f°starina plačen a a gotova Cena Din 2*—* SOKOLSKI CUs I L O S A V E Z A S O K O U K RA ГЈ I VINE J 4 C © S l A V | J E tlESEČfcll PRIIOC SOKOLSKO SELC' lJUElJANA, 28 SEPTEMBAR 1934 Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljsko^ tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju GOD. V BROJ 40 ^ecfaii nađa sve sznačajan i velik sokolski jubilej Proslava 30~godlšnjice Sokolskog društva Srem. Karlovci, matice bivšeg Srpskog Sokolstva Dužno priznanje zaslužnim osnivačima bivšeg Srpskog Sokola, br. dru Lazi Popoviču, br. Milanu Teodoroviću i njihovim saradnicima ^ Srem. Karlovcima pedignuče se Sokolski dom brata dra Laze Popoviča, Savez SKJ osniva »Fond brata dra Laze Popoviča« za promicanje sokolske literature J;en ^°žda i suviše skromno proelav-najj Je °vih dana, dne 23 o. m., jedan " lif^jni.. i veliki sokolski jubilej Karl ®0с^пЈ1са Sokolskog društva Sr. Ce ?Уаса> °ve s punim pravom mati-mo Srpskog Sokolstva. Iako jubii a u vremenskem razmaku ovaj doon^- Zao®taje za jubilejem Južnog, 1Je Ljubljanskog Sokola, kao pr-štIU |Y (k°S društva uopće na na-VaK-i 0vensk°m Jugu, i za onim Hr-u s_ °S Sokola u Zagrebu, ipak baš njeaazmeru to£ svog za polovicu ma-Шед y.r1fmen,s'kog delovanja od pre po-ne a napose u pogledu i značaj-Karln •’ ^oju je Sr.pski Sokol u Sr. igr„ Vcima igrao i tako zaslužno od-glej u sokolskom i nacionalnom pobiti, U0P^e .i postao u neku ruku po i(]t: 'rn°i važnosti svog sedišta važan s&kolski i nacionalni gravi-ta-deia n^xntar onamošnjeg prostranog 8kolc naroda, ovaj jubilej srem- s\romar v^okog Sokola može da se po П(ј,п e opčenitom sokolskom, nacional-8у0ј ? kulturnom delovanju, kao i po ju r)fLfVaz.nosti * svom velikom značaja ^tavi na ravnu liniju s jubileji-drujtPre Pomenutih naših sokolskih Soj aYa: .kao sokolskih prvenaca u ,nalog Jer- pored mnogog osta- i°p . T Jcr> Porea mnogog osta-baš „e, , naročito imati u vidu, da je stv0 0 p no* bivše Srpsko So'kol-ftj: ’ '3o celina, moglo da onako časno Odiar, _ .------, *• —V*«, uimivu VCVOU.V/ Daln„ v°iu veliku sokolsku i nacio-Večih ulo£u u sklopu svih ostalih naj-sledn; naci°naln>h težnja, naročito po-I>ridoJneS decenija pred svetski rat, — ma : ?VS1 u na j s u d b ono s,ni j im danili H°Sadajima svega našeg naroda isto tafaS?ceni obo1 • veli'ke žrtve, a Via o, , ‘ ,u kulturnim stremljemjima, v° - tada bila tako ueko i nedelji-k°dilaJf^ana s onim nacionalno oslo-neosn^ ■ 1 ujediniteljskim — to je Vf>tkn„oa, zaslu.i>a baš sremskokarlo-A'k ookola. noDl^f:lednjeg .d,0ba' Čiie je zavrto krvi' Je U sv.cts^oin ra*u ispieiva-^nooih -?u’ Patnjama i stradanjima nika; g 1 mnogih baš sokolskih rade-?s4iva<-.'i rne^u ovinia i prominentnih ко1»ко« sremskokarlovačkog So-chLfrVStva na čelu s našim bra-,azorn Popovičem. To nam ц ostal- °Kazuje i dokumentuje, me-1ГП’ i’ • P°znati veliki takozvani Krebu ‘ ^eleizdainički proces u Za-«4, nadl|;!:n? 191-7—1916. Veliku ulo-'sk° Sol-Ji 1 ,,u Jc izvršilo bivše Srp- {1'm vS neosporivo pod duhov-^rioveim m Srpsk°a Sokola u Sr. C,t° u r u narodu, a naro- ):°graničnim krajevima prema Srbiji, a koji su u političkom pogledu radi zdrave i otporne nacionalne sve-sti tamošnje.g življa pretstavljali za austro-ugarski režim na j teži i najkom-pllkovaniji problem baš u pogledu de-nacionalizovanja ili bolje desrbizova-nja, tu ulogu sokolsku ocenili su dobro i tadanji austro-ugarski politički i vojni krugovi. Oni su u svojim izveštaji-ma svojim pretpositavljenim v lasti m a podvlačili, da »se mora i u tom pogledu nešto učiti i od neprijatelja«, pTedirajuči, da se mora — na području između Srbije i Slavonije, dakle u Sremu, »provesti temeljita revizija dru-štivenog i ekonomskog života tamoš-njeg življa, koji inače žive u tom od Boga blagoslovljenem kraju.« U tim izveštajima naglašava se i ogromna uloga srpskih sokolskih društava. U jednom od tih izveštaja ili memoranduma (u obliku brošurice pod naslovom »Die Serbenfrage in Syrmien«, štampanoj — po svoj prilici 1915 — u vrlo ograničenom broju i pod nadzorom vlasti te izdanoj 'kao rezervat) veli se i ovo: »Srbi su u Srbiji proveli jednu snaž.nu organizaciju njihovih udruženja i jedan smišljeni odgoj njihove omladine.« Govoreči nadalje, da su srpska sokolska društva imala za inspektoro generalštabne ofioirc, u torno izveštaju iznosi se i ovo: »U uskoj vezi s time bila eu i Srpska sokolska društva u Hrvatskoj i Slavoniji; — narodna vojska (nationales Heer) ,na-zivalo se je So'kolaše i oni su zaista maršrrali i vežbali kao vojnici.« Sve u sverau, medu ostalim pledira se u tom memorandumu i to, da bi i Auetrija trebala da na isti način stvori i orga-nizuje slična društva, ali »naravno samo od nesrpskog življa«. Eto, ovih samo par momenata, iz-netih onako nasumee, iz bezbroja drugih, kao i tolikih činjenica i podataka, koji bi obuhvatili jednu čitavu litera-turu, mogu da budu dovoljni da se upozna velika uloga bivšeg srpskog, zapravo srcmskokarlovačkog Sokola, koju je on sebi postavio i časno ispu-nio. A treba da se ne zaboravi ni to. da je baš Srpski Sokol u Sr. Karlovci-rna dao dušu i preko stotini ostalih sokolskih društava, koja su se doc-nije osnovala, bilo u Banatu i Vojvodini, bilo u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Slavoniji, Dalmaciji pa i u samoj Srbiji, u koju jc pravi sokolski duh zavejao baš iz tog mesta pod Fru-škom Gorom. Iz Sr. Karlovca potekla je i ideja o udruživanju srpskih sokolskih društava u pojedine župe, a docnije ovih i u savez; i tu ideju po-takao je opet brat dV. Laza Popovič, osnivač srcmskokarlovačkog Sokola. On je takoder iz Sr. Karlovaca pred sam rat pokurenuo misao i o osnutku jednog .lutfoslcvenskog sokolskog ea- r‘ Carlov Posle povorke sabrano Sokolstvo pred gradskom kučom za vreme pozdravnih govora veza. U Sr. Karlovcima pokrenut je sokolski list »Srpski Soko« pod uredništvom brata dra Laze Popoviča i t. di i t. d. . Radi svega toga jubilej Sokolskog društva Sr. Karlovci značajan je za sve naše sada ujedinjeno jugosloven-eko Sokolstvo, i zato smo smatrali potrebnim da to naglasimo i podvučemo. Na dan proslave u Sr. Karlovce stigao je veoma lep broj Sokola i So-kolica iz obližnjih i udaljenijih kraje-va, naročito s teritorija Sokolske župe Novi Sad, pogotovo iz samog Novog Sada i iz Subotice, nadalje iz Sokolske župe Veliki Bečkerek, te Sokolske župe Beograd, iz koje ponajviše iz samog Beograda, Zemuna, Stare Pazove i o-kolnih mesta. Verovatno je, da bi broj sokolskih učesnika na ovoj proslavi bio kudikamo veči, da vreme uoči proslave nije bilo tako kišovito, da je uopče pretilo da potpuno omete čitavu proslavu. Medutim dan same proslave osvanuo je vedar i sunčan. Na ovoj proslavi okupio se je i velik broj starih sokolskih radenika1 i znanih nacionalnih boraea. koji su svoj sokolsko nacionalni rad morali da teško ispaštaju od austro-ugarskih vlasti. Medu ovim sokolskim vetera-nima i domoljubima bili su sada na proslavi u Sr. Karlovcima uz brata dra Lazu Popoviča i brača: Milan Teodo-rović, načelnik Sok. župe Novi Sad, dr. Voia Besarovič, starešina Sokolske župe Sarajevo, Stevan Žakula, zatim od bivših utamničenika »Crne kuče« u Banjoj Luci episkop strumički dr. Simeon Popovič i s. Darinka Durič, nadalje sokolski veterani iz Beograda brača Vo.ja Kujundžič i dr. Voja Rašič te Sreten Obradovič, koji je s bratom drom Lazom Popovičem uredivao tadanji Srpski sokolski praznik. Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije na ovoj proslavi zastupali su: pot-starešine brat Gangl i brat Paunkovič, tajnik brat Brozovič, prosvetar brat dr. Belajčič, ekonom brat Živkovič, brat dr. Pavlas, brat dr. Gradojevič, brat dr. Dragič, brat Brzakovič, Kovač i Todorovič. Rusko Sokolstvo zastu-pali su starosta brat Drajling i starosta brat Artamonov. Pored starešina Sokolske župe Novi Sad, Beograd, Sarajevo proslavi su učestvovali i starešina Sokolske župe Zagreb brat dr. Gavrančič. starešina Sokolske župe Vel. Bečkerek brat inž. Bešlič te starešina Sokolske župe Cetinje brat Miloševič, zatim starešina l.jubljanskog Sokola brat Kajzelj, kao i mnoga druga brača, pretstavnici po-jedinih sokolskih društava. Ceneči velike zasluge sremskokar-lovačkog Sokola, Nj. Vel. Kralj blago-izvolco jc poslati Svog izaslanika u osobi div. generala g. Beliča. Svoje zastupnike poslali su takoder pretsed-nik Ministarskog saveta, ministar vojske i mornarice, ministar za fizičko vaspitanje naroda, ministar prosvete i ban Dunavske banovine. Nj. Svetost patrijarhu Varnavu zastupao je Nj. Pr. episkop Tihon. Narodnu skupštinu i Senat pret-slavljali su brača: dr. Bogdan Vidovič, dr. Oton Gavrančič, Gavra Miloševič, Milan Dobrovoljac, Čirič, Svetislav Mi-hajlovič te senator Daka Popovič. Toga dana našli su se u Sr. Karlovcima i mnogi bivši dači karlovačke gimnazije. Svečana sokolska povorka Svečana sokolska povorka krenula je sa sletišta, gde je bila formirana, u 10 sati, oduševljeno pozdravljena od sviK meštana kao i pridošlih gostij u. Povorku predvodio jc načelnik Sokolske župe Novi Sad brat Milan Teodo- S proslave u Sr, Karlovcima: Potstarešine Saveza SKJ brača Gangl i Paunkovič s osnivačem srcmskokarlovačkog Sokola bratom dr. Lazom Popovičem rovič. Na čelu povorke stupali su za-menici starešine Saveza SKJ brača Gangl i Paunkovič u sredini s bratom drom Lazom Popovičem, zatim članovi savezne uprave, starešinstvo Sokolske župe Novi Sad s ostalim župskim i društvenim starešinama, zatim članovi, članice i naraštaj. Bio je zastupan i lep broj ruskih Sokola i Sokolica kao i narodnih nošnja iz Bačke. S desnog krila povorke nošene su sokolske zastave, kojih je bilo dvadeset. Pod zvuci/ma sokolske glazbe povorka je najtoplije pozdravljana stigla do gradske kuče. Tu jc s balkona grad-ske kuče u ime Sokolstva pozdravio Sremske Karlovce starešina Sokolske župe Novi Sad brat dr. Pavlas. koji je jezgrovitim rečima istakao veliku ulogu Sr. Karlovaca, koju su oni odigrali kako u sokolskom, tako u kulturnom i nacionalnom životu. Tada je govorio sremskokarlovač-ki načelnik dr. Laza Sekulič, koji je rekao; — Sokolski slete, Zdravo! Bilo je u nas, malne na sve strane, nastalo vreme, kada su ideje jenjavale. a ideali smagli; kada se i uzori jedva javljali, pa je teška čama stala navaljivati na dušu i duh našega napačenoga naroda. Bilo je nastalo vreme izdaleka slično stanju koje prikazuje mitronosni pesnik Gorskoga Vijenca«; >;> »Bješe oblak sunce uhvatio... »Bjehu muška prsa ohladnjela... »A u njima umrla svoboda... toliko da ie drugi, kasniji. velikan-pes-nik naš potresnim glasom zatužio: »Sokoli, sokoli, što ste tako retki, i?! »Gnjezdo vam je sada tek u pri-povetki. »Plačete li gdegod za junači stari? »II molite Boga da nove podari? Trebalo je dosta da odjek pesnikova glasa probije tešku čamu. te nastane čas, kada se javiše novi sokoli... Taj čas je danas predmet ovoga dičnoga, sokoiskoga sleta, kakav slet i doliku.je značaju onoga časa od pre trideset godina, kada je ovde, u Brankovim Karlovcima, uzleteo Srpski soko sa svojim osnivačem. Popovičem Lazom. Taj čas slavi i veliča danas ovaj veliki slet. A to je valjalo da se obeleži tim pre i naročito, što se iz toga skromnoga početka razvila ideja Sokolstva do današnje veličine i značaja. Taj čas treba da se pamti; jer se ovapučena tada sokolska ideja u na« spojila sa idejom opstanka našega naroda; a danas valja sokolska ideja da se smatra i jednom od osnovnih ideja stvaralica i branilica našeg narodnega i otadžbinskoga jedinstva! i Vaistinu! Sokolska ideja treba da lebdi u duši cele Južne Slavije i da se najnežnije neguje, jer »Opasnost vazda lebdi okolo; »Još stoje stare mrske busije »I nove tu su: kuke. fašine... .