine, koja okuplja u sV^lu’ pet o'kružja lep broj sokolskih^ tf; štava i četa. I u proslavu 50-2odisnJ-postojanja ove župe prireden jc 0 • uspeli taborski slet. -i; Jugoslovenski Sokoli su c: uC-u da posete taborski slet u večem p roj ■ Ali šilom prilika učestvovalo jo^_ njemu samo 29 članova i članica. slanstvo je vedio 1 zamenik starC’1'^ brat Gangl, a Savcznu upravu pali su savezni načelnik br. dr. Pi*1 član uprave br. Švajger, te brat sav. pednačelnik, koji je vedio sa'c nu vrstu. Več na granici dcčekali .. Jugoslcvene cdaslanici iz Tabora su ih vrlo srdačno primili i dali im potrebne savete i upute. Naš- 0(,. slanstvo došlc je u Tabor ckc 4 i r sata u jutro. Na stanici ih je ^с~ ' • % ogromno mnoštvo brače i cestar^ ‘ burno ih pozdravilo. Dobrcdošlicu • zaželeo starosta župe br. ing. R® Dolaskom jugoslovenskc delegacije 1* primilc je mesto, i unatoč ranom -s* ' naročito živahno lice; pozdravljali Jugoslovene sa sviju prozo:a. a i j stva je bivalo na ulicama sve .vlSf|Ci više. Praške su, naime, župe prisPc uglavnom več prvog dana, u četin i1 J. sebn: vlaka u Tabor, ier su гп°,г-vežbaei da pristupc jutarnjim PoS sima. . Iza kratkog odmora otišli su J\j-' slovenski Sokoli i Sokolicc na v?z"i,-lištc. gde su bili pokusi za poslcP dnevni nastuD. Sletište, na ,vCj-it> mesta za 1980 vežbača. ist:če se f' jim lepim oblikom. Tribine su mično zidane, delomično su sast* ljene iz železnih konstrukcija: za daoce bilo je cko 4000 sedista i ' stajališta na tribinaina. u pojasu P pred tribinama ioš za oko 4000 11 • Svega je bilo. dakle. mesta za Prt | 15.000-posetilaca. Sve sprave bik' sme';tene pred glavnom tribinom. •* '; prenos zapovedi bili su instah-’ * z\učniei. Glazbeni paviljon bio i-’ "j dignut za neposredno davanjc: sv‘_' J', lovežbene torke pratila ie izvr-n-1 ' ,c zniearska glazba iz Tabora, drči' mmm i Dar Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije gradu Taboru. (Dar ie rc‘,'^.|jC) orahovom drvu, delo br. Franje Ropret* i simbolizuje uskrsr.ude Jug^- _GotVvi -br0j 29 »SOKOLSKI GLASNIK« Str. 3 Sr 't 'stl|Pne koračnice svirala so-|V.., j* Blazba iz Vinograda u Pragu. ba glavne tribinc ureden je letuji te- 40 r j ”1 pavilion. ko ji ima dvoranu l "“Jjačku, 18 m široku i 8 visoku, inv*1 ° 10 nadomešta vežbalište za nog vremena. Celokupno vežbali-Iraa skoro 30.000 m- površine te dan U “eposrecino j bližini jezerca J or «de društvo ima j. svoje dobro Lr«ieno kuDalište. zaniina vežba Prvoa slctskoa dana ^aslnv a lc m*mohodom i razvieem ju-soslovenske i eeškoslovaeke zastave ic Kil ^°У‘та uz ^avnu tribinu. Tada vc/Ko^ 'e'žbalištu sakupljeuo sve £г Се. clanstvo, kao 1 jugoslovenska kol “Г1Са 1 .četl vojnika s alazbom. slova/u ZL.SV!raki jugosloven. i češko-pric,,k‘U "imnu. Javna vežba. kojoj je ban k?Vax° 1 ministar narodne od-S ieL - MahnN. bila je odlično povremo Vzap°čela je tačno u odredeno civiln" . .upane su bile i sve ostale kcvnil- ‘i Vn-,n(i vlasti, medu n jima pu-artib.,--• , ris,‘°k kao zapovednik teške bik ЛС - ;®ado i gradski p ret sed-nicjmk j“.(>u,.nara. Medu ostalim poset-nil- ji 1° i bivši ministar pretsed-Pov.| ^anb;'ek Cdržal. te mnogo čla-br li m tsc'dništva ČOS sa starostom Klin« V£'K‘m i načelnikom br. dr. 'm3ercm na čelu kako-su ostali vežbači napu-braoa e*?*«5tc nastupila su etarija b-ostinП1 lla broju. sa svojim -n.ni vpjk.„„ 1..2.. .. .. i -1. .•. Bilo .eev.zaclov°listvo. Iza njih nastu-stirp 'v Xanstvo domače župe s pro-teške ,'c?.aina, ko je su bile prilično svršok ■ vrl° bogate pekretima, a £°Vom/lU s 'Poklikom: s istinom Hu-Tiršek SaVIsnaa°m Žiškinom, po putu sprav„u' blato je sledilo vežbanje na tla "V» ’zakranih župskih vrsta i to ^»»•n epravama. Nastupilo je 18 libniiim 1 ženskih vrsta na najraz-8vu i sbravama te su tako pokazali iizsj0j°'atu i'iznicu sokolskog telesnoД KljfPri na „ telovežbenim spravama, lepšjj.11 a „točka bila je jedna od naj-župČ pU vhavom programu. Članice iz Din,"’ Ot,belo2orske nastupile su u le-bflj^^^bmice vrlo veškim vežbama dubok cu.nievima, koje su ostavlc rečito ,utisak. Spomenuti moramo navčki-; iPu skladnost i pokrivanje pri ž’m n®i. ‘vpvinta i drugim raznim te-riCa j°kretima. Jugoslovanska deveto-VeZn ZV(da je nato pod vodstvom sa-telovpvi podnače3n:ka br. Kovača dve Z- „kompozicije pomenutog Ha „i ' to: »Što čutiš. Srbine tužni?« hubami’ b>avorina Jenka, te »Hej ВгасаСи,<< ina Shtzbu Marinkovičev1.!, su oni S-u ,Se zaista potrudila i svojim Pah ’C-!lln\ nastupom dostojno zastu-Več pr:St Sokolstvo ns ovom slctu. vom stupaniu na sletište «e je 0 ,a je viher oduševljenja. koji ‘kada’s 3ZUme se, još više stepenovao napustip’ P° tako uspelom nastupu. Hica bil' . vtište. Pred nastupom čh-^edu v°f'C takmičenje u tičanju bediie 'S arna svih sedmero župa. Po-u Prai411 vlaniee iz župe Jungmano.e l«sj;n 'U' bt d m a h. nakon njihovog od-bač;Ca ?