« Ni drugog trnja nije sveo cvet... »Podmukla traje njina navala — Ali Sokolska ideja na to odgovara; »АГ bdi,ju: Fruška, Triglav, Velebit. šar, Lovčen, Midžor, Čalan, Avala 'V »I dalji niz, i njima gusta nit. »I zamah njihov silan, strahovit!.. Nu da se vratimo sla vi ju! Slavimo ovai svečani čas! U ime grada Sremskih Karlovaca, Brankovih Karlovaca, Sionskih Karlovaca i u svoje ime najradoenije pozdravljam ovaj sokolski slet! Dobro nam došli! Sokolsko j brači, sokolskim sestrama: Zdravo! — . ,vl. ; ;t Zatim jc, burno i oduševljeno akla-miran, govorio osnivač sremskokarlo-vačkog Srpskog Sokola brat dr. Laza Popovič. Brat dr. Popovič uglavnom je rekao: - „ -r — Sestre i bračo! Malo mi ,je teško danas da govorim. I oprostite mi to, ali ipak reči ču nekoliko reči. -.,<•■ Ako je dužnost čevekova da bude srečan, ja sam srečam kad ispunjavam dužnosti. A kome sam ja dužan? Ja sam dužan idealima. I zato se nikad ne srdim iako sve nije veselo kao što treba. Zato veselo skidam kapu prošlosti i veselo koračam budučnosti. Možda malo i žurim kad koračam. ali imam jednu misao: ne valja na sitno umirati. Ja mislim, bračo i sestre, nema ni zla ni nevolje, ako to nije u nama. Ako u nama ne valja, onda je svejedno kako je spolja. Time prelazim na misao o duhovnom. I slava je naša nevidljiva i duhovna. A ko ne vidi duhovno, slep je. To što smo redili duhovno je. Ali to duhovne nema prošlostj. Generacije idu u grob, a duhovno pe. Sr. Karlovci: Sa svečane sednice u dvorani Narodnog doma. Spreda: izaslanik Nj. Vel. Kralja gen. g. Belič i Nj. Sv. Patrijarha episkop g. Tihon te ostali pretstavnici Pa dokle ču tako? — upitaće neki. Dokle bude ц ljudskom životu vredila čast. I zato ja ovde, kao sin ovoga grada, gde mi je kolevka i groblje, kažem, da u ovim slavnim Kariovcima nalazitn svu svoju sreću i sve svoje zadovoljstvo. Zdravo! Na koncu svog govora brat dr. Popovič bio je ponovno srdačno i odušev-ijeno pozdravljen. Svečana sednlca u sabornoj dvorani Narodnog doma U 11.30 sati održana je u sabornoj dvorani Narodnog doma svečana sed-nica Sokolskog društva, kojoj su pri-sustvovali uz izaslanika Nj. Vel. Kralja, pretstavnici ‘Civilnih, vojnih i crk-venih vlasti, Sokolstva, kulturnih i nacionalnih ustanova te velik broj ugled* nog građanstva. Nakon što je gimnazijski hor ot-pevao »Sokolski pozdrav« od Sv. Pa-ščana, svečanu sednicu otvorio ie pozdravnim govorom starešina Sokolskog društva Sr. Karlovci brat dr. Stevan Simeunovič, koji je najpre pozdravio izaslanika Nj. Vel. Kralja i Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra, starešinu našega Sokolstva. Tada je gimnazijski hor otpevao državnu himnu. Zatim je brat dr. Simeunovič pozdravio najtop-lijc poimence sve ugledne učesnike) ove svečane scdnice i u markantnim potezima istakao rad svih osnivača srcmskokarlovačkog Sokola na čelu s bratom drom Lazom Popovičem, i to braču: Milana Teodoroviča, Nikolu Maksimoviča, Dušana Kotura i Gigu Joviča. Pri koncu svog govora izvestio je ujedno, da če Sokolsko društvo Sr. Karlovci podignuti svoj Sokolski dom, koji če nositi ime brata dra Laze Popoviča. Zatim je starešina brat dr. Simeunovič podelio reč potstarešiui Saveza SKJ bratu Ganglu, koji je održao sledeči govor: — Bračo i sestre! Od prošle go-dine pa do danas nižu se u našo j domovini veličanstveni jubileji sokolskog života i rada. Od Ljubljane pa preko Sarajeva i Zagreba zaustavili smo danas svoj korak u Sremskim Kariovcima, da priključimo pobedama sokolske misli u pomenuta tri naša grada još i četvrtu — ovu radosnu pobedu naše ideje u ovom znamenitem i slavnem mestu pod zelenem Proškom Go-rom, na ra v no m polju, u veselim dušama, u razigranim srcima. Koliko .je samo duboke smisacno-sti u ovoj divnoj romantično j okolini, u dozorelim vinogradima, u zlatnom klasju, u veselju duša i u radosti srda-ca! Jer vino i kruh naše zemlje služi nam da prinesemo dar zahvalnoeti za junačka i uspela dela prošloeti, a da posude svog unutarnjeg sveta — dubi-ne duša i plamenove srdaca — napuni-mo i podžežemo s vinom i kruhom živeta, da uvek siju u sokolskim idaali-ma kao sunčani zrači, koji prediru u sokolske bar jake i koji se lome o vrhove njihovih kopija! Da li je bilo moguče išta drugoga, nego da su brat Lazo Popovič i brat Milan Teodorovič pred 30 gedina u ovom i u ovakvom kraju šapnuli tru-bačima s tadanje sokolske fronte od Vltave, Save i Drave i uskliknuli: »Zbor!« svim mladim i junačkim bor-cima karlovačkim, da pristupe kopanju temelja i oranju brazda, da se u nje položi i poseje seme novog života — života sokolske svesti. nacionalne kulture i neustrašive borbenosti za slobo-du naroda i otadžbine! Tako je tada po srpskom delu na-šeg naroda i naše zemlje zašumio šum sivih sokolskih krila, koji su kao valovi mladosti, svežine, edvažnesti i smelosti prekrili grebeneve Fruške Gore te s nepobedivom snagom i s viteškim zaletom preplavili sve predele, gde su tinjala nacionalna junačka srca! I ti valovi žubore još i dan današnji s neu man jenom snagom. Iz njih odjeku-ju davorije davnih dana. u njima se stapljaju ponosni usklici današnje junačite pesme pobedonosne volje, '.iz njih buče u buduča vremena odušev-Ijene himne veličanstvene snage naše velebne i u svojoj samostalnosti nedo-taknjive otadžbine! Sve su to pesme sokolskog rada! Od onog prvog dana, kada je u ovom kraju vrenula prva iskra sokolsko« života, pa sve do danas — koliko je u tom razdoblju položeno plemenito«, požrtvovnog i plodonosnog rada, koji je mogao da zaustavi samo svetaki požar, u ko jem se je do svog korena prokušala vernost sokolskih srdaca. da se iza našeg ujedinjenja s još večim poletom baci u koštac s novim vihorima do novih pobeda! Koliko je u tom razdoblju bilo radanja i umiranja, koja su primila u svoj obruč — koji se vije od kolevke pa do groba — čitavu generacija muževa i žena. za-dojenih žarom rodoljublja. opojenih idealima slovensko« sokolskog bratstva, živih i mrtvih, koji žive svi u životu i u plodovima svog rada i koji su udntžeai s nama u jedno sokolsko telo i n jednu sokolsko duša u unutarnjem svetu avakog pojedinca i u sokolskim tekoviaama sviju nas! I što god se je u to vreme od 30 godina dogodilo u pogledu težnja i borbi naroda, koga je teški i tvrdi u.sud nesmiljeno iskušavao, i njega i njegovi* životnu snagu, kada je neprijatclj-ski mač slavio svoje trinoške orgije — ništa nije moglo da okrnji, oskvrne Ш ponizi uzvišenost sokolske ideje^ jer je bila čista, sveta i sjajna položena u temelje naše duševnosti i postala sa-stavni i bitni deio naše misaonosti. To je naročito bilo u Sremskim Kariovcima, koji su nas danas pozvali u svoj zagrljaj da im to kažemo na priznanje njihovog sokolskog rada i na opomenu onima, koji dolaze iza nas! Bračo i sestre! Neka vam je bratski pozdrav u imenu Saveza SKJ, koji ovde zastupam, počaščen zato. da vam čestitam vaš jubilej i da se pridružim kao priprosti sokolski radenik vašem putu novih napora i novog požrtvova-nja. I konačno vama, brate Lazo i brate Milane, upučujem svoju pozdravnu reč i naša čestitanja! Na sednici Izvr-šnog odbora Saveza SKJ, održanoj dne 20 o. m., mislili smo na jubilej vašega sokolskog rada. Brate Lazo. Ti koji si sejao iz svoje duše zrake idejnog bo-gatstva i koji si naša srca prekaljivao vetrom mladenačkog oduševljenja. i Ti brate Milane, koji si se s največim požrtvovan jem posvečivao svome teh-ničkom radu i načelničkim dužnosti-ira, — kao da su za današnji dan vama namenjene reči velikog i slavnog ru-skeg pisca Maksima Gorkega: »Ako se pak zaustaviš i ne makneš se, čučeš samo osvoje srce!« Da! U jeku ove svečanosti zaustavili ste se i niste se makli sa medaša svoga rada i našeg zajedničkog nas to-jan ja, jer Sokola hvala ne uzohcljuje, a nezahvalnost ne unizuje i ne čini ga malodušnim. U svesti vernosti Tirše-voj ideji, n svesti izvršenih dužnosti u službi Jngoslovenskog Sokolstva i u svesti potpune predanosti veličini slo-venskog sokolskog bratstva, koje se pretače dalje n okean čovečanstva — slušate sada n ovom času samo svoje srce. Sve je tiho, samo srce govori! 1 što veli to srce? Kojim osečajima ono provejava? Sto kida njegove tesne stene, da ga ponese u punu širinu smelosti, odvažnosti i junaštva? Do mene odjeku je kucaj bratskog srca, da bi svakome mogao da iskažem, kakav je taj tajanstveni govor i kakav je taj šapat žive krvi, koja se k> peči istače iz srdaca i opet u nje uta-če: U službi otadžbine i u službi sokolskih ideala od kolevke pa do groba! I taj klik i krik srca primarno svi u sebe i predajemo ga svima, koji su s nama pod jed no m zastavom — pod zastavom slovensko« Sokolstva! I da istaknemo svoje priznanje vašem radu te da to priznanje i vidno iskažemo, zaključili smo na pomenutoj sednici Izvršnog odbora našega Saveza, da se u Savezu SKJ osnuje »Fond brata dra Laze Popoviča« u iznosu od Din 100.000.—, iz koga če se fonda kamati upotrebljavati na promicanje idejno-književnog delovanja, a bratu Milanu Teodoroviču izručujem ovaj dar. I jer smo se zaustavili i nismo se makli, čuli smo i esetili samo svoje srce. Drukčije brat bratu ne može da govori! Budite zdravi, bračo, budite naši! Zdravo! Na koncu svog govora br. Gangl predao je bratu Milanu Teodoroviču u ime Saveza SKJ zlatan sat. Nakon brata Gangla ustao je pot-starešina Saveza brat Paunkovič. koji je u svom govoru rckao sledeče: — Bračo i sestre! Kad god se, u ovo poslednje vreme, u našoj javnosti pisalo i govorilo o ovoj današnjo j proslavi 30-godišnjice opstanka Sokolskog društva u Sremskim Kariovcima, nagla-šavano je potpuno ispravno, da se ova proslava, sama po sebi, izdiže daleko iznad obične 30-godišnjiee jednog lo-kalnog sokolskog društva. Uočeno je edmah i vidno je potertano, da ona u sebi ima jednu svo ju naročitu karakterje tiku i jedan svoj osobenj značaj, koji je toliko izrazito odvajaju od ostalih sličnih sokolskih proslava. To je istakao u svojim pozivima i Upravni odbor Sokolske župe Novi Sad. to dokazuje i ovaj današnji krasni i veliki zbor Sokolova, i starih i mladih, iz gotovo svih krajeva naše prostrane i ujedinjene otadžbine. To osečam pu-nomerno u svojoj duši i ja ne samo kao zamenik starešine našeg Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, nego naročito i kao aktivni sokolski saradnik i potstarešina tadanjeg Srpskog sokolsko« saveza iz onih vremena, kada je Sokolsko društvo u Sremskim Kariovcima bilo u zenitnoj tačei svoga sokolskog delanja i stvaranja. Ako se tačno i objektivno cceni ovo što želim da istaknem, ja držim, da nije nikakav paradoks što ovu 30-gcdišnjicu karlovačkog Sokola stavljam gotovo u isti red s nedavnom prosla-vom 70-godišnjice osnivanja ljubljansko« Sokola ili s ovogodišnjom prosla-vom bOgodišnjice osnivanja zagreba-čkog Sokola. Ja znam dobro i ja se ne varam: ovde je vremenska razlika od 30. odnosno 40 godina. Ali kad upore-dini efekte koje je, kao posledica ima- lo osnovanje ovih triju naših i lokalno, i plemenski, i vremenski razdeljenih sokolskih društava, onda se ta vremenska razlika ideološki znatno smanjuje 1 ona postaje samo čisto računska. Prelazim preko činjenice. da je u tadašnjoj Kraljevini Srbiji, još pre pu-nih M godina, postojala tendencija za gimnastičkim, pa i za sokolskim ra-dom, koji nešto zbog svoje anemičnosti. a mnogo više zbog tadašnje poli-tičke konstelacije — nije mogao da ima nikakva vidna uticaja na snažni sokolski polet karlcvački. Dopuštam, da je sama egzistencija tadašnjih slo-venačkih. a još više hrvatskih sokolskih društava osladila Sokolstvo srpskom delu našeg naroda; ali, na osno-vu činjenica koje -su mi mcmentalno pred očima kao otvorena knjiga, ja mogu da ustvrdim, da je osnivanje Sokolskog društva u Sremskim Kariovcima, specijalno za srpski deo našeg naroda, svojem pojavom imalo na sebi karakter vulkanske erupcije, a njegovo delovanje gotovo karakter čiste samoniklosti i autohtonosti. Sokolsko društva u Sremskim Kariovcima. a s nji-me zajedno i predratno naše Srpsko Sokolstvo u ovom periodu vremena, rada se — dopustite mi ovo mitološko uporedenje — kao Paiada Atena iz Zevsove glave živa, u oklepu i s kopljem u ruci! To {e ono narečito karakteristično što sam hteo da kao prvo istaknem. kad govorim o ovoj 30-gc-dišnjici karlovačkog Sokolskog društva. Na čelu toga novoosnovanog Sokolskog društva — prvog Sokolskog društva koje se nazvaio srpskim imenom — stoji nekoliko svesnih i idealnih cmladinaca, a glavni poslenici njegovi jesu gimnaziste i glasoviti karlo-večki bogoslovi. Moglo bi se mežda gotovo reči: deca, ali deca koja su i tada još uvek živela u tradicijama zanosne srpske omladine 60-tih i 70-tih godina prošloga veka — istih dakle inih gedina, kada se radalo slovenačko i hrvat-sko naše Sokolstvo — i koja su svu lepo tu svoje mladičske i patriotski-vatrene duše unela u taj novi. sokolski pokret. Njihov besprimerni elan, njihovo oduševijenje, koje se retko čemu može da uporedi, njihova bezgrani-čna vera u lepotu i pobedu sokolske misli, njihov eminentno nacionalni i čisto naredski stav u primeni sokolske ideologije i. najzad, neslučeni uspesi koje su svojim delom postigli, daju mi baš puno pravo da ceo taj rad karlovačkog Sokola smatram samoniklim čisto izrazito svojim, specijalno srpsko-sokolskim, koii je, u bogatstvu j prostranstvu sokolske ideologije i u Sokolstvu kao narodnoj i slovenskoj omladinskoj organizaciji, našao svoje lepo, vidno i osebeno mesto. Što je docnije bilo, poznato je vama svima. Taj decniji — ali u vrlo kratkem razmaku vremena docniji — rad karlovačkog Srpskog Sokola raz-budio je, nselektrisao i gotovo na juriš osvojio sve što se ponosilo srpskim imenom: i Bačku i Banat pod krutem madžarskem čizmciu, Bosnu s Herce-govinom. Baniju i Primorje naše. pa i nas sve koji smo tada živeli na onom malom parčetu slobcdne srpske i ju-goslovenske zemlje. Zar to nije divno čudo: mali i neznatni Sremski Karlovci ujedinjuju idejno gotovo celo tada raskemadano Srpstvo plamenim obru-čem sokolske ideje! To je ono značajno, što sam hteo, kao drugo, da pot-ertam u momentu, kad govorim o ovoj 30-godišnjici. Iza 10 godina toga i takvega so-kolskGg rada delazi strašna 1914 gedina, a četiri godine docnije svetla godina 1918 — divni i toliko puta odvažno naglašavani san onih omladinaca i one sokolske dece koji su osnovali Sokolsko društvo ovde, u Sremskim Kariovcima. Pomenuvši ukratke sve ovo, o čemu bi trebalo pisati čitave knjige, ja bih se, bračo i sestre, ogrešio i o isto-riju i o živu istinu, kad ne bih još, kao treče. naročito naglasio ono što vi svi znate i što — to ja jasno vidim na vedrim licima svih vas — očekujete da najzad i izrečem. Jest, bračo i sestre, lavovski deo u celom ovom radu i uspehu Sokolskog društva u Sremskim Kariovcima jeste delo brata dra Laze Popoviča. To je van sumnje i van diskusije, jer je to več postalo necbcrivi istorijska istina. Zato ja, i keo njegov sokolski saradnik i kao njegov intimni prijatelj, neču o njemu naročito da govorim. Reči ču samo evo: Evo Te, dragi naš brate Lazo. posle 30 godina rnu-škeg i sokolskog rada u Tvojim milim Sremskim Kariovcima. Raduj se danes punim srcem i punom dušom svemu onome što si učinic i dao predratnom srpskom i današnjem našem jugoslo-venskom Sokolstvu! Zdravo! — Iza govora brata Paunkoviča česti-tao je sremskokarlovačkom Sokolu u ime Nj. Sv. patrijarha Varnave Nj. Pr. episkop g. Tihon. Zatim je starešina Sokolske župe Novi Sad brat dr. Ignjat Pavlas toplim rečima pozdravio brata dra Lazu Popoviča i njegovog saradnika brata Milana Teodoroviča, poklanjajoči im u ime Sokolske župe Novi Sad u znak priznanja za njihov veliki sokolski rad po srebrni lovor-venac. U tom času brat Popovič i brat Teodorovič bivaju opetovano od svih prisutnih najtopli-jc aklamirani. U ime ruskog Sokolstva govorio je starešina brat Roman Drajling. U ime ministra za fizičko vaspita-nje naroda ecstatitao je sremsko - kar-lovaekom društvu i njegovim osniva-čima brat prof. Bogoljub Krejčik. Starešina Sokolske župe Sarajevo brat dr. Voja Besarovič pozdravio je brata dra Lazu Popoviča kao prvog sokolskog ideologa, poklonivši mu foto-grafiju upravnog odbora prvog Srpskog sokolskog društva u Sarajevu, a brata Teodoroviča kao njegovog marnog i požrtvovnog saradnika, komo u ime svoje župe poklanja Spomenicu II pokrajinsko« sleta u Sarajevu. U ime Sokolske župe Zagreb pozdravio je sveeare ovog jubileja starešina brat dr. Oton Gavrančič, koji je rekao, da iako je Hrvatsko Sokolstvo radilo pod hrvatskom zastavom a Srpsko pod srpskom, ipak su več tada, još pre rata, i jedni i drugi nosili u srcu Jugoslovenstvo. U ime Sokolske župe Ljubljana i posebno u ime Ljubljansko« Sokola pozdravio je sremskokarlovački Soko i njegove osnivače starosta Ljubljan-skog Sokola brat Bogumil Kajzelj. Zatim je u ime Sokolske župe Beograd govorio starešina brat Branko Živkovič, koji je rekao: — Bračo i setre ! Osobito mi je milo da mi je u deo pala čast. da u ima prestolničkog Sokolstva i Sokolske župe Beograd pozdravim današnje« slavljenika Sokolske društvo Sr. Karlovce i da čestitam njegovim osni-vačima na čelu s glavnim pokretačem i ideologom negda srpskog Sokolstva, a danas ideologa jugoslovenskog Sokolstva br. drom Lazom Popovičem. Bračo i sestre! Kad je ono u pre-stolničkom gradu Beogradu male Srbije zablistala kraljevska kruna na glavi Velikog Kralja Petra I Oslobodioca, svi smo bili uvereni, da nastupaju bolji i lepši dana u životu ne samo srpskog naroda s one strane Save, Drine i Du-nava, nego i ostaloj jednokrvnoj brači van granica Srbije. Vizionarstvo i proročke reči velikih sinova našega naroda: Štrosmajera, Preradoviča, Radičeviča i mnogih drugih počeše se cstVarivati. Vera u bo-lju budučnost našega naroda, pocepa-nog na Hrvate, Srbe i Slovence, u dva državna organizma, budila se u nama snažnije i brže. Dogada.ji, koji su se redali jedan za drugim na svima poljima nacionalne i kulturne delatnosti. bili su snažan zov onima, koji su živeli za narod, težili za slobodom i bili spremni na sve žrtve. Zov trubača s bojne Drine odjeknilo je od Adrije do Bospora, a pove-tar^c sa Save i Duna va raznosio ga je daleko na sve strane, gde žive jedno-krvna brača. Taj zov dopro je i do omladine u Sremskim Kariovcima, koja ckupljena oko dra Laze Popoviča odaziva se njegovom pozivu i osniva Srpski Soko u Sremskim Kariovcima, da preko njega ispoljava težnje za f. st vare njem ideala srpskog dela našega naroda. Brat dr. Laza Popovič svojim apostolskim delima i rečima uz pomoč svojih saradnika nasteji da se iskra nacionalnog zanosa ne ugasi, nego da iz nje raspiri požar, čiji če plamen po-put Brankovih pesama lasvetljavati puteve budučim generacijama. I uspeo je. Za kratko vreme počeše nicati Sokolska društva po svim večim mestima u jugoslcvenskim krajevima van Srbije, e srpski Soko u Sremskim Kariovcima postaje matica Srpskog Sokolstva. Sokolska ideologija brata Laze postaje »Veruju« ne samo srpskog Sokolstva van Srbije, nego i onega u Srbiji, s kojim čini jednu duhovnu celinu. I stoga je današnji jubilej Sokolskog društva Sremski Karlovci ujedno i jubilej celokupna« nekadanjeg Srp skeg Sokolstva, koje je po oslobodenju i ujedmjenju našega naroda zajedno s hrvtiskim i slovenačkim utonulo u jugoslovensko. Di'agi brate Lazo! Nekadanje gra-nice. koje su i enda za srpsko Sokolstvo bile tek grenice na geografskoj karti, nestale su za uvek. Mesto Tvoje skromne želje, da Beograd bude cen-tar Srpskog Sokolstva. Beograd je danas centar Jugoslovenskog Sokolstva, » to ie ono što smo najviše mogli poželeti. Time smo postigli sve ono, što nem daje uslove za uspešan sokolski tad. Dragi slavljenci! Kao starešina pokclske župe Beograd, koja danas nastavlja sokolski rad i na jednom delu teritorija bivše Fruškogorske župe, presretan sam što vam mogu čestitati ovu retku i značajnu slavu i pozdravljam vas kao retke sretnike, koji ste doživeli ostvarenje vaših največih sokolskih ideala iz mladenačkih dana. Neka ova lepa proslava i ovaj značajen dogadaj budu potstrek za nova stremljenja onima koji dolaze, zapa-jajuči ih duhom slavnih predaka i ju-načke prošlosti, vaspitajuči ih na pri merima požrtvovanja za narodnu slo-bodu i jedinstvo, podižuči im i sna-žeči pouzdanje i veru u veliku i na-prednu budučnost naše lepe i mile Jugoslavije. Zdravo! — U ime Sokolske župe Vel. Bečke-rek pozdravio je sremskokarlovački Soko i njegove osnivače starešina brat inžinir Bešlič. U ime Sokolske župe Cetinje pozdravio je jubilarno društvo i njegove osnivače starešina brat Gavra Miloševič. U ime starijc brače bivšeg Srpskog Sokola u Zagrebu a danas članova Sokolskog društva Zagreb I govorio je brat Koeta Jugovič, koji je ovom prigodom sremskokarlovačkom Sokolu poklonio u ime pomenute brače divnu brončanu bistu brata dra Laze Popoviča s mramornim postamentom. Na koncu govorila jc i sestra Jelica Jovič, kči pok. popa Gige Joviča, saradnika brata dra Laze Popoviča. Posle svih ovih govora ustao je brat dr. Laza Popovič, pozdravljen du-gotrajnim pduševljenim pljeskom i po* klicima, koji se zahvalio na svim UPU' cenim mu govorima i čestitanjim1 uglavnom ovim rečima: — Sestre i bračo! Sokolstvo je po-kazalo trajnost i vitalnost. Osim « trajnosti posioji i divna moč akomo-dacije mudre i pametne. Treba uveK popuštatj dok se ne dira u čast i P°' stenje. Naše Sokolstvo učinilo .ie ofif0" man napredak. Nemojte misliti, da se junači radaju. U junake treba da sc veruje. Ako pripada neka slava nama, onda više pripada onom poverenju koje ste imali u nama. A pre svega treoa skinuti kapu veri naše slavne i pon°j site nacije. Hvala vam, sestre i braco. Zdravo! — Reči brata dra Laze Popoviča bik su ponovno popražene s največim ot ševljenjem i poklicima. Za njim je ponovno uzeo rC^,.st^. rešina društva Sr. Karlovci dr. RinJ unovič, koji je pročitao pozdravni legram Nj. Vel, Kralju, a što je P pračeno odušcvljenim poklicima. ^ kon što je nadalje pročitao i . ■* pristigle pozdravne telegrame i P*sm na čestitanja Sokolskom društvu !3rcin-skim Kariovcima i njegovim osniva4-, m a, starešina brat dr. Simeunovič toplije se je zahvalio svima učesnicim ove svečane sednicc, koju je tada 2 ključio. Posle svečane sednice priredila J® Sokolska župa Novi Sad u restavracij »Šaranovič« za uzvanike svečani rUC® Sremsko-karlovačka Izložbe Toga dana otvorena je u Sr. K*4 lovcima izložba pod nazivom »St* Karlovci dali naciji i otadžbini«. San1 izložba bila je vrlo lepo i ukusno aran žirana u svečanoj sali gimnazije- F svojim izleženim predmetima izio215. je bila kulturnog, sokolskog i nacion8 nog karaktera, kao i sa svojom f°t0’ kolekcijom propagandno-turističkog- Medu bogatim izložbenim matfrl jalom, a osobito u sokolskoj skupi*}: i to iz arhiva karlovačkog Sokola, ei su izloženi mnogi zanimljivi i drago ceni predmeti, kao: fotografije, za?Lg nici, korespondencija s Česima i sa 1 sokolskih društava, osnovanih P sremskokarlovačkom Sokolu, zatim razne publikacije, osobito časopj, »Srpski Soko«, koji je izlazio od 19«' do 1911 kao organ, Srpske fruškogors8 župe jedanput mesečno pod ure,.