рип>1° ie vežbalište 1980 vež-frosto 'Z -v’b k župa, koje su izvodilo sl?t j VL‘žbe sastavljene za taborski vito ak°'a t°čka dobro uspela, naro-težbe ? uzmu 11 obzir prilično teške iyan‘ -e znatno uplivaju i na po-hsilj. IC| 1 .na ravnanje. Članice su se bešua’ ч Izvedba 'bude naročit-o us-r^4tn S i uspelo. Gledaoci su. °čekiVM.se' Isto tako s ncstrpljenjem • kojfla . nastup savezne uzorne vi ste Čra : 1 ,c bilo 7 medunarodnih takrni-Bjima . raznih praških društava, r edu "a Vran tludec i Leiler. Vežbali su •eloveiK 'zabrane stvari iz vrhunske hvejj rf -.t0 su sye sastave odlično dil0 j JPeinstvo ni je, razume se, šte-Bo js Ppbval°m. Članovi nisu polTU-bilo тП'Ј' vežbalište. jer ih je nnslu-cel0st.a.nje nego članica, t. j. 1479. U Nato ‘ ■Uvršili su svoju zadaču dobrce ''ирп.Л' Još sledilo štafetno trčanje ? Dobi. ,5 anskih vrsta na 4 X 401) m. trt' • 'c Srednjcčeška župa. Ka г'0уа an|e članica tako i c.vtnic čm-Sanif3^10 'c opčinsrvo s velikim za- ‘'Oan.v J o upe »Ciiom' tc ic 3 -- a t0xi. hpbedničku vrstu. Kae zavr-S tia«t 'avncu nastun,? bio j^, skup-đeljeJfp svih vežbača na sletištu. . гцујј.—> ge je s oduševljenjem po lir ■ ■ Zau' i uoiazua uueijeuu i juio Zpe*dc o a nnesto u oblika ogromne i s« !*abran> su pak vežbači u src-lc na v i 1 ogrommi skupinu. hoja ^sl0,. rllu nosila č’škoslovačku i ju ;4en S4 zastavu. Čim je bila sa-i ?vnl0 11 sbupina sve je članstvo za->Пц’ l,lz Pratnju glazbe, slovensku u °stvn Sloveni«, našto je sve nn lir. -Vezbača otstupilo s vcžbali-1ц1асцССП0 velikim oduševljenjem k. IJуел . jha g,]l e toga dana bila je telovež-iii avat a’ Ibvotno sc je imela »1 »a lel V več spomcmitom paviljo-s fc <)be(i,.n,t'n' vežbalištu, ali lepo vre-V(.a°dlueipa , 'e 'op večer i stoga su 1 e 'tp n ’u da akademiju održc pod K?ie. °m, uz elektjrično osvet-S i po sati uveče bilo je 'L 4lcci lfi ?boro potpuno zaposednuto VjJ'hja, vjma. Tada je i započeia aka-i?p fazno ' akademiji je nastupilo ji.'Ngjlj ,V' jkupina iz raznih praških 4!i '9- Ulatava ,i to vrlo lepo i elc-čt' V(OL lncdu raznih točaka s pro-w? ha k!l111:1 bilo ie i nekoliko to-Bpl- ml^vama- Tako su odabrani aza[i a enog društva PraSki Sokol v<>je izvršne vožbe na vra- tilu. Medu njima je vežbao i naš brat l ortc, koji je sada kao velikoškolac u Pragu i vežba u matičnom društvu 'Praški Sokol. Nadalje imalo je op-činstvo priliku da se divi i uzornoj vrsti ČOS u vežbama na razboju, gde su brača. pokazala savršeno znanje kao na prepodnevnom nastupu na vra-tilu. Ukratko i akademija je pokazala, kako društva praške župske skupine ustrajno i sustavno gaje telesni uzgoj. Na Husov dan bilo je u Taboru sve u pokretu več od ranog jutra. Za prepodne bila je odredena svečana po-Norka, kada se je Sokolstvo htelo pokloniti uspomeni mučenika Jana Husa i tom prilikom pozdraviti i zastupstvo starodrevnog Tabora. Pretila je dodu-še jaka kiša, tako da su sc bojah da če onemogučiti povorku, ali oko 8 ča-sova počelo je da se vedri i povorka ic s malim zakašnjenjem započeia iza 9 časova. U povorci je bilo samo članstvo u odorama. Iza načelništva i pret-scdn;štva sleta i ČOS išla je jugoslo-venska dteputacija, Ukrajinci i Rusi, bečka župa i nato u četama svih osta-1 h 7 župa. Pohod po gusto nabijenim taborskim ulicama do gradskog trga bio je ogromna manifestacija, koja se je sve više stupnjevala. kada se je trgom razlegao husitski koral i kada je pozdravio sakupljeno Sokolstvo, kojega ie bilo oko 5000 u odorama i gradanskom odelu, i ogromno m not štvo opčinstva, taborski pretsednik opštine br. Soumar. Iza br. Soumara sledio je pozdrav zastupnika praške opštine, a nato je održao svoj govor 1 zamenik starešine Sokola Kraljevine Jugoslavije br. E. Gangl, koji je bio pđzdiravljcn cduševljenim poklicima još pre nego što je počeo da govori. Tu je b-. Gangl rekao sledeče: Brado i sestre! Slet Sokolstva praškog kraja u Taboru privukao je u ovo starodrevno i slavno mesto i pretstavnike jugcslo-venskog Sokolstva. Nismo mogli da Vam dodemo u takvom broju, kako smo to inače želeli, jer smo previše vezani sletom bugarskih Junaka, koji je tik pred nama. Ali ne gledajte na naš broj, jer, brado i sestre Čehoslova-ci, budite uvereni s moje strane, da su ovde medu Vama na ovaj dan sva naša jugoslovenska sokolska srca i sve naše jugoslovenske sokolske duše. I ako u ovom radosnom zanosu, koji danas bruji ovim krasnim gradom, poslušate kucaj tih naših srdaca, u tim kucajima čucete našu staru ispovest, da smo mi Jugosloveni s Vašim narodom i s Vašom zemljom trajno, čvrsto i nerazdruživo povezani s nepobedi-vom šilom slovenskog sokolskog bratstva, A te i takve povezanosti medu sokolskim severom i sokolskim jugom Evrope ne bi nikada bilo, kada ne bi naša i Vaša sokolska svest ved punih 70 godina spajala oba naša naroda i obe naše zemlje u jednu celinu: u ve-(iku, jaku, ponosnu i junačku slovensku sokolsku porodicu! Jedno smo bili — jedno smo da-r.as — i jedno demo ostati! I ako pogledate u te naše duše, duše iskrene Vam i otvorene, orožete i prekaljene s plamenovima sokolskog bratstva, svi Vi razumedete, da se naša čuvstva, razigrana u njima, ne mogu da izliju drukčije nego u najiskrenije fcratske pozdrave, koje Vam sada ispo-ručujem svima Vama. sestre i brado, a preko Vas svemu bratskom narodu i sa svim poštovanjem i slavnom isto-ri jskom gradu Taboru. Na zdar! Zdravo! Govor brata Gangla pozdravili su phsutni Sokoli i gradansitvo poklicima Sokolstvu, Jugoslaviji i jugoslovcn-skom narodu. S istim odobravanjem i pozdravil m jem popračen je i govor starešine brata Bukovskoga. Sledila je državna himna ,i nato je bio razlaz. Iza toga sabrali su se u velikoj dvorani magistrata zastupnici čitavog :'c!.olstva, jugoslovenska delegacija i zastupnici gradske opštiine. Starosta Živ k in e župe najpre je srdačno pozdravio br. Gangla i ostale članove jugo-slovenske delegacije, našto im je izru-čio krasan dar župe Žiškine, buzdovan, sličan onome, što ga je imao Zi-ška. Izvanredno lep dar primio je u svoje ruke br, Gangl, koji je u svojen zahvalnom govoru istakao važnost Tirševe misli za sve Slovenc kao nauk za uspešan razvitak njihove- buduč-nosti. Skromnost, požrtvovanje i junaštvo Žiškinih boraca treba da obuh-vati i sve Tirševe borce, koji moraju na uzoru Žiškinih junalka da grade slovensku sutrašnjicu. Nato se je brat Gangl obratio graclskom načelniku te mu po izrečenom govoru izručio dar Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, koji jugoslovenski Sokoli daru j u gradu Taboru. Dar je drvorez rezbara Ropreta. IPredajuči ^ar brat Gangl je rekao: Braeo i sestre! Sečam se god. 1912, kada smo do-šli na VI svesokolski slet u Pragu. Tada smo se mi jugoslovenski Sokoli — tudim mačem još formalno i državno podeljeni na tri plemenska saveza — zaustavili baš ovde u Taboru, da se duhovno več ujedinjeni slijemo na ovome tlu, posvečenom istori jskim tra- dicijama, u jednu celinu i da kao jedno telo s tisuču ruku i kao tisuču tela s jednom dušom nastavimo radosni svoj put u zlatni slovenski Prag — u tu kolevku Tirševog Sokolstva! Nikada nam se neče izgubiti iz se-čanja onaj veliki čas, kojim su preob-vladavale teške slutnje, da se u isto-riji naših slovenskih rodova priprema nešto velika i odlučna za našu buduč-nost. 1 danas — posle tolikih leta — u našim dušama još uvek odjekuje ono silno oduševljenje, koje nas je zahva-tilo tako toplo i iskreno, koje nas je pratilo na našem putu i koje nam je uverljivo govorilo, da je na pomolu Husova istina, da se budi Žiškina sila i da se preko muka, kroz potoke krvi i preko gomila grobova vije Tirševa cesta ka zori slobode Slovenstva! I ako se ovaj slet drži danas pod tim geslima, kada takoder bratska Sokolska župa Jana Žiške s Trocnova slavi 50-godišnjicu svog plodonosnog života i rada, to je samo dokaz, da sve što je osnovano na nasilju i nepravdi propada, to je dokaz, da je iz slavne istorije naših naroda uzeto ono geslo, koje se kao rumen jutarnje zore raz-leva u nešu fcudučnost: pravda vitjezi (istina pobeduje!). I sve to što je bilo velikoga, viteškega i junačkoga u našoj prošlosti, prenosimo mi Sokoli u delo sadašnjo-sti. da bi naše potomstvo bilo veliko, viteško i junačko u budučnosti. U vreme u kome živimo, koje sada p: oživi ju jemo, odzvanja glas davnih dana. Rekao bi skoro: prošlost čuti, da tim dublje shvatimo njenu veličinu. A sadešnjost pak glasna je u naporima naše sokolske radinosti, u kojoj se gib-Hc sva bratska zemlja i teži na temelju ideala Tirševog Sokolstva sve dalje i više do savršenstva sokolskog bratstva. Takoder i to je »čutanje s T. G. Masarikom« — s tim tvorcem bratske Republike i našim odličnim sokolskim bratom. I kada mu ovom Prilikom u ime svih Jugoslovena izjavljujem naše duboko poštovanje, molim grad Tabor da od nas primi ovaj dar, kao doki z naše bratske ljubavi i naše nepo-kolebive vere u moč i slavu Slovenstva! Zdravo! Na zdar! Gradski načelnik br. Soumar duboko dirnut primio je u ime gradske opčine krasan dar te je izjavio, da če ga uvrstiti medu ostale gradske uspo-mene. Poslepodne bilo je posvečeno uspomeni na Husa. Odmah iza ručka pošla je sokolska povorka i na hiljade drugih ljudi u Kozji Hradec. udaljen 1 sat od Tabora, gde je iza svog ,pro.g-nanstva boravio ovaj mučenik p veko dve goiline t. j. 1413 i 1414 god. Razume se, da su danas ta.no samo ješ ruševine tog zn.unemtog gradi, ali svake gedine 6 jula hodočasti tamo veliko mnoštvo Husovih poštovalaca. Ovim hodočasnicima, kojih je bilo preko 10.000, održao jo govor ministar vanjskih poslova br. «1:*. Beneš, koji je u svojem 'govoru spomenuo i to, kako je pred 25 godina na istom mestu govorio sa Janji pretsedihk i'cšk slovaoke Republike br. dr. Masarik o značenju Husovom. naghišujuči. da je Tabor program češkoslovačkog naroda i da se mora svako oclluciti. da o hoče i nadalje eia kaluži Austriji i;i da stanc na put narodnod oslobodenia. Iza govoaa dr. Beneša otkrivena jc spo-menploča na tadanji znameniti Masa-rikov govor. Nato je još govorio eve-učilišni profesor tir. Kozak, našto je bila ova svečanost zaključena sa svi-ranjem tlržavnih himna i korala. Sokolstvo i narod vratih su _sc nato u grad da prisustvu je večerni o j svečanoj sletskoj sceni uz jezerce Jordan. Scenu su izveli razni otseei domačeg društva uz sudelovanje taborskih kulturnih