^I štvom brata dra Laze Popoviča, s'm._ s vidovdanskih sletova, razni gra koni i t. d. Promatrajuči ovu lepu, po svem8 zanimljivu i poučnu izložbu, zaista Sv je moglo da nazre, koliko su toga Karlovci dali naciji i otadžbini. Javna vežba Posle podne, u 15.30 sati, odrzau* je na igralištu Sport-kluba »Stražjlovo" župska javna vežba pod vodstvom 118. čelnika Sokolske župe Novi Sad brat Milana Teodoroviča, kojoj su .Prl.s.u stvovali izaslanik Nj. Vel. Kralj8' pretstavnici vlasti, Sokolstva i veom broj no gradanstvo. Sletište bilo je lepo udešeno i čeno zastavama svih slovenskih ze' mal ja. Nakon otšvirane državne him118 nastupila su najpre u prostim vežbam8 s prvog sleta u Ravanici starija bracm njih 120. Za njima vežbalo je 128 ške i ženske dece proste vežbe. ' decom nastupilo je 168 naraštajaca prostim vežbama. Zatim su nastop1* 3 odeljenja s 24 vežbača u vežbam' na razboju, preči i konju. Za njima n ' stupilo je odeljenje ruskih Sokola simbolično j vežbi sa štitovima i buzu° vanima. Dalje je nastupilo 180 о1апtIl9j-odvijale su sc tačno i brzo, bez i inanjeg čekanja. )j Poset je hio odličan; moralni 118 vežbe takoder, a držimo i materij ^ Naveče priredeno jc narodm> sclje. ipip u Dorbu za prvenstvo °lstva. Učestvovalo je ; 1 Po župama, koje s 'cca društva: 1v ‘ • kategorija bez jačcg protivnika v Š >.-*«-•> tak Učenja u odbojci Saveza SS, održana u Osijeku 23 o. m. slovačke (levo) i jugoslovenske takmičarke (desno) Česko- «taj\ takmičenja bilo je u ru-v!aVa AaV(fznoy_ načelnika brata Miro-v‘aQovi mbrožiea, kome su pomagali r\Va žu^VC^GH odnosno načelni-j.vsijek Д/f °sijek i članova društva /:sta na i.!t,ca- Vzorno uredenje igra-"JCm ve^balištu Osijek Ma-J^®aičeniC^vala Pravilno odvijanje fn" J* 1 P°red toga što j c celo e Padala kiša. A i sami tak- župa Maribor. Kod muš. naraštaja vodice se borba za prvenstvo iz medu Maribora i Beograda, dok če kod članova biti takmičenje mnogo interc-santnije, jer če se naei na terenu pro-tivniei više ujednačene snage, od ko jih jedino Ljubljana znatno otskače. Prvi susreti prošli su uglavnom u ispitiva-nju snaga protivnika i kušanju vlastite tehnike. Što se igra više okončava na-staje sve interesantnija borba. Svaka vrsta nastoji da od sebe dade što više može. Nekima to i uspeva, što če najbolje doči do izražaja u konačnom plasmanu. Drugi su lošije sreče. Ovla-žen teren, mokra i teška lopta, stalna N '■ * < 1 Ш ^ 1 H Ш j j И.гј L'- Ш1 , |Г| r mm Sokolska *пАја - ЈлМјАлилиЈл RADIO STANIČA BEOGRAD Dne 4 oktobra govoriče brat Ivanko Bendiš — Kotor, o temi: Sokolstvo u službi naroda. (Večernje). * Dne 7 oktobra govoriče brat Lacko Križ — Zagreb, o temi: Sokolstvo za konsolidaciju. (Popodnevno). * Dne 11 oktobra govoriče brat Filip Tošovič — Beograd III, o temi: Sokolstvo i narodna škola. (Večernje). * Dne 18 oktobra govoriče sestra Ljubica Filipovič — Kragujevac, o temi: Žena i Sokolstvo. (Večernje). * Večernja predavanja drže se sva-koga četvrtka od 19.10 do 19.30 časova. Popodnevna predavanja drže se svake 1 i 3' nedelje u mesecu od 15.15 do 15.30 časova. 11 5AV Sednica uprave Saveza SKJ Prema zaključcima IV glavne skupštine Saveza SKJ od 20 aprila o. g. i IV sednice izvršnog odbora od 20 o. m. sazivam sednicu uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije za nede-lju 14 oktobra 1934 u prostorijama Saveza. Beograd, Prestolonaslednikov trg broj 34. Početak sednice u 9 časova pre podne. Na sednicu pozivaju se svi članovi i sve članice uprave i revizionog odbora te njihovi zamenici (zamenice). Dnevni red biče svakome dostavljen pismenim putem. Vozne karte u smislu pravilnika o povlasticama za put u Beograd i natrag primiče se pravovremeno. Ko ne može da iz bilo kojeg razloga ovoj sednici učestvuje, neka se ispriča. Zdravo! Beograd. 20 septembra 1934. I zam. starešine: GANGL SV sednica Izvršnog odbora Saveza SKJ, održana :>Q i 21 septembra 1934 u Beogradu Brat Gangl podnosi referat o sle-tu u Zagreba, za koji veli, da je bio veličanstvena manifestacija sokolske i slovenske misli. Dalje u nastavku svog govora brat Gangl veli, da sada na-kon što smo proslavili jubilej bivšeg slovensko« i hrvatskog, e to nam i jubileja predratnog srpskog Sokolstva, a koji če se proslaviti 30-godišnjicom osnivanja prvog srpskog sokolskog društva u Sremskim Karlovcima dne 23 o. m. To je društvo bilo žarištem doenijeg celokupnog srpskog Sokolstva. Naš Savez, ceneči zasluge i rad tog Sokolstva za današnje ujedinjeno Sokolstvo, sa svoje Strane ueiniče svoju dužnost, da se i tom spomenu dade jednaka važnost, kao što se dala Ljubljani i Zagrebu. Pozivlje stoga članove uprave Saveza da uzmu učešča u ovoj značaj noj proslavi. — Zatim br. Gangl napominje, da čc se 23 septembra otkriti u Radatovičima spomenik domačem sinu i pesniku »žumberačkih elegija«, Jovanu Mraniloviču. Kako je ta svečanost od velike nacionalne važnosti po čitav ona j kraj, zato drži, da joj i Sokolstvo treba da učestvuje, i to na način, da pošalje svog delegata, a za kojeg predlaže brata dra. Riku Fuksa. — Nadalje br. Gangl izveštava, da je primio poziv da prisustvuje sednici pretsedništva Saveza slovenskog Sokolstva, koja če sc održati 25 novembra o. g. u Varšavi. Gledom na sam dnevni red, ova je sednica od velike važnosti, jer če se na njoj raspravljati o dogodišnjem svesokolskom sletu u Varšavi, o pitanju ruskog Sokolstva kao elana Saveza slovenskog Sokolstva, kao i o bugarskim Junacima. O brači. bugarskim Junacima viz veš t’a val ujedno o njihovom učešču na sletu u Zagrebu, kao i o srdačnom prijemu, koji im je bio tada posvuda prireden, osobito u Zagrebu i u Beogradu. .Na poziv hratskog načelništva našeg Saveza brača Junači su bili najavili i svoje učestvovanje na utakmicama u odbojci u Osijeku dne 23 o. m., medu-tim tik pred same utakmice oni su ne-nadano otkazalt to svoje učestvovanje s motivacijom, da im se nije mo-guče pripraviti za ove utakmice, i to s razloga, jer da im tada započinje radna godina. Izveštaj brata Gangla prima se u celosti do znanja i usvaja njegovo gle-dište gledom na držanje u pitanju ru- Upozorenje bratskim jedinicama U poslednjem broju našega lista upozorili smo bratske jedinice da pisma koja se izravno upućuju redakcijama i upravi sokolskih listova podleže redovnom plačanju poštanskih pristojbi. Obzirom na tu činjenicu skrečemo pažnju svim sokolskim sa-radnicima i dopisnicima da svoja pisma koja izravno šalju na gornje ad-rese propisno frankiraju. Preporučuje-mo bratskim jedinicama da u buduče svoja pisma, koja šalju redakcijama ili upravi sokolskih listova, adresiraju: SAVEZ SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE. OTSEK ZA SOKOL-SKU ŠTAMPU, (navesti list, kome se šalje), LJUBLJANA. U ovom slučaju sokolske su pismene pošiljke oslo-bodene poštarine shodno Pravilniku od 20 aprila 1930 god. UREDNIŠTVO I UPRAVA SOKOLSKIH LISTOVA skog Sokolstva i bugarskih Junaka na sednici u Varšavi. Gledom na pisanje zvaničnog organa bugarskih Junaka (»Gimnastika, šport i kultura« br. 40, članak pod naslovom »Odjek na dva smera medu bugarskim Junacima« od urednika lista G. D. Kožuharova. Vidi »Sokolski glasnik« br. 37 od 7 sept. o. g. Op. ur.), brat dr. Gradojevič primečuje, da je o tom e razgovarao s pretsednikom bugarskih Junaka br. Lazovom i da mu je ovaj na njegove zamerke i zbog takvog pitanja saopštio, da je Kožu-harov ovaj članak napisao na svoju ruku, ne konzultujuči se pre toga s ni-kim i da ga je uvrstio u list na svoju ruku, bez znanja vodstva Saveza bu garskih Junaka. Brat Dura Paunkovič podnosi izveštaj o svom učestvovanju na sveča-nostima u Petrovaradinu. Tamošnje Sokolsko društvo priredilo je čitav nia svečanosti, koje su se pretvorile u jtd-nu opštu nacionalnu manifestaciju. Ponajpre otkriveni su spomenici na grobovima žrtava iz svetskog rata, csvečen je Sokolski dom i posvečena je zastava tamošnjeg Sokolskog društva, dar Nj. Vel. Kralja. Na ovim priredbama došlo je do jednog značajno g momenta, naime, da je na njima zajednički učestvovalo svečenstvo pravoslavne i katoličke crkvc, i to predvodeno po svojim prvosvešteni-cima: vladikom Tihonom i dakovaekim biskupom drom Akšamovičem. Medu-tim svakako ie najznačajnrji bio govor biskupa dra Akšamoviča prigo-dom posvete Sokolskog doma. Taj govor bio je jedna snažna glorifikacija narodne i državne misli, a njimc je desauvirano sve ono, što je Katolički episkopat tvrdio za naše Sokolstvo u svojoj poznatoj episkopskoi poslanici. U privatnem razgovoru kako biskup dr. Akšamovič, tako i njegovi svešte-nici naročito su podvlačili, da se ona-ko, kako je govorio biskup, misli j ose-ča kod velike večine svečenstva dako-vačke biskupije. Izveštaj brata Paunkoviča prima se u celosti. U vezi s proslavom 30-godišnjice Sokolskog društva u Sremskim Karlovcima brat Paunkovič istiec da treba svakako ukazati narocitu počast utemeljačima i propagatorima tadanjeg srpskog Sokolstva brači dru Lazi j?o-poviču i Milanu Teodoroviču. Povodom toga donosi se zaključak, da se unutar Saveza SKJ osniva »Fond brata dra Laze Popoviča« od 100.000 dinara, a iz koga če se kamate upotrebiti na godimice izdavanje po jedne knjige so-kolsko-idejne sadržine, pisano za široke slojeve naroda. Pravilnik toga fon-rla izradiče brat dr. Pavlas. Bratu pak Milanu Teodoroviču poklanja se zla-tan sat s posvetom Saveza. Ekonom brat Branko Živkovič podnosi svoj sledeči izveštaj. Imovno stanje na dan 31 avgusta 1934 godine: Gotovina u blagajni, razne uložne knjižice Državne hipotekarne banke, tekuči računi kod Držav, hipotekarne banke. Izvozne banke i državne hartije od vrednosti iznaša ju 3,322.146‘48 Din, dok obaveze Saveza, koje se sastoje od saveznih fondova, raznih poverila-ca j iz več odobrenih a neisplačenih po-zajmica za domove iznašaju 3 milijuna 017.257‘93 Dinara, tako da je raspolo-živo na ovaj dan 304.888.45 Dinara. Svih šest_ saveznih fondova u vrednosti 968.574 Dinara uloženo je na uložne knjižice Državne hipotekarne banke. Več odobrene pomoči i pozajmice za domove (na sednicama Izvršnog odbora 20 II o. g. i 1 VI o. g.), koje do danas nisu isplaeene iznašaju 1 mili-jun 585.12279 Dinara. Od 1 januara 1933 do 31 avgusta 1934 godine odobreno je za gradnju i slo Naveza SS, održano 23 o. m. u Osijeka — Jugo- Venski (levo) j českoslovački takmičari (desno) Viktor Ladenhauzer, Osijek. * Brojke označavaju: broj odigranih igara, broj dobivenih igara, broj izgubljenih igara, broj dobivenih tačaka, broj izgubljenih tačaka, točke za dobi-vene igre. kisa, sve su to elementi koji im nisu dopustili da se potpuno