društava s primernim osvetljevanjem stanovitih prizora. Scena je obuhvatala prizore iz IIu-sovog i Žiškinog doba, te je svršila-alegorijom Tiršu i njegovoj misli. Geslo scene je bilo isto. kao i ono celokupnog slefca: za istinu Husovu, sa sna"Om ŽiŠkinom. po putu rirševu. Broj gledalaca. koji su gledali ovu večeru ju scenu, bio je izvanredno velik i unateč dosti: hladnom vremenu. Nared nog dana bila su razna tak-mičenja. a posle podne nastupila je uz Sokolstvo i vojska, koja je bila na-uradena svestranim priznanjem. I ovog je dana prisustvovalo javnom nastupu ogromno mnoštvo naroda. Javna vežba uspela ie vrlo dobro. Taborski se je slet završio. Ovom se je prilikom ponovno pokazalo, kako je češkoslovačko i jugoslovensko Sokolstvo tesno povezano bratskim osečajima. Želimo samo. da bi se te bratske veze proširile i na sve ostale slovenske narode u Tirševu duhu. jer čomo jedino na tai način uspeti, da sc sokolska misao i s time misao slovenske uzajamnosti- probucli medu Slovenima, kako se nikada više ne bi vratih na staro — da služimo tudeg gospodara. Jesam li poslao pretplatu za sokolske listove z Sirite sok. glasnik KRC NIKA t Josip Bah. Dne 6 jula o. g. umro je u Zagrebu dugogodišnji direktor drame i administrativni direktor Na-rodnog kazališta u Zagrebu g. Josip Bah, od bolesti raka, koja ga je mučila više godina. Pokojni Josip Bah, direktor kazališne administracije i direktor drame u Zagrebu, rodio sc 15 februara 1874 u Gospiču. Več od mladosti je pekazivao veliko interesova-nje za kazalište. Gimnaziju je svršio u Zagrebu, a zatim je polazio glumački tečaj u Glazbenom zavodu, a od 1896 dramsku školu u Zagrebu i bio u njoj jedan od najvrednijih daka. Dve go-dinc kasnije bio je angažovan. Posle narečitih kazališnih študija u bečkom Burgtheatru, u Pragu kod Kvapila, u Berlinu i Minhenu. postao ie u Zagrebu 1903 god. redatelj, a 1908 direktor zagrebačke drame. Za svetskog rata je postao samostalni upravnik drame, što jc bio do 1920, kad je prešao u administrativnu upravu. Njegova se era u zagrebačkom narodnom kazali-štu može smatrati jednom od najži-vahnijih i najznačajnijih i po obilju odabranog repertoara i po živom interesu koji je umeo da izazovc kod ka-zališne publike. Naročitu je ljubav po-kazivao za drame nordijskih naroda, te jc njegovom zaslugom dugo vremena dominirao zagrebačkom pozorni-ccm Ibsen i Bjornson. Da još više primarni publiku u kazalište, izmišljao je svakovrsne narodne jubileje, tako 70-godišnjicu službenog uvoden ja narod-nog jezika u državne urede, 50-godišnjicu Iva Vojnoviča, 100-godišnjieu Kukuljeviča, Bogoviča i drugih. U ka-zališn'm stvarima bio je jedan od naj-boljih poznavalaca opče književnosti. Jcdnako je živ bio njegov stil dok je bio kritičar, a naročite polemičar. Antologija jugoslcvenske lirike na francuskom. Pred nečvoliko dana izišla je na franeus'kom jeziku Antologija jugoslovenske lirike XIX i XX veka, u nakladi pr.riške knjižare »Dclagrav«. Uvod ovoj knjiži napisao je dr. M. Ibrovae, koji je prcveo največi broj pesama u zajedniei sa svojem pok. euprugom. kojoj je i posvečena ova 'knjiga. U knjiži su donete pesme naših najiačih i najpoznatijih pesnika XIX i XX veka. Pesnici XX veka podeljeni su u tri epohe. Uz imena po-jedinih pesnika donet je nj:hov kra-tak životopis. Turneja kerlovačke »Zcre« po Belgiji. Belgijsko invalidsko udruženje pozvalo je u goste naše pevačko društvo »Zora« iz Karlovca, da priredi u Belgiji 10-d'nevnu koncertnu turneju. Karjovaeka »Zora« več je na putu. Pobudu za ovo gostovanje dao je prof. dr. Dekeis, lekar, koji je jednom na Plitvicama slušao »Zorine« pevače. Pokroviteljstvo nad ovim gostovanji-ma preuzeo jc ministar pTosvete i bri-seljski načelnik. »Zora« nastupa s oko 60 kompozicija sve samo domačih ili slavenskih skladatelja. P. Petrovič dobio nagradu za naj-fcolju dramu. Ocenjivački odbor Mi-nistarstva prosvete dodelilo je ovogo-dišnju nagradu za domaču najbolju dramu, koja je prikazana prošle sezone u beogradskom Narodnom po-zorištu Petru Petroviču i to za njc-govu dramu »Oslobodenje Kostc Šlju-ke«. Razna kulturne vesti. Bečka Uni-versal Edition, izdala je svesku jujo-slovenskih kompozicija za klavir, koju je uredio zagrebački muzičar Žiga Hir-šlcr. Sveski je ime »Jugoslawisches album«. Pred neko vreme preplavljali su u Buenos Airesu glavnu tržnicu. Tom prilikom našli su radnici kostur pret-potepne životinje »klerokalipta«, za koju se misli da je živela pred 20.000 godina. U Parizu jc umro Aridfe Sitroen, poznati tvorničar automobila, koji je od priprostog radnika postro jedan od največih magnata na industrijskom polju. Odliko vao sc n. vero vatnoio sposcbncšžu za reklamiranje svojih proizvoda, u koju je svrhu zakunio i Efelov toranj, koji mu je posluž-o u reklamiranje svojih automobila. LI Rimu je osnovan meaunarođni odbor za televizijo, kojeinu je glavna zadača da sakuplja podatke o napret-ku televizije. Na Siciliji umro je pred kratko vreme Dusepe Marija Pclikano, vel ki italijanski književnik, za čij: sc_ ime vrlo malo čuje. Ovaj daroviti književnik prešao je sve klanec jadikovcc dok se ie megao afirmirati na književnom polju. Tek generacija mladih ptkrila ga je i pretstavila javnosti u svojem pravom svetlu. Dugi je niz godina |1i-sao, ali sva su njegova dela bila isaic-hivana. Tek u zadnje vreme, kako rc-kosmo, stupio. je na svoje zasluženo mesto i danas slovi kao jedan od naj-jačih pretstavnika pesničke drame. Njegova sc dela da ju po italijanskim pozorištima s velikim uspehom, a i naša je čitalačka publika mogla da prosudi njegov talenat u prevodu nie-govog dela »Senilnosti«. imt IZ H 2UPA DRUŠTAVA it ETA Ž.upa Kanfa Cuka LIČKO PETROVO SELO. - Javna vežba. 16 juna održalo je Sokolsko društvo Ličko Petrovo Selo javnu vežbu uz sudelovanje Sokolskog društva Bi-hač (s glazboni) i Sokolskih četa Izačic i Gata Ilidža. Javna vežba uspela jc iznad svako-g očekivanja. Pre podne bila je impozantna povorka, koja ie bila svuda toplo pzdravljana. Na sletištu je starešina br. Simo Svjetlica pozdravio br. Sokolsko društvo Bihač i čete Iza-čič i Gala Ilidža, nakon čega je u kratkem govoru rekao nekoliko toplih reči 0 Sokolstvu uz klicanje Nj. Vel. Kralju Petru II. Sokolska glazba je nato intonirala dižavnu himnu. Vežbalište, koje je vrlo lepo uredi, no, bilo je več u 3 sata posle podne puno publike, a najviše secskog naroda iz sviju okolnih sela. Na vežbalištu je bilo oko 1090 samih Seljaka. Pre sa-rnog vežbanja održan je govor starešine društva, a glazba je otsvirala drž. himnu. Iza toga nastupalo se ovim redom: 1) Muški naraštaj (Sok. društva Bihač). 2) Ženska deca (Sok. društva Bihač). 3) Ženski naraštaj (Sok. društva Bihač). 4) Zajedničke vežbe muške dc-ce Sok. društva i četa. 5) Zajedničke vežbe muških članova Sokol, društava 1 četa. 6) Muška deca Sok. čete Izačič. 7) Muška deca Sok. društva Bihač (igra). 8) Ženska deca Sok. društva Ličko Petrovo Selo venčičima. 9) Muška deca Sok. društva Ličko Petrovo Selo »Živila Jugoslavija« i »Oj Sloveni«. 10) Muška deca Sok. čete Izačič na preči. 11) Muška i ženska deca Sok. društva Ličko Petr. Selo »kolo«. Izmedu ovih vežbi bilo je nekoliko deklamacija. Javna vežba zavržena je zavetom Nj. Vel. Kralju Petru II. Sve ove tačke izvedene su vrlo lepo. Svih vežbača nastupilo je preko 200. Bratsko Sok. društvo Bihač bilo jc zastupljerio sa 141 članom. LTČKO PETROVO SELO. — Izlet. Na 17 juna naše društvo napravilo je izlet sa svim vežbačim kategorijama na Plitvička Jezera. Tu je brači vežbačima priredilo društvo zajednički ručak, a posle podne, pred ©kupljenim narodom, odvežbanc su nekolike vežbe. Ovom izletu prisustvovalo je nekoliko članova br. Sok. društva Bihač, tc so- kolskih četa Izačič i Gata Ilidža. Celim putem, u dužini od 15 km, dočekivani su Sokoli s .najlepšim pozdravim« od naroda. Putem su se pevale naše mti-lepše patriotske pesme i klicalo sc N j. Vel, Kralju, Kraljevskom Domu i našoj otadžbini Jugoslaviji. JAJCE. — Okružni slet povodom svečanog otvorenja aokclskcg doma Kralja Petra Velikog Oslcbodieca 1 razvijanja društvene zastave. Dne 9 juna o. g. doživelo jc Jajce veliko sokolsko slavi je. Toga dana na inv svečano je otvoren pod pokroviteljstvom Nj. Vel. Kralja, Sokolski dom Kralja Petra Velikog Oslobodioca. Tom pri-likom razvijena je i društvena zastava, koju je darovao brat ing. redor Šlajmer, a kumovao joj ban g. Kujun-džič. Svečanost je počastio svojim pri-sustvom i ministar za fizičko vaspitu-n jc br. dr. Auer. Več 8 juna naveče ceo grad je p> primio svečan izgled, jer nijc bilo koče na kojoj se nijc vijala zastava. Sam dom bio je bogato rasvetljen rcflekto-rima i iskičen vencima. Iste večeri s ti gli su Sokoli iz Zenice, Bugojna, Praš nika i Sarajeva s glazboni sarajevsko 4 društva, Sutradan su zaredali vozovi pragom Šipada, posebni voz iz Sarajcve, autobusi i kola, prepuni Sokola 1« )r-vara, Prijedora, Sanskog Mosta, Kij :-ča, Mrkonjič Grada, Banje Lukea Gradiške, Glamcča, Bugojna, Kuprcsa, Z nicc. Visoko,g, Travnika i Sarajeva Nakon posebneg nastupa na stadio.iu Elektrobosne svečana povorka krm -la je ispred novog doma kroz grad. Posle povorke i defilea ispred stare rosiva prtstupilo se svečanom otvara iiji doma. Svečanost je ctvorcna ’>ч- - skim pozdravom«, koji je otncvao П-’ vački hor Sokolskog društva Jajce. Nakon pozdrava starešine br. d ra Tian' savljeviča, koji se s pijetetor.i seia .>h-ženopočivšeg Viteško« Kralja л:е-.