snađu pre nego što je protivnik rešio igru u svoju korist. Zato im neče preostati drugo, nego da se zadovolje sa skromnijim mestima. Neke vrste su suviše samo-svesno nastupile omalovažujuči p'rotiv-nika što im je priuštilo neprijetna razočaranja. Drugi su bili i suviše skromni, pa su več pre igre bili spremni da izgube. Ali bilo je i takovih koji su se borili dostojno Sokola. Njima čast i priznanje bez obzira na polučeno mesto! Najmanje interesantni! igru pokazale su naraštajke. Maribor je daleko bio bol ji od svih ostalih. Zato njihova vrsta nije ni mogla da pokaže šta sve znade. One su jednostavno došle, videle i pobcdile. U tri utakmice s po dve igre dobile su svih 6 igara s 90 tačaka, a izgubile svega 20 tačaka. Osijek je bio slabe sreče, jer niti jednu igru nije dobio, a na 56 dobivenih tačaka izgubio je 96. Konačno je savršena utakmica ovako: I Maribor* 6 6 0 90 20 3 II Kragujevac 6 4 2 67 62 2 III Zagreb 7 2 5 60 75 1 IV Osijek 6 0 6 56 96 0 I kod članica su mariborčanke zadržale vodstvo od početka do kraja. Zagrepčanke su se držale lepo i tehni-čki dobro se borile, ali su ipak podlegle. Konačan uspeh: I Maribor 6 6 0 90 19 3 II Zagreb 8 4 4 93 98 2 III Kragujevac 8 3 5 86 96 1 IV Vel. Bečkerek 8 2 6 65 114 0 Muški naraštaj je ipak pokazao nešto interesantniju igru. Premda Ma- ribor vodi, ipak borba za ostala, napo-se za drugo mesto bila je dosta živa. Zagreb je ovde bio loše sreče, pa se morao zadovoljiti s poslednjim mestom. I Maribor 6 6 0 90 29 3 II Beograd 6 4 2 73 86 2 III Kragujevac 7 2 5 64 95 1 IV Zagreb 7 1 6 64 101 0 Članstvo se je dugo borilo i pred-velo lepu i interesantnu igru. Velika premoč Ljubljane osečala se za celo vreme igre i njeno prvenstvo nije uopče dolazilo u pitanje. Susretj Ljub-Дјапа-Novi Sad i Kragujevac-Zagreb dali u tehnički lepu igru, dok je ovaj drugi susret bio i vrlo borben, jer je o njemu ovisilo tko če da ostane na poslednjem mestu. I Ljubljana 8 8 0 120 30 4 II Novi Sad 9 6 3 108 96 3 III Kragujevac 9 4 5 91 129 2 IV Zagreb 10 4 6 132 119 1 V Cetinje 8 0 8 44 121 0 Rezultati takmičenja za savezno prvenstvo potpuno su realni. Oni su verna slika stanja pojedinih vrsta. Maribor i Ljubljana vode bez konkuren-cije. 1 drugi nisu baš slabi, ali zaostaju. Nedostaje im tehnika i sigurnost igre. Samo solidno i dugo uigravanje popra-viče La j nedostatak. Sutradan, 23 IX predao je savezni načelnik brat Ambrožič pobedničkoj vrsti m. naraštaja i članica prelazne 'nagrade, koje prelaze u trajno vlasni-štvo odnosnih društava. Iza toga vršila su se takmičenja za prvenstvo SSS. Osim naših vrsta članova i članica pristupile su ovim tak-mičenjima vrste ČOS i to članovi dru-ištva Kromjeržiž i članice društva { Plzenj 1. Pre početka takmičenja pre-daju češkoslovačkc vrste bratske darove i to članovi Tkševo porprsje s nat-pisom »Vernost za vernost«, a članice češkoslovačku zastavu na ukusnom stalku. U prisustvu od preko 500 gle-dalaca započela su takmičenja i nastu-paju najpre članice. Prvi udarci su dani ispitivanja snage protivnika. Jugo-slcvenska vrsta čak vodi sa 2 : 0. Me-đutim se Čehoslovakinje brzo snalaze u situaciji i odličnom tehnikom ne samo da izjednačuju, nego i preuzimaju dalje vodstvo, koje zadržavaju do kraja. Prva igra svršava sa 15 : 9. Naše članice gube mirnoču. što se naročito očituje u drugoj igri, koju gube sa 15 : 2. Na taj način osvajaju slovensko prvenstvo za kategoriju članice — Čehoslovakinje. Igra je trajala 20 minuta. Iza članica nastupaju članovi. 1 vode najpre naši članovi, ali Čehoslova-ci upravo savršenom tehnikom doda-vanja i ubijanja lopte te skupnom ig-rom napreduju premda se naši odlično bore. No ipak našima ne uspeva da po-luče bolji rezultat, nego se igra svršava s 15 : 8. U drugoj igri razvija se živa i interesantna borba, koju gleda-oci prate s največim interesovanjem. Na časove zastaje dah u ovekivanju da naši preuzmu vodstvo. Lopta mu-nievitom brzinom prelazi iz ruke u ruke dok se neočekivano ne nade u našem polju udarena sigurnom rukom. Ova igra svršava sa 15 : 6, a treča čak sa 15 : 0. U oštroj borbi, koja je trajala punih 35 min. napokon podleže naša vrsta boljem i tehnički savršenijem protivniku. koji potpuno zasluženo osvaja naslov slovenskog prvaka u odboj ci za ovu godinu. ^etmičenja Saveza SKJ u odbojci, doržana u Osijeku 22 o. m. takmičara Zbor Kra,. a°vi: '1 Cetinje; (Denovič), 2 ?Li,lU.j.evac (Kruševac), 3 Ljubljana b^'jenski Sokol), 4 Novi Sad (Som-r)' 5 Zagreb (Zagreb II). M ^1а«‘се: 1 Kragujevac (Čuprija), 2 arB,l,r (Maribor Matica), 3 Vel. Be-ek (Vršac), 4 Zagreb (Zagreb II). I{\ naraštaj: 1 Beograd (Beograd W ^JrraSujevae (Kruševac), 3 Mari-^Гео П) * ^at’ca^' ^ Zagreb (Za- ŠevQž4e». naraštaj: 1 Kragujevac (Kru-iek rK2..Maribor (Maribor III), 3 Osi-Osijek d. g.), 4 Zagreb (Zagreb čke župe starešina brat D. Petrovič, njegov zamenik brat S. Vuičič, te načelnik brat ing. M. Kvapil i načelnica sestra S. Kovalska. Učenici Drž. muške real. gimnazije u Osijeku posetili su ovu značajnu priredbu u punom broju pod vodstvom svojih nastavnika gimnastike. Tokom takmičenja pridošla su i brača i sestre Čehoslovaci pod vodstvom brače Bende, člana načelništva ČOS, i Opravila, te sestre Fikar. Utakmice počinju tačno u zakaza-no vreme i več prvi susreti vrsta pojedinih kategorija dadu naslučivati ko-načni ishcd takmičenja. Kod ženskih odi Ш takmičenja u odbojci Saveza SKJ 11 takmičenja Saveza SS u Osijeku 22 i 23 - IX - 1934 i ?av®ZIla takmičenja u odbojci, kao takmičenja za slavensko prvenstvo "Plavala su se za sve kategorije član-va i naraštaja u subotu 22 IX i u ne-nj i ? Nakon izlučnih takmiče-W. koja su se vršila po sistemu bo-®va> dobiveni su skupinski prvaci žu-P , koji su se u Osijeku borili za ča-naslov prvaka Saveza SKJ, odnos-su u kategorijama članstva ula-slavenskog je svega 17 vr-e su zastupala mičari pokazali su vanrednu diseiplinu, što je bez sumnje doprinelo da su se takmičenja održala na višini, kako to dolikuje jednoj saveznoj priredbi. Osim takmičara, vodstva i sudaca bilo je na igralištu prilično malo gleda-laca. Pored brata načelnika Saveza tu su bili njegovi zamenici brat Miroslav Vojinovič i Josip Jeras, sestra savezna načelnica Elza Skalarjeva sa svojom zamenicom sestrom Štefom Brozovič. Nadalje od zagrebačke župe brat dir. A. Pihler i B. Valadija, od kragujeva-čke župe brat J. Prohaska. a od osje- sanaciju sokolskih domova 8,169'60Г04 Dinara za 140 sokolskih jedinica, dok je na račun ovih partija primljeno državne pomoči 7,566.769 80 Dinara. Svi otseci Saveza imaju najkasnije do 20 oktobra t. g. predložiti gospo-darskom otseku Saveza detaljne bud-žete za 1935 godinu, i to u višini iznosa, koji su im bili odobreni za 1934 godinu. Imaju se isplatiti plate župskim prednjacima za razdoblje od 1 novembra 1934 do 31 oktobra 1935 godine, i to za svaku župe po 20.000 Din, a po odbitku onih iznosa, koje su župe pri-mile za račun Saveza a nisu do dana9 predoznačile. Primljeno je 57 molbi za gradnju i sanaciju sokolskih domova i od toga je povoljno rešeno 30 molbi, a 27 je odbijeno i stavljeno u cvidenciju za državnu pomoč godine 1935/36 s razloga, jer su iscrpljene u celosti partije za gradnju i sanaciju domova državne pomoči 1934/35 godine. Ova nova odobrenja iznašaju Din 1,702.000'— pa su zajedno s več rani-jim odobrenjima, koja do danas nisu isplačena, odredeni termini za isplatu, i to uz pridržaj ako Savez primi odo-brenu državnu pomoč za budžetsku godinu 1934/35 u celosti. U debati brat Brozovič upozora-va, da je Savez izdao več stroge propi-sc glede izgradnje domova a jednako i glede davanja pozajmica. U tom pogledu treba biti čvrst i principijelan i u nikojem slučaju ne otstupati od toga, pa če se zavesti red. U svakom slučaju u buduče, gde bi se započelo s grad-njom bez odobrenja Saveza. Savez nema da daje kakvu pomoč, a u pitanju pozajmica treba naj rigorozni j e postu-piti i da se anuiteti tačno isplačuju. Drži stoga, d5 se baš sada ukazuje i te kako velika potreba da se ti naši propisi obnove, da za nje doznaju sve jedinice, pa predlaže da se izda jedna takva okružnica, u kojoj če se svi ovi propisi i odredbe obnoviti. — Prima se! Brat Dura Paunkovič govori o adaptaciji saveznih prostorija. Navodi do sada izvršene radove i daljnje potrebe osobito gledom na prednjačku školu za Sokole vojnike te ostale prostorij e koje su potrebne za buduči raz-vitak Saveza. Brat Voja Todorovič predlaže, da se do sada izvršeni radovi imaju komisijski preuzcti, a u buduče da se u svemu postupi temeljem konkursa. Predlog brata Todoroviča se usva-ja i odreduje se komisija za prcuzeče radova od brače: Milana Jovanoviča, Simonoviča, Todoroviča i inž. Tošiča iz Novog Sada. Glede daljnje adaptacije donosi se zaključak da brat Korunovič spremi načrte i troškovnike u sporazumu s prvom komisijom (brat Paunkovič i Živkovič), kojima se priključuje brat Brozovič gledom na mišljenje o potrebama Saveza s obzirom na broj potrebnih odeljenja. U stvari adaptacije vežbaonice, da se traži mišljenje tehni-čkog odbora. Brat Paunkovič ponovno se vrača na izveštaj ekonoma Saveza o sanaciji domova i Ističe, da je gotovo nemogoče da se sanacija domova sprovede iz sredstava od državne pomoči, več da treba nači podesniji način. Mišljenja je, da sc treba vratiti našoj prvobitnoj osnovi, naime, da se ta sanacija sprovede preko Hipotekarne banke, a anuiteti Hipotekarnoj banci da se osigu-raju u saveznom budžetu. — Predlog se prima pa se donosi zaključak, da se ta akcija obnovi. U vezi s izveštajem brata gospo-dara brat Gangl iznosi, da je Jugoslo-venska sokolska matica u Ljubljani več god. 1932 kupila u Kranjskoj Gori zemljište u izmeri oko 20.000 m2, a za koje je platila 124.000 Din. Ovo zemljište kupila je JSM u svrhu da sagra-di u tom planinskom kraju — čim priba vi potrebna sredstva — jednu odgo-varajuču zgradu, koja bi poslužila u letnje doba kao sokolski zdravstveni dom za sokolsku omladinu, a zimi pak za braču i sestre turiste, smučare i t. d. U ovoj zgradi bilo bi mesta za oko 150 kreveta. Zgrada bi bila na razpolaganje svemu Sokolstvu. Načrti su več gotovi. Ovo sokolsko oporavalište moglo bi da posluži svojoj svrsi samo ako bi sokolska omladina imala u njoj bcsplatan stan. Dnevni troškovi za pre-hranu bili bi minimalni. JSM za sada nema toliko sredstava da bi mogla pristopiti izvedbi tog lepog načrta, zato traži od Saveza SkJ, da barem načelno odobri JSM jednu pozajmicu od 100.000 Din, a posle bi se u saglasnosti sa Saveznom upravom izradili načrti za upotrebu i upravljanje tog doma. Ovo traženje JSM moralno je opravdano time, Sto je u njezinoj nakladi od god. 1930 do danas izašlo: 31 sokolska prosvetna i stručna knjiga u 86.000 primeraka, 4 kalendara za članstvo u 27.500 prim. i 4 kalcndari-ča za omladinu u 41.000 prim., svega 154.000 primeraka. U ova izdanja je JSM investirala 819.107 Din. Medu tim izdanjima ima znamenitih dela trajne vrednosti kao: Miroslav Ambrožič, »Metodika sokolskog uzgoja«; Dra gutin Sulce »Sokolski sustav telovcž-be«; dr. Pihler »Fiziologija«; inž. Petrovič Kosta »Gradevine za telesno vežbanje«. Investicija samo za ta četiri izdanja iznosi oko 300.000 Din. U štampj su sada dve knjige tchničke sadržine (»Boks i baton«, »Redovne vežbe«), u pripremi su tri knjige i dva kalendara. Time je JSM izvršila