-sandra i čita pozdravni! depesu Dv r-skog kancclariji. izaslmnk N ). \ el. Kralja major g. Nikola Basaraba ct,:’-ra svečano dom. Potoni su reč uzci ministar br. dr. Auer, starešina žim: iz Banje Luke i Sarajeva, a zatim je br. ing. Šlajmer predao zastavu zastavnih 1 br. Ivi Andukiču, a ban g. Kujundzie privezao je za zastavu kumovsku tia-ku. Svečanost jo završena pesmoni »Iz bratskoe zagrliaja«. nOSIJA-FONSIEU • društvo xa osiguranfe i reosiguran/e • Beograd Po podne u 4 sata na stadionu Elektrobosne održan je okružni slet, na kome su izvedene sledeče vežbe: m. i ž. cjeea (88) izvela su župske vežbe za 1935 g.; ž. naraštaj (108) izveo je sletskp vežbe za 1936 g.; članovi (60) te članico (88) vcžbali su vežbe za sve-soi slet u Beogradu; članovi četa (liu) "r :hc župo Beograd, zatim članovi i naraštajci vežbe na spravama, a kao poslednja tačka bile su raznolikosti. Za vreme vežbi svirala je muzika društva Sarajevo, a za vreme nastupa i otstupa mesna vatrogasna glazba. Svi nastupi i sve vežbe izvedene su vrlo dobro. S radošču smo primetili napredek u radu, organizaciji i disciplini prema sletu iz 1932 god. Vežbalo je u svemu 544 vežbača, od toga 130 društva Jajce. Sokolsko čete su bile iz Dr-vara, Ključa, Prijedora i Sanskog Mosta. Naveče je data u domu svečana akademija, na kojoj je koncertirao me-šoviti pevački zbor društva Jajce. Program jo popunjen ritmičkim igrama društva Jajce i Mrkonjič Grad, a zavr-šen odlično izvedenom alegorijom »Na vrelu bratstva.« Tako je u najlepšem redu izvedena ova retka proslava, koja če ostati u trajnom sečanju celome Jaicu, a tako isto i svima gostima, kojih jo bilo oko 2000. Društvo Jajce došlo je do svoga ognjišta, u kome če moči da vas-pitava nova sokolska pokolenja. Udvo-stručenom snagom treba sada krenuti na posao! £upa Beograd BEOGRAD. — Zajednički javan naetup beogradskih Sokola. Sva beo-gradska Sokolska društva u zajednici sa zemunskim društvima priredili su zajedničku javnu vežbu 6 jula t. g. na letnjem vcžbalištu Sokolskog društva Beograd 1. Zakazani nastup je tačno u odredeno vreme počeo u 21 čas. Igra-lište je bilo naročito uredeno za ovaj nastup. Instalisani su specijalni reflok-tori za vežbanje. Sve tačke izvedene su pod jakim zracima velikih rcflekto-ra. Vežbane su samo tačke, koje če se v:ežbati na sletu bugarskih Junaka u Sofiji. Program nastupa sastojao sc je iz 1) Proste sletske vežbo članova; 2) Razboj — vežbali su takmičari o savezno prvenstvo; 3) Proste sl. vežbe članica; 4) Krugovi — takmičari za sa-vezno prvenstvo; 5) Narodna kola — vežbale članice; 6) Vratilo — takmičari za savezno prvenstvo; 7) »Hej tru-baču« — vežbali članovi, sastav brata Kovača. lako je prijavljeno članova za vež-ba:nie u Sofiji prilično ipak je bilo nekih koji nieu vežbali. Svega je vežbalo članova 64. Njihovo vežbe uglavnom odvežbane su vrlo dobro. Ali treba primetiti da za Sofiju treba mnogo i mnogo bolje članovi da vežbaju, pogo-tovu što je to prvi veliki javan nastup našega Sokolstva u Sofiji. Naše Sokolstvo mora da pokaže svoju pravu i potpunu snagu, ako hočemo da zaista budemo pravi i veliki nosioci velike sokolske ideje, ideje zbliženja i ujedi-njenja slovenskih naroda. Prilikom vežbe članova moglo je da se primeti po koji brat, koji nije sasvim dovolj-no u potpunosti savladao pojedine po-krete u vežbama. Publika jo bila pot-puno zadovoljna s vežbanjem članova i stekla je uverenje da, če članovi dostojno pretstavljati naše Sokolstvo u Sofiji. Na razboju svi takmičari pokazali su punu svoju vrednost, tc su tako pru-žili retko zadovoljstvo publici — da posmatra i uživa u vežbanjima savez-nih takmičara iz Beograda. Članice su nastupile u lepome bro-iu, bilo ih je 88, tc su se’ ovom prilikom pokazale revnosnijo od članova. Moramo naglasiti da su sestre i bolje vežbale od brače. Može se samo pri- 183-9 ■■■ a st a ve u svima izradama E^ržavne, sokolske i brodarske f^azašiljem brzo i jevtino. — Al dresa: Radionica zastava VINKLER JOSIP, Subotica O metiti ono, što se svuda na javnim priredbama dešava, a to je doeta slabo pokrivanje, dosta slab potiijak. Ovo isto važi i za članove. - Na krugovima. su Oipet vežbali takmičari za savezno prvenstvo. Njihove vežbe bile su na dostojnoj tehničkoj višini saveznih takmičara. Narodna kola vežbale su samo sestre i nastupile su u dvanaest odel j e-nja od po sedam sestara — svega je vežbalo 84 sestara. Kola su odlično izvedena, premda se je mogla da primeti po koja sestra, koja je malo grešila. Kola su vežbana u vežbačkom odelu, inače u Sofiji če se vežbati u narodnoj nošnji. Čini nam se da bi kod pojedi-nih kola tempo, ritam igre, rnogao da bude brži i još živi ji, onako otprilike kako to naš narod igra u časovima svoje razdraganosti, veselja i slave. Na vratilu su i opet vežbali savez-ni takmičari iz Beograda. Iako su bili znatno zamoreni prethodnima ipak su i na vratilu briljirali. Njihove vežbe pratila je publika u grobnoj tišini i bez daha. Svi su takmičari, svi su cvi vež-bači bili nagradeni burnim aplauzom beogradsko publike, koja ume da ceni značaj telesne kulture, a naročito značaj i vrednost takmičara. Poslednja tačka bila je »Hej tru-baču« od br. Kovača, koja je kompo-novana po istoimenoj muzičkoj kompoziciji Marinkovičevoj. »Hej truba-ču« vežbali su članovi, koji su nastu-pili u osam devetki, svega 72 brata. I ova vežba odvežbana je vrlo dobro. Uzgred spominjemo, da če s ovom vežbom beogradski Sokoli posebno da nastupe u Sofiji. Sva brača ulažu mnogo truda da i ova vežba što bolje, što lepše ispadne u Sofiji. Disciplina svih vežbača, eve brače i svih sestara bila je odlična. Organizacija u svemu potpuno sprovedena i potpuno je dala očekivane rezultate, lako Sokoli nisu pravili nikakvu naročiti) reklamu za ovu priredbu ipak se je beotfradska publika odlično odazva-la. Cela priredba u svemu ostayila je odličan utisak na prisutne. R. D. G. Župa Cel/e BRASLOVČE. — Javni telovadni nastop. Sokol v Braslovčah je imel svoj javni telovadni nastop dne 16. junija na svojem letnem telovadišču. Celotna proslava je bila svečana, ker §e je tega dne izvršilo razvitie dečjega prapora in odkritje spominske plošče, koja je vzidana v vestibulu doma v zahvalo vsem onim, ki so na kakršenkoli način pripomogli k postavitvi doma, posebno pa »Hranilnici in posojilnici v Braslovčah«, koja je prav velikodušno darovala 100.000 Din, s katero pomočjo je bila gradnja takoj omogočena. Za ta njen dar ji bodi tudi tem potom izrečena iskrena hvala. Dečji prapor sta darovali br. društvi Sv. Jurij ob Taboru in Gomilsko. Ob 15. uri je bil pri-nešen potom štafete dece Sv. Jurija in izročen društvenemu starosti, ki je ta- koj povzel besedo kot pozdravni govor ter vmes pozval navzoče, da počaste veliki spomin blagopokojnega Viteškega kralja s »Slava«. Našemu na j večjemu Sokolu Nj. Vel. kralju Petru II. pa, da zakličejo v znak sokolske zvestobo Njemu in celotni domovini »Zdravo«. Potem izroči br. starosta Lušin prapor župnemu delegatu Verstovšku ter ga prosi, da istega razvije. Br. župni delegat podčrta.v svojem «ovoru posebno simbolični pomen barv trobojnice, katera je na prednji strani prapora. V imenu prednjaškega zbora pripne s. načelnica nanj trak in starosta ga izroči praporščaku. Jekleno so zvenele besede njegove zaobljube. Prapor sta zelo okusno izdelali s. Rajner in Sketelj, katerima gre za njun trud iskrena zahvala. Idejno vodstvo za izdelavo prapora ter za nabiranje denarnih sredstev je bilo pa v rokah društvenega prosvetarja. Telovadni nastop je obsegal 12 točk, izmed teh 8 mladinskih. iVse vaje in igre so bile izvedene zelo dobro, posebno so pa ugajale »Žabe«, »skupine« in »osmerica«. Po izjavah župnega delegata je bil nastop v teh-: ničnem oziru, kakor tudi glede discipline na višku, -za kar gre zahvala le ‘društvenemu načelniku br. Toplaku. Kot zadnja točka je bila tekma v odbojki med Braslovčami in Gomilsko, kjer so slednji zmagali z Z : 1. Pri nro-stih vajah članov, članic in naraščaja je igrala godba Rečica ob Savinji. Po nastopu se je vršila prosta zabava. Okoliška društva so se udeležila nastopa v prav lepem številu. Posebno pa je pokazal nastop, da stopa krepko v življenje nov rod, ki bo ne le znal, ampak tudi mogel in hotel dvigniti delo sokolske misli do one višine pri nas, ki mu nedvomno pripada. VOJNIK. — Javni telovadni nastop. Po dveh letih je naše društvo zopet na javnem telovadnem nastopu, dne 16. junija pokazalo uspehe in sadove vestnega dela v telovadnici. S tem pa ni pokazalo samo uspeho fizičnega dela, marveč je z vso zavednostjo manifestiralo za vzvišeno sokolsko in državno idejo. Kmalu popoldan so se začela zbirati vsa sosednja sokolska društva, ki so se odzvala našemu vabilu v odličnem številu. Ob tretji uri so vkorakali vsi oddelki na telovadišče, kjer jih je br. starosta Šinigoj pozdravil z iskrenimi in bratskimi besedami, ne da bi pri tem pozabil Sokola-Heroja blagopok. Vit. Kralja Aleksandra I. in najvišjega Sokola Nj. Vel. kralja Petra II. Sledila je javna telovadba, ki jo je otvorila moška deca z župnimi prostimi vajami. Isto ženska deca. Pri obeh sc je videlo vestno vežbanje in dobra priprava, prav posebej pa še odlična disciplina. Prav dobra sta biia moški in ženski naraščaj, ki sta popolnoma zadostila nalogi z izvedbo letošnjih prostih vaj. Za temi so člani sok. društva Cel jo pokazali nekaj prav lepih preskokov črez konja vzdolž. Sledile so zopet proste vaje članov in članic, katere so izvajali skladno in v lepem kritju. Kot zaključek je bila orodna vadba na drogu, krogih in kozi. Posebno lep napredek je pokazala vrsta domačih članov na krogih. Vse telovadne točke je vodil br. nač. Zorko in sestra nač. Kva-cova s pomočjo društvenega prednjaškega zbora. Po telovadbi se je razvila prijetna in neprisiljena zabava. R. D. Zupa Cetin fe SUTORINA. — f Brat Jovan P. Konjević. Dne 15 maja zaklopio je za-uvek svoje umorne oči brat Jovan Ko-njevič, član naše Sokolske čete u 28 godini svoga života. Njegovom smrču nastala je u našoj sokolskoj sredini du-boka praznina, koju čemo moči teško da prebolimo i nadoknadimo. Pripadnici naše sokolsko jediniee listom su ga otpratili do večnog počivališta, a tako-der i suseljani, što je znak koliko je bio brat Jovan omiljen u našoj sredini. Naša četa položila mu je na grob venac svežih ruža s trakom. Proto brat Spiro Lučič oprostio se je od pokojnika ga-nutljivim nadgrobnim govorom, a u ime Spkolske čete član uprave br. Malavra-zič. Pogrebu su prisustvovale i okolne Sokolske četo s lepim brojem svojih pripadnika. Slava Ti, brate Jovane! £upa Maribor PRAGERSKO. — Okrožni zlet mariborskega sokolskega okrožja, desni breg, na Pragerskem. Dne 2. junija se je vršil okrožni zlet na Pragerskem. ‘Vkljub slabemu vremenu je bila udeležba