jedan deo svog programa na korist sokolske stručne i idejne literature. Sednica prima izveštaj i odobrava traženu pozajmicu iz idučeg budžeta. Konačno brat Živkovič podnosi na rešenje razne molbe, po kojima se donose potrebni zaključci. Izveštaj gospodarskog otseka prima se u celosti. Zatim je podneo izveštaj pretsed-nik organizaciono-pravnog otseka br. dr. Pavlas. O njegovom izveštaju, a u vezi sa zaključkom i rezolucijom pro-šlogodišnje savezne glavne skupštinc, povada se rasprava o načinu provedbe zaključaka pomenute skupštinc, pa se u tu svrhu donose odnosni zaključci, koji če se podneti na prihvat plenumu uprave Saveza, a koji se saziva za dan 14 oktobra o. g. Za prosvetni odbor podnosi referat pvetsednik brat dr. Vlado Belaj-čič. Detaljno referiše o dosadanjem radu prosvetnog odbora, a osobito o muzičkom festivalu u Zagrebu i o pro-šloj prosvetnoj školi, koje su obe priredbe u svakom pogledu uspele. Nadalje iznosi kako je u najnovije doba posvečena naročita pažnja lutkarskom radu, pa se u tu svrhu formirao naro-šiti otsek sa širokom osnovom rada. Zatim podnosi referat i o uzornom letovanju na Bledu, koje je i kinematografski snimljeno, pa če se film do-skora dati na porabu i širim redovima našega članstva. Prosvetni odbor tako-der vrši pripreme i za održanje nedelje trezvenosti, kao i za proslavu 1 decembra, pa če upute za ovo uslediti jedinicama blagovremeno. — Izveštaj se u celosti odobrava i prima do znanja. Pošto je vreme poodmaklo to pret-sedavajuči brat Gangl prekida sedni-cu i odreduje njezin nastavak za na-redni dan. Nastavak sednice dne 21 septembra Organizaciono pravni otsek podnosi sledeči predlog: »Prema paragrafu 5 pravilnika sokolskih društava od-redeno je, da članom sokolskog društva može biti svaki državi j anin Kraljevine Jugoslavije, pod uslovima navedenim u tom paragrafu. Medu uslovima koji su navedeni u tom paragrafu nalazi se i taj, da je svaki prijavljeni član dužan priznavati osnovna načela Sokolstva. S obzirom na to, što je prema napred navedenom potrebno, da svaki novo prijavljeni član, u koliko postoje i ostali uslovi za njegovo primanje, i priznaje osnovna načela Sokolstva, a kako u sokolskim jedinicama u torne osnovnom pitanju ne postoji izjava, koju bi prijavljeni članovi imali prethodno potpisati, to otsek predlaže. da se umoli prosvetni odbor Saveza da obavezno za sve sokolske jedinice načini izjavu u vezi sa priznavanjem osnovnih načela Sokolstva, a koju če imati potpisati svaki onaj, koji se prijavi za redovnog člana sokolskog društva.« Predlog se prima. Zatim tajnik brat Brozovič podnosi izveštaj o tekučim poslovima, pa se temeljem njegovog referata donose ovi zaključci: 1) Odobrava se da se održe dalj-nja tri tečaja školc za obuku vojnika za vode sokolskih četa. Ti tečajevi imaju se održati u vremenu od 1 novembra o. g. do 30 marta naredne godine. Za školu se do sada prijavilo iz svih župa 459 kandidata. Da se mogu održati ova tri tečaja, odobrava se potrebni kredit. 2) Donosi se zaključak po pitanju učešča srednjoškolskc i visokoškolskc omladine u radu pojedinih sokolskih društava, da se sazove jedna konferenca svih pozvanih faktora a pod pretse-danjem ministra za fizičko vaspitanjc naroda, na kojoj sc ima prodiskuvati ovo pitanje i postarati se da se nade neko rešenje, da se naša omladina dovede u sokolske redove. 3) Gledom na molbu župe Zagreb, da joj se dozvoli sabiranje priloga za sanaciju tražbina na izgradnji stadiona. zaključuje se da se od župe prethodno zatraži izveštaj glede vlasništva stadiona. 4) Odobrava se župi Beograd, da članovi njezinog tehničkog odbora mogu u gradu Beogradu da legitimišu svako ono lice, koje nosi sokolsku značku i da oduzmu znak svakom ono-me, koji ga nosi protupisno. Skrenu-čc se pažnja preko novina svima da noše sobom legitimacije, kako bi se izbeglo eventualnim neželjenim nepri-jatnostima. 5) Sestri Dani Iličevoj radi bolesti podeluje sc otsustvovanje od sednica do njezinog ozdravljenja. 6) Udovoljava se predlogu načel-ništva Saveza. da se nade nameštenje bratu Janku Kavčiču i sestri Milici Šepa i da ih se zaposli u radu tehničkog odbora Saveza. 7) Prihvača se molba redaktora Jose Lakotaša iz Zagreba, da mu sc dade dozvola da po sokolskim jedinicama raspačava svoju knjigu »Svez-nadar«. Za otsek za sokolske čete podnosi izveštaj o dosada učinjenim akcijama pretsednik brat Dura Brzakovič. Otsek je uzco za zadaču da poradi na tome, kako bi čete razvile što snažniji rad na privrednom polju. Kao prvo u tome pravcu pomišlja se na promica-nje pčelarstva. Otsek če nastojati da što pre primi pomoč od nadležnih mi-nistarstava, a onda če celu akciju oko toga preneti u narod. Župa Mostar izdala je drugi deo pesmarice sokolskih pesama, pa moli da Savez otkupi jedan deo naklade. Zaključuje se da se otkupijuje 1000 komada uz cenu od 150 Din po komadu. Za statističarski otsek podnosi izveštaj brat Verij Švajgar koji veli, da je završen rad oko sredivanja statistike i da če ona biti objavljena u na-rednom sokolskom kalendaru. Što se tiče velikih statističkih izveštaja mnoge ih jedinice još nisu poslale, a što uvelike oteščava sam rad. Do sada te izveštaja nisu poslala 42 društva i 232 čete. Župe su u traženju tih izveštaja od svojih jedinica vrlo popustljive, pa zato predlaže, da se sviin nemarnim jedinicama podeli strog ukor. U poslednje vreme brisan je veliki broj jedinica. U razdoblju od 1931—1934 brisano je u Savezu 246 jedinica. To je pojava koja se ima pripisati prenaglom osnivanju jedinica. Sadašnje stanje Saveza je: 932 društva, 1425 četa; svega 2357 jedinica. Rad na saveznom član-skom katastra još nije dovršen, ali lepo napreduje, pa če se i taj posao dovršiti s pozitivnim rezultatom. U vezi s tim daljnjim radom moli da mu se odobri štampanje velikih statističkih tabaka i zaključnih formulara za sve bratske župe. — Izveštaj stati-stičkog otseka primljen je u celosti. Brat Momir Korunovič ponovno potiče adaptacije nekih sadanjih saveznih prostorija, u koju svrhu iznosi i načrte za najpotrebnije radove. Pošto je nemoguče ovaj predmet raspravljati na sedniei, to sc odlučuje da se več izabranoj komisiji prepusti da ona donese o tome odluku. IZ TELCVEMčkC* 5 VETA SAVEZ ŽIDOVSKIH TELOVEŽ-BAČKIH DRUŠTVAVA MAKABI Poslednjih godina znatno je ojačao smisao za telovežbu takoder i medu Židovima. U krajevima, u kojima Židovi kompaktnije žive, podigli su i veliki broj svojih teloVežbačkih društava i za sva ta svoja društva osnovali i vrhovno vodstvo, centralni savez Ma-kabi, koji ima danas svoje jedinice u 34 države, medu kojima i u Jugoslaviji. Prvi židovski gimnastički slet održan je, kako je poznato, 1932 godine u Tel Avivu, u Palestini, na kome je uzelo učešča 5000 vežbača pred 20.000 gledalaca, a naredni održače se 1935 godine, također u Tel Avivu, u koju svrhu je židovsko gimnastičko vodstvo več izdalo nekoliko propagandnih brošura na hebrejskom, en-gleskom i nemačkom jeziku. KONGRES SOCIJALISTIČKE GIMNASTIČKE INTERNACIONALE Radnička telovežbačka udruženja u Evropi imaju više saveza. Sve one telovežbačke organizacije, koje su tako reči sastavni deo socijalno-demo-kratskih političkih stranaka organizo-cane su, slično kao i njihove stranke u II internacionali, u Socijalističku gimnastičku internacionalu. Ova je medutim u poslednjem deceniju bila prilično oslabljena, jer su se od nje odvojila nekoja vrlo brojna i organizacijski jaka udruženja, kao: Nema-čki radnički gimnastički savez Italijanski radnički gimnaste i poslednje godine usled raspusta takođerd austrij-ske gimnastičke jedinice. Ipak unatoč tome deluje ova internacionala i dalje veoma ustrajno. Ovc godine održače sc u Karlovim Varirna VII kongres ovc internacionale, kome če pretsedavati dr. Julij Dojč, koji če na kongresu održati i jedan važan politički referat. Tehničko vodstvo ovc internacionale, kome pretseda Biren, predložice kongresu da se 1937 godine odrzi u Anver-su, u Belgiji, III radnička medunarod-na olimpijada. TELOVEŽBAČKE ORGANIZACIJE U ŠPANIJI U gimnastjčkom svetu Španija, unatoč velikom broju svog stanov-ništva i svoje teritorijalne prostranosti, ne pretstavlja nikakav osobiti faktor. LJ tome pogledu premašuju je mnoge daleko manje države. Ipak i tamo jo za poslednjih desetak godina telovežba znatno uznapredovala i po-budila sve veče zanimanje. U Medu-narodnoj gimnastičkoj federaciji Španija je zastupana po svojoj organizaciji Societad Gimnastica Espaniola, koja izdaje počam od ove godine i svoj mesečnik. Ali, kako se čini, aktivnost ove organizacije je minimalna i skoro neznatna. Ona ne učetvuje ni u medunarodnim takmičenjima, a ni u tehničkom pogledu ne pretstavlja ništa naročita. To je valjda i bio razlog da je u Kataloniji bio osnovan novi gimnastički savez, koji ide za time, da bi takoder i u Španiji nastupilo doba smotrenijega i vidnijega gimna-stičkog rada. 1 ova organizacija odločila je da ove godine počno izdavati svoj list. a prijavila je svoje članstvo i u Medunarodnu gimnastičku federa-ciju, u koju međutim nije bila prim-ljena, jer jednu te istu naciju u Federaciji ne mogu pretsfcavljati dve organizacije. Po svemu dakle izgleda, da je i u Španiji počelo živahnije gibanje i interesovanje za telovežbu i telesno vaspitanjc uopče. VISOKA ŠKOLA ZA TELESNI UZGOJ U BERLINU Več predašnje nemačke privatne i državne visoke škole za telesni uzgoi, odnosno slične institucije morale su da prime pod svoj krov novu školu za telesni uzgoj, koja ima značaj visoke škole, te je jedina svoje vrste u Nc-mačkoj. Neposredno je podredena upravi kojoj stoji na čelu referent za telesni uzgoj u nemačkom ministarstvu prosvete. Škola se deli u 4 odeljenja: za opštu telovežbenu izobrazbu, za pirodužnu izobrazbu, za uvežbavanje takmičara i konačno u sportsko-zdrav-stveno odeljenje. Svaki slušalac mora da polazi tri polugodišta osnovnog ili opšteg odeljenja i to nedeljno 3 do 4 sata. Tek iza toga mogu slušatelji da izaberu predmete svojeg daljnjeg izobraževanja. RAZNE TELOVEŽBAČKE VESTI Slovenski sporteki krugov.i sve više se zauzimaju i rade na tome, da bi se održavale i slovenske olimpijade. To jc uostalom i razumljivo, jer ako je uspelo balkanskim narodima da odr-žavaju redovito svake godine tako-zvane balkanske igre, ne bi bilo valjda suviše teško ni da se prirede i slovenske olimpijade svake četvrte godine, na kojima bi pored s por us k ih krugova moralo naravno da učestvuje i slovensko Sokolstvo, kao prva i najjača slovenska telesnouzgojna organizacija. Medunarodni smučarski savez FIS zaključio je da svoja naredna smučarska takmičenja održi u Visokim Ta-trarna u Češkoelovačkoj. Za ova takmičenja pripreme su več u toku. Finac Jervinen polučio je na nedavnim takmičenjima u Turinu novi svetski rekord u bacanju kopija, koje je ovoga puta bacio 76.66 m, tukavši tako znatno svoj poslednji rekord. KRC NIKA Otkriče spomen ploče Jovanu Hra-niloviču. U nedelju 23 o. m. odužio se Zumberak, pitoma pokrajina na grani-ci Dravske i Savske banovine pod Gor-jancima, jednom od svojih največih sinova pesniku Jovanu Hraniloviču, koji je u svojim Žumberačkim elegijama opevao lepote uskočkih gorica, žumberačke svečenike i patnje svog naroda. Na svečano otkriče spomen plo-ce u Radatoviče ilošli su brojni gosti iz Zagreba i Ljubljane, Metlike, No-vog Mesta i Karlovca kao i mnoštvo naroda iz Žumberka i Bele Krajine. Ova svečanost poslužila je i za sastanak planinara iz obiju banovina, a naročiti karakter je zadobila dola-škom nadbiskupa vladike dr. Ante Bauera i grčko-katoličkog biskupa dr. Njaradia. Iz Zagreba došao je čitav posebni vlak s delegatima skoro sviju zagrebačkih kulturnih društava; zastu-pano je bilo i Sokolstvo s bratom dr. Rikom Fuksom na čelu. Osvečenje kosturnice u Čačku. Nedelja 23 septembar bila je dan velikih nacionalnih i pietetnih manifestacija u Čačku, u kojima su saradivale sve nacionalne organizacije, a učestvovalo im je na hiljade naroda iz bližnje i daljnje okoline. Ovog dana je, naime, svečano otkrivena kosturnica poginulim borei-ma iz svetskog rata i to inicijativom i radom pododbora rezervnih oficira i ratnika te ženske sekcije Fidaka. Ova kosturnica ima pak još posebno zna-čenjc, jer nisu u njoj položene samo kosti naših boraca, nego i kosti nepri-jatclja, kojom se činjenicom htela đa naglasi rnisao ljubavi prema Pa4nj borcima iako u životu protivnicima i misao potrebe mira medu narodima. Pošto su u kosturnici smešteni i kosti ncpravoslavnih vojnika po zabrani o* čkog episkopa svečenstvo nije smelo da kosturnicu blagoslovi, što je na narod učinilo težak i bolan utisak. kostunicu položili su vence zastupnm Ministra unutrašnjih dela, zastupniH Bana, Udruženje rezervnih oficira, za-stupnik Češkoslovačkog poslanstva potpukovnik Hajek, zastupnici tur-skog, rumunskog, austrijskog, nema* čkog, italijanskog, bugarskog i P™ skog poslanstva i t. d. Nj. Vel. Kralja na ovoj dirljivoj svečanosti zastupa0 je komandant mesta potpukovnik ys' kar Časka, a bana Drinske banovme pomočnik bana g. dr. Ibrahim Hadzio-merovič. Proslava 50-godišnjice Dobrotvor' ne zadruge Srpkinja u Vel, Веекегејт- Pod visokim pokroviteljstvom Nj. ■ Kraljice Marije proslavila je u nedeuji 23 o. m. na osobito svečan način godišnjicu svog humanog, kulturnog. i nacionalnog rada Dobrotvorna za1dr -ga Srpkinja u Velikom Bečkereku. ovoj svečanosti učestvovalo su Er®na. gradanstvo i delegati ženskih drustv va iz čitave naše zemlje. Ujutro J održana svečana liturgija, u kojoj J činodejstvovao episkop banatski ' Georgije Letič, a nakon blagodarenJ u 10 časova u sali bivše županijske P late održana je svečana sednica. *s u. dana otvorena je izložba ženskih r čnih radova, a uveče koncerat uZ 5' delovanje Ženskog muzičkog drus Iz Novog Sada. II medunarodni kongres slavista Varšavi. Ove godine održava se svuS1. veliki broj kongresa, osobito su hr°l kongresi raznih slovenskih korporndJ i staleških udruženja, na kojima se nj, nifestuie slovenska solidarnost. " nifestuje slovenska solidarnost ovih dana održava se u Varšavi, a vršiče se u Krakovu, drugi medup^j rodni kongres slavista, na koji su. st№ i čuveni slavisti iz Amerike. Ovaj k gres neče imati samo stručni karak • nego če opet produbiti slovensku u jamnost, a pokazati i svetu slovenj srodnost i bratstvo u jeziku, l|ter.? j0 i kulturi. Za kongres je prijavljenih sada oko 250 referata iz sviju evr ^ skih zemalja. Kako jc prvi kongre^, Pragu bio posvečen u prvom redu likom Slovenu Dobrovskom, ta.5. ovaj posvečen največem poljskom P niku Adamu Mickijeviču. Razne kulturne vesti. Dne 4 оИ® bra o. g. navršava se 100 godina otl&^ je otvorena u Zagrebu prva zgrada^ stalno kazalište. Tom zgodom se stara poznata opera Lisinskog * rin«. ., ujče U salonima Cvijete Zuzoric ,?_ 30 o. m. otvorena izložba rai°va.rfija taknutog bugarskog slikara Geo Papazova, koja je ponovan dokaz )iir. stojanja na zbližavanju našeg i јГро-skog naroda putem medusobnog zna vanj a. л Bizantološki kongres u ^re- je dana završio svojim radom. Ot' nju kongresa prisustvovao jc s.allluje-garski kralj Boris. Kongresu je stvovalo oko 200 ‘bizantologa, p sam bio je podeljen na historO ..^ pravnu, filološku i arheološku sc.k . Največi broj referata — 42 — P jjP mila jc arheološka sekcija. Nar potsekcija bavila se je pitanjem 0 sa Bizantije prema Slovenima. jt, U nedelju 16 o .m. na svečah^, način bila otkrivena spomen plooa p kom pedagogu Davorinu Trstenju Kostajnici. Pokojni Trstenjak sV jf-odličnim pedagoškim radom med bima i Hrvatima pretstavlja i. °рГ£-nog nacionalnog radnika, koji _JefOsl0' šao iz uskog plemenskog u juh venski nacionalizam. IZ NAŠIH ZUPA DHUSTAVAiCETA tupa Banfa Luka JAJCE, — Gradnja doma. U mesecu oktobru potpuno če se dovršiti sokolski dom, čiji je temelj udaren još pre dve godine, a ovih se dana več privode kraju zadnji veči radovi. Monumentalna zgrada nosiče ime Kralja Petra, kao vidni spomenik i znak du-bokc zahvalnosti naroda Ocu viteškoga Kralja, arhitektonski najlepša zgrada u Jajcu, na obali Plive, nedaleko zna-menitog vodopada. Dom ima veliku, svetlu i higijen-ski uredenu salu za vežbaonicu, s moderno uredenom pozornicom za sve priredbe, pored jedne manje salc, spo-rednih prostorija, garderoba, tuševa' i t. d. Podignut jc velikim pregala-štvom članova Sokola i rodoljubnog gradanstva, pomoči Saveza Sokola, Banske uprave i tvornice »Elcktrobo-sna«, Dovršcnje jc omogučeno beska- rbo; matnim zajmom tvornice »EleK. jpi1 sna« od 250.000 Dinara, zahvjl^ starešini bratu inž. Šlajmcru J {col1 dobrovoljcu i direktoru tvormc ^ jc poklonio i prekrasnu zastavu pisom: »Ni koristi ni slave«. . §\jY Pod starešinstvom brata. ''’p'ra'^ mera, a saradnjom oprobanih y\' sokolskih radnika, razvilo jc veliku aktivnost u svima PraVclj'u i 1.. red velikog napora za izgradnJ u k vršenje doma, sna svih Sokm n . me jc kulturno žarište za ^Г.,Ји0 L vog jugoslovenskog čoveka, 1 afti№u učestvovalo u natecanjima 11 slctil svoje jake nade. na sokolske ^j u Sarajevu pod rukom vrt!c, s*c,a načelnika Rajiča. Na sokol-ik p h u Zagrebu društvo je učestvo' gvd.pj tecanjima pevačkih društava ^ svPJillf mešovitim zborom i pobeijn° . kategoriji s največim broje»i 594 od 600, pod upravom sprt ROSIJd-FONSIER • društvo xa osiguranfe i reosiguranfe 9 Beograd fovođe brata Milana Iliča, sveštenika, °li ga je stvorio i usp.ešno vodi. Svečano otvaranje doma, posvečenje i razvijanje zastave odvedeno ie na an 11 nov., za kada sc i čine ve- like Pnpreme. Umoljeno je i visoko Pokroviteljstvo N j. V. Kralja i kum-vo bana Vrbaske banovine br. Dor-evica. Na taj dan čc se sleči sva su-eanja bratska društva i tu če se ma-nitestovati iskreno duhovno jcdinstvo naroda. , ZELENIKA. —- Javna vežba. U oeddju 2 septembra o. g. Sokolsko dru-tvo Kuti-Zelenika održalo je svoj jav-i cas, u kom su učestvovala bratska rustva H. Novi, Tivat i Đenovič. . I pored kiše i nevremena, ipak je Javni čas vrlo dobro uspeo i ako ne ®terijalno, a ono moralno. JavnT čas Je Prisutne potpuno zadovoljio, jer jc bila prava manifestacija Sokol-;Vau ovom našem malom mestu na 0bali plavog Jadrana. Program, koji jc bio dosta obilat, azvio se u potpunom redu, jedino jc , Poeetku jaki pljusak prekinuo vež-su *ра^ ' filcdaoci i vežbači tali na vežbalištu i time pokazali svo-iU s°kolsku otpornost i žilavost. Vež-e su se nato nastavile. VpvJzv°dile su se sarajevske sletske a vežbači Tivta i Denoviča iz-etl SU po jednu svoju vežbu. • Vežbanje je popračeno burnim Piauzom, što jc potvrđivalo neobi- 0 zadovoljstvo gledalaea. , Naročito su popračenc velikim j Piauzom vežbe naše junačke vojske Ce.*.e.. artilerije inžinjerskog bataljo-• ciji ofieiri uvek prednjače u ova-v,n» sokolskim svečanostima. , Na javnom čđsu je svirala sokol-a glazba Sokolskog društva iz Hcr-j^^pVGga, kojoj se, iako je bila sku-■ bratski zahvaljujemo. Posle programa nastalo je pravo narodno veselje. N. M. Župci Cfubljana « SISKA. — Telovadna akademija. to 8 ul>Ijana-Šiška nas je v sobo- til pSePt- t. 1. zopet prijetno presene- • “o nastopu so minili komaj štirje eseci in dasi so bile sedaj dolge po-niee, vendar je bila akademija skrb- o Sestavljena in naštudirana. Pri prema' mo^amo tudi upoštevati, da ni-Vai°- Па^' vr^ Šiškarji primerne telo-kjer bi ob slabem vremenu znali. Dežja pa je bilo v teh zadnjih mesecih mnogo. ' Severi eČ-na ut0^k je bila srečno izbrana, kr Vi hc>čemo napisati res pravo žel objektivno, kot si jo gotovo če,e. vsi prireditelji, zlasti pa br. na-z&v i Berdajs Rudi, ne smemo pokala 1 *e dobre strani, ampak tudi slabe. v» nedobra stran je bila sestava tar.,na.»Venček narodnih pesmi«. Pri tgj g’rnnastič. sestavah ni dovolj, da jj.-ji vadci le migajo ampak morajo biti h6 .0v* gibi sestavljeni v smislu glas-Bov'n , escdila. »Triglav« br. Berdajsa iisn3 kil boljši in več v skladu z nice °m- sestavah »Turške korač-ril t ln >>^ra diavola« ne bom «ovo-njen rft0 hili že drugje odlično occ-je .!: O izvedbi moram priznati, da (j0 ja zelo dobra, seveda bi ne ško-nara ? .posamezne gibe še ispiliti. M. ђд SC?J nam je pokazal nekaj novega, z0 |Ге,ј kombinacijo preskokov čez ko-\-aj n ^onja, člani pa proste skoke in odi;/,Па bradlji, katere so nekateri br. ska -П° izvajali. Sokol Ljubljana-Si-lOVad^a nekatere zelo talentirane te-je L4CC' Tudi »Desetorica« naraščajnie da dobro izvajana. Zdi se mi pa, ^lioaKfČainiCe n’so delale z resno je na , ara3čajnicc in žensko deco, ki Pošp,, p**a z obroči, jc gotovo motil 6lanicn°, ?bešen reflektor. Tako tudi stik r’ гл so .nam lepo gimna- nekat m :Sme,rjca<<), vendar smemo od raŽUm(r Pričakovati drugič večjega га iy„CVan'a’ vc>e dobre volje in truda bajanje. dola /?fr,a.m. ie _ bil ravno primerno ^ezn.i,6^°lŽzvršili tabelo efekta posaditi v mislim, da nc bi smela ravna Posameznimi točkami aitlPak k- neenakomerna vijugasta, sti ri^ .morali efekti postopoma ra-^i se nn-e ,^a v'ška in zaključka. To kOnstruL' -akadevmijah doseglo s pravo Sterne t"C,J0 točk. s pravo zvezo mno-^elnik-n ' -V ccl«to. To pa se bratu na-društvo 111 Pofrečilo. Res je: tudi druga hoiV>nc sledaj° na ysc to, vendar vSe tr> n°i n.aPredovati, moramo tudi nadnje upoštevati. Žuj»a Mostat ~ 11 sokolska poljopri-t,redilo o i Rnc i 1/ septembra lu ц zaif*ri ■ .)k°lsko društvo u Konji-KftloU. Je4nlCl sa svniim ir l u u orustvo u ivonji- k»lsku nnl ‘^a sv°jim četama II so- °rijama 4°Pn,v!'cdnu izložbi, u pro-Jarna Sokolskog doma. DrpH 3^a hilo svega 2Ј. n[uVrede TcCt.a i72v,iz svih -rana Poljo-ručnih J i 0 o majstorski izrađc Na.,, i °Va po banovima čete. ^ n/iKn?