telovadečih zadovoljiva. Ob prihodu vlaka je bil ob 6.15 uri zbor vseh vodnikov oddelkov, a ob 7. uri so se pričele skušnje. Popoldan ob pol dveh je krenila po Pragerskem povorka, v kateri je korakalo 57 članov v kroju, 80 m. nar., 70 ž. nar., 70 moške in 80 ž. dece, 68 članic in 78 članov v civilu. Tu je grajati one člane društev v okrožju, za katere je bil zlet obvezen, ki imajo svečane kroje pa so ostali doma oziroma prišli v civilni obleki. Na čelu povorke sta bila župni prapor in društveni prapor iz 'Slov. Bistrice. Po stiku povorke pred kolodvorom je pozdravil zbrane oddelke domači starosta br. Pšeničnik in župni delegat in župni podnačelnik br, Hočevar. Točno ob 15. uri se je pričel telovadni nastop, ki ga je otvorila deca (110) z župnimi vajami pod vodstvom br. Vileca in s. Turšičevc. Prva polovica je bila izvedena brezhibno, pri drugem delu pa je odpovedala skladnost in kritje. Za deco so bile vaje nekoliko pretežke. Proste vaje članic (67) pod vodstvom s. Deklevove so bile izvedene prav dobro. Nasprotno pa vajo ženskega naraščaja niso ravno posrečene,, vsaj za maso ne. Nastopilo je 88 naraščajnic pod vodstvom s. Zejeve. Oddelek moškega naraščaja, ki je sledil članicam pod vodstvom br, Petroviča (108), je izvedel vaje dobro, pogrešalo se je pa v precejšnji meri kritje in ravnanje. Precej živahne so bile lS-dece (88), le v dveh primerih pi bijo treba igri nadomestiti z drugimi, ki > bili za nastop primernejši t. j., deca <-ne sme dolgočasiti. Pri orodni telovaa-bi jo nastopilo 7 vrst, izvajale so sicer lahke vaje, a tc dobro, dasi or° ' je, radi mehkih tal, ni bilo brez P grešk. Posrečena je bila bojna ?ta,, moškega naraščaja Pragerskega in J ribora II., kjer je zmagal па.га/Ра';сп Pragerskega. Žal. da se te štafete n udeležila vsa bližn ja društva, ki so v to določena. Nekaj novega s0, simultane vaje na 4 bradljah; uo hibne izvedbe je manjkala še ena 5 na vaja. Nastop so zaključili prostimi vajami (104) pod vods br. Žeja. Izvedba je bila dobra. Ves nastop se je vršil brez in brez večjih odmorov. ^Videlo 1s ' da sta imela okrožni načelnik &г-dinek in načelnica s. Deklevova s roke pri izbiri vodnikov in raz dela, bila pa je tudi disciplina nas jočih zelo dobra, kar znači, da so štva v okrožju pod pravim SOKO vodstvom. Pri skušnjah, nastopUjl0|ska vorki je igrala prav dobro s0 godba iz Središča. io»r.em Zlet se je vršil na novem * j.j telovadišču Sok. društva ^ra^fr^a bf-pod vodstvom sedanjega načelni Pirša in podnačelnika br. Varl napreduje. T M, Zdravo! 1 iupa SušaK - Ri/efcfl • * Sfr JABLANAC. — Akademija-9 kolska četa u Jablancu prirecn ^ juna o. g. naveče u proetonjam*^ tela »Velebit« svoju akademiji- ,;ujC šina čete brat Joso Vukušič na se u svom pozdravnom govo m' mnogobrojnom posetu i PoZlVa sutne, da šutnjom od j tr*’ odadu izraz boli nad preranim gičnim gubitkom Blagopočivseg . Aleksandra I Ujedinitelja. .^ja-Kao drugu točku programa jj,,) movao jo učenik Ažič Milan uajde od V. V. Rašica »U sokoleki ^ lijet«. Proste vežbe sa »SokolsK zdravem« izvela su muška iu j« ca. Pesmu »Sokolica« deklamp j?1i s mnogo osečaja Mara Turin • toga je zbor sokolske clece stvom brata Labaja otpevao rfl-»Strašilo« od Fr. Lhotke. Skj gCjju ste vežbe muške dece. Dek№ .^е0 »Jugoslavija« od Jose Matesica je Nikola Matijevič. Iza toga .j,r stupila ženska deca s prost 01 , j^e ma. Pesmu »Naša Otadžbina« 0 ^оЈ' Matešiča deklamirala je Mira ^ergo ver. Narodnu bosansku pesmu moja« otpevao je sokolski zbo Nedeljko Butorac deklamovao J .љ. smu od Jose Matešiča >>Isla^e tH^ Proste vežbo štapovima izveo 1 ški naraštaj. »Značenje ilirsKOfi ta za stvaranja Jugoslaviie« P j,r>t je u svom govoru četni prosver** bio dr. Ivo Benič. Ceo ovaj Pr°Sc^,0 f je izveden na opće zadovolj blike. Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela . Učiteljska liskama. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU [ Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 i ferat i cenovnik besplatno. UcaU i se&tce! Nabavi ajte odore, vježbovna odijela i ostale sokolske potrepštine kao i sokolske zastave uz najjevtlniju cijenu i solidnu izradbu kod bratsko radnje BRANKO PALČIČ glavni dobavljač Saveza S. K. J. Tražite beaplatnu ejenikat Centrala: Zagreb, Kraljice Marije ui. 6, tel. 26-77 Filijala: Beograd, Balkanska 24, tel. 2-61-01 URE)! vSt/l « _ _ ж л JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICAl u Ljubljani registravana zadruga s ogranlčcnlm Jamstvom ieo-a* opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, kniige i brošure sokolsko-programatskog, uzgoj nog i propagan Jističkog sadržaia, plakate, diplome, značke, legitimaci* cije i muzikalije Prodaja edora sviju kaiegorija Naslov: Jugosloveneka sokolska malica, Lluhljana, Narodni dom Pošlaneko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 25~ iS Zahtevajte cenik-' Izdaje Save* Sokola Kraljevine Jugoslavije (t. Gangl) • Glavni I odgovorni uredaik SIJepan Celar • Ureduje Redakcijski otoek • Tlaka UČUeiJak« (lekarna (prclelavnik Franc« Šlrukelj); »vi