-° ’c članova izlagača d^aBrarip3iJe ocenjenih predmeta, a j Podeljena su od Sokolskog a л Pluga te po 20 komada po- S prSeataje720°- SVCHa 223- a izlože-n,-uVrede t,- Љ svih grana poljo- ljoprivrednih alata kao pile, škare, noževi i još mnogo drugih poljoprivred-nih predmeta kao modra galica, sirišta, razna semena i 30 diploma. Izložba je uspela potpuno i za istu je vladalo veliko zanimanje, što dokazuje poseta od preko 2400 osoba. Izložbu je otvorio zamenik starešine društva brat Svetozar Mužijevič u prisutnosti pretstavnika vlasti te iza-slanika župc brata dra Ivana Kolbe i večeg broja gradanstva. U svom govoru istakao je svu važnost i značaj Sokolstva na gospodarskom jačanju i po-dizanju sela pored ostalih ciljeva, a kao dokaz da je Sokolstvo u tome potpuno uspelo može baš da posluži ova izložba, na kojoj su izloženi predmeti po svojoj obilnosti i kakvoči pokazali, da je selo mnogo napredovalo u poljo-privredi. Za postignuee ovog napretka Sokolsko je društvo po utvrdenom planu održalo kod svih svojih četa teorijske i praktične poljoprivredne tečajeve i razdelilo medu članove veliku količinu prvorazrednog semenja naročito one vrste, kojom se do sada članovi četa nisu koristili. Isti dan i u istim prostori jama su-sretljivošču Doma narodnog zdravi ja iz Mostara priredena je i zdravstvena izložba, koja jc takoder privukla veliko zanimanje posetilaca, a na večer prikazivan je pred velikim brojem gle-dalaea poučan film »Ivkina sudbina«, u kojem jc sadržana propaganda za suzbijanje zaraznih bolesti. KRUŠEVLJANI. — Javni čas. Ovogodišnji javni čas naše čete ličio je istinskoj narodnoj manifestaciji. — Ljubav članova čete i sokolska svest pokazala sc j c u da vanju priloga naših siromašnih čianova. Dobrovoljno je da-to: 24 ovna, 100 pita, 25 kg meda, sira, jaja i svega potrebnog za sokolski bife i ručak na kojem je bilo 200 osoba. Godišnja vežba bila je vezana za dve slave, retke u našim selima: s gradnjom osnovne škole i četnog doma. Škola je ozidana, a i dom do pod krov podignut. Za to je bio i javni čas posečen od 1700 posetilaca. Bili su pretstavnici župc, društva, sreske vlasti, opština, sveštenstvo i t. d. Nisu žalili truda ni članovi četa udaljenih po 6 i više sati da dodu sa svojim vežba-čima i da zajedno istupe s članovima čete Kruševljani. Tehnički program vanredno je uspeo. Vežbane su sletske vežbe i skupine župe Mostar. Pored moralnog i materijalni uspeh bio je velik. Sakupljeno je u novcu 2.626’50 Dinara. Ako se uzmu prilike ovog kraja: udaljenost od matičnog društva 5 sati pešaekog hoda. a od Konjiča 12 sati, planinski kraj, da nema ni škole ni učitelja, onda se moramo zaista zadivi-ti veličanstvenoj priredbi seljaka, rasnih Sokola. Prva javna vežba naše čete uspela jc. Osigurali smo svoj opstanak i pokazali našu snagu. Osim toga videli su mnogi seljaci i gosti iz drugih četa naš dom, prvi u srezu nevesinjskom i na-damo sc, da čemo poslužiti za primer našim kršnim gorštacima, da podu novim putem i da svaka četa u najsko-rije vreme podigne svoj dom i svoju školu. Sokolsko srce, seoska mišica i vera u pobedu može mnogo, mnogo učiniti, a, eto, mi smo to dokazali. PUPNAT. — Javna vežba. 16 IX o. g. imalo je naše selo retku slavu. Pred godinu dana osnovana Sokolska četa u Pupnatu održala je svoju I javnu vežbu. Na lepom jesenjem suncu, vijo-rile su se od rana jutra zastave, dok je vežbalište pred školskom zgradom osvanulo ukusno urešeno zelenilom. Oko 10 sati prispelo jc matično društvo Korčula sa svojom zastavom dočekano po disciplinovanoi brojnoj četi svih kategorija sem ženskog članstva. Uz narodne davorijc sledio jc op-hod selom dok je pučanstvo burno aklamiralo Sokole. Zatim su s glazbom izvedeni pokušaji. (J 12/4 prirediše brača Pupnačani celokupnom društvu iz Korčule zajed-nički ručak. Oko 14 'A sat trublja^ je trubila zbor, jer nam iz udaljene Care, preko vrlctnih hridi doleteše požrtvovna bra-ea i sestre. Zadiviše sve svojom uzor-nom diseiplinom. Krasna četa stasitih momaka i devojaka, njih 39 na broju. Baš u času priprema za javnu vežbu doleteše brača i sestre Sokolskog društva Žrnova. Nakon sokolskog pozdrava nastu piše vatreni govornici i to br. Poša Mate, starešina čete Pupnat, br. Laus Lu ka, starešina čete Čara, br. Bernardi Mato, starešina društva Korčula, kao i br. Poša Marin iz Pupnata. Celo selo dohrlilo je na vežbalište. Došli su mnogi patriote iz Račišča i Žrnova. Pod pratnjom požrtvovne glazbe razvijala su se u odličnom redu tačke programa na opšte zadovoljstvo svih gledalaea. koji su burno aplaudirani. Nakon muške i ženske dece (Pupnat i trnovo 40) nastiipilo je žensko članstvo (10 Korčula, Žrnovo). Naišla jc zatim uzorna četa od 15 vežbača Pupnata sa sarajevskim vežbama. Zenski naraštaj Korčula uzorno^ je izveo svoje vežbe (9). Kao peta tačka nastu-pila je Cara dobro uvežbanom dvanae-storkom. Zatim su Žrnovci izveli vežbe s puškama. Muški naraštaj Pupnat (1-) pokazao nam je lepe vežbe s batinama. Osma tačka bile su skupine (18). koje su izveli Čara i Pupnat na'zadovoljstvo publike. Onda je sledio nastup starijc bra-če (25 iz Korčule i Pupnata) s batinama, da sc vežba završi lepom sedmor-kom čete Pupnat. Vrlo duga povorka ispratila je, uz neopisivo klicanje, korčulane, žrnovce i čarane, a svima ostavilo dojam snage sokolske misli, koja ovako lepo spaja i povezuje, upoznava i bratimi narod na dobro Kralja i Slovenstva. tupa Osijek. OSIJEK. — Sokolski dani u Osijeku. U subotu i nedelju 22 i 23 septembra povodom promene imena Sokolskog društva Osijek Gornji Grad u Sokolsko društvo Osijek Matica prire-đene su u mestu svečanosti, koje su nekoliko dana zatalasale Osijekom te bližom i daljom okolicom. Razvijena je društvena zastava, koju je darovao i istoj kumovao br. dr. Ivo Perovič, ban Savske banovine, i naraštajska zastava, koju je darovalo članstvo, a kumovao joj starešina župe br. Dimitrije Petrovič. Istovremeno su se u Osijeku odr-žavale i utakmice u odbojci za prvenstvo Saveza SKJ i za prvenstvo Saveza slovenskog Sokolstva, pak su pored gostiju iz cele države proslavama uče-stvovali i strani sokolski gosti brača češkoslovački Sokoli. U sokolskom domu i na letnjem vežbalištu u Gornjem Gradu, koji su bili svečano okičeni zastavama sviju slovenskih naroda, odr-žane su u subotu pre podne utakmice u odbojci za prvenstvo Saveza SKJ. Predvečer istoga dana pošli su au-tomobilom u susret darovatelju i ku-mu društvene zastave br. dr. Ivi Peroviču banu Savske banovine, starešina župe br. D. Petrovič i delegacija uprave Sokolskog društva Osijek Matica sa starešinom br. dr. M. Peričem na čelu. Kod sela Kravice br. D. Petrovič pozdravio je br. Bana sokolskom do-brodošlicom, pa su onda krenuli u Osijek, gdc su br. Bana dočekali pred Grand hotelom pretstavnici vlasti, vojske, nacional. društaS'a i gradanstvo. Navečer oko sedam sati krenula je sokolska bakljada iz sokolskega doma glavnim ulicama grada do pred Grand hotel. U povorci su osim članstva, dece i naraštaja u odorama i civilnim ode-lima učestvovali i ostali učesnici tak-mičenja u odbojci. Na čelu povorke stupala je sokolska muzika iz Donjega Grada, a za njom starešinstvo i članstvo u odori. Iza naraštaja i dece, a pred članstvom u civilu išla je muzika tvornicc cipcla i kože »Bata« iz Borova u svojim plavim edorajna. U povorci bilo je svega oko 500 učesnika. Putcm je gradanstvo aklamiralo po-vorku, a pred Grand hotelom sačekala ju je masa sveta. Na ukrašenom balkonu Narodne kasine pojavio se tada br. dr. Ivo Perovič, ban Savske banovine, u pratnji div. gen. g. Stanisavlje-viča’ gradonačelnika br. Malina, sre-skog načelnika g. Popoviča, šefa policije g. Rašete, starešine župe br. I. Petroviča i starešine društva Oosijek Matica br dr M. Periča, narod, poslanika. Sokoli su aiclamirali br. Bana, a pevačko društvo »Strosmajcr« otpevalo je Sme-taninu »Slava Tebi, našeg roda sine!« Br. Ban je tada odgovorio na pozdrave sa: »Sestre i bračo, zdravo!« i povukao se s pratnjom s balkona. Nato je dan razlaz. Navečer u 8 i 'A započela je u Narodnom pozorištu svečana akademija Sokolskog društva Osijek Matica. Kazalištc j c bilo dupkom puno Sokola i griadanstva. Bili su i pretstavnici vojnih i civilnih vlasti. U pratnji starešine župe br. D. Petroviča, starešine društva br dr. M. Periča i gradonačelnika br. Malina došao je Ban br. dr. Ivo Perič i zauzeo mesto u loži iskičenoj čiiimo-vima. Akademiju je otvorila državnem himnom muzika bate iz Borova, koja je svirala i za vreme odmora, a na kraju akademije otsvirala je »Hej Sloveni«. U sredini programa održao je br. D. Petrovič kratko predavanje o razvitku Sokolskoga društva Osijek Gornji Grad koje je dozvolom Saveza SKJ od 31 avgusta o. g. promenilo ime u Sokolsko društvo Osijek Matica. Društvo je osnovano koncem 1896 god. od kola mladih nacionalnih ljudi s dr. Antom Pinterovičem, bivšim gradona-čelnikom, na čelu. Njima su se pridružili i članovi Hrv. Sokola u Zagrebu Boglič i Fran Vrbljančevie. Gradska opčina ustupila im je u suterenu gor-njogradske pučke škole u Jegcrovoj ulici jednu školsku sobu, nabavljene su sprave i pokučstvo, pak se otpočelo s vežbanjem. H H 1897 održana je i prva javna vežba pod vodstvom učitelja gimnastike Lj. Sorlini-a 15 IV 1898 učestvujc na javnoj vežbi i jedno ode-ljene Hrv. Sokola za materinsku reč. Bilo je čak u društvu ljudi koji nisu zrali hrvatski. G.' 1899 osniva ee zaklada za gradnju doma. G. 1900 osni- va se sokolski nogometni klub, a iste godine vežba več i srednjoškolska omladina. Tek g. 1904 dolaskom br. Ivana Krste Dončeviča uvodi se sokolski Tiršev sistem jer se dotada vežbalo po raznim sistemima. Iste godine osniva se u Donjem Gradu podružnica, koja se 1905 pretvara u samostalno društvo. G. 1907 učestvuje društvo praškom sletu. G. 1908 pristupa društvo u novoosnovanu župu Štrosmaje-rovu. G. 1910 učestvuje na sletu bu-garskih Junaka u Sofiji, i sa Srpskim Sokolom u mestu podržava najintimnu je veze. Do rata rad je bio aktivan i plodan. Posle rata vežba društvo najr pre u zgradi bivše madžarske škole, a ■od 1929 g. u svom vlastitom domu. Posle rata društvo vidno učestvuje u svim manifestacijama sokolskim, a i unutarnji život i rad svestran je i obi-lan. Posle akademije priredilo je društvo svečanu večeru u Narodnoj ka-sini u počast kumova zastava br. dr. Ive Peroviča i br. D. Petroviča, na kojoj je bilo oko 30 uzvanika. Posle kišovite subote osvanula je nedelja vedra i sunčana. Grad okičen zastavrama. Sokolska muzika iz Donjeg Grada obišla je gradom i dočekala na stanici goste iz pokrajine. Došle su ve-čc i manje delegacije iz cele župc, a naročito iz Belog Manastira, Batine, Darde, Dalja, Vukovara, Borova. Belog Brda, Vinkovca s celom muzijcow, Belišča, Miholjca, Slav. B>roda, Županje, Požege, Našica, Dakova i t. d. Dotle su se na letnjem vežbalištu održavale utakmice za prvenstvo Saveza Slovensko Sokolstvo, koje su pri-vuklo oko 500 gledalaea. Oko 10 sati stali su se okupljati oko tribine ukrašene lipovim granjem i zastavama pretstavnici civilnih i vojnih vlasti, svih nacionalnih, kulturnih i humanih društava, privrednih i stale-ških ustanova i korporacija. Pred tri-binom bio je okupljen mešoviti zbor pevačkoga društva »Štrosmajer«. Na tribini postrojene su zastave: župska, ižupska naraštajska, društvena iz B. Manastira, Darde, Valpova, Vinkova-ca i Vukovara, četna iz Belog B'rda i naraštajske iz B. Brda, D. Miholjca i Vukovara. Pred tribinom bila je delegacija Čcskoslovenske obce sokolske, pretstavnici župa koji su učestvovali u takmičenjima u odboj'ci i delegacije društava i četa iz osječke župe. Iza njih postrojeno je članstvo, naraštaj i deca obiju osječkih društava, muzike Sokol, društava Osijek Don ji Grad i Vinkovci i muzika Bate iz Borova. Oko 10% došao je br. dr. Ivo Perovič, ban Savske banovine, u pratnji gradonačelnika br. Malina, starešine društva dr. M. Periča i ostalih. Pred tribinom dočekali su ga br. D. Petrovič, starešina župe, i generalitet s div. generalom g. Stanisavljevičem na čelu, pa su sc svi zajedno popeli na ukraše-пц tribinu. Sokoli i gradanstvo pozdravili su kumove. Br. dr. Ivo Perovič, obračajuči se generalima, gradanstvu i Sokolima zahvaljuje se na srdačnom dočeku i lepom prijemu i kaže da se je rado oda-zvao pozivu da kumuje zastavi, jer je od prvog momenta uvideo da su pravilno shvatili ovo veliko doba koje naša nacija preživljuje, da su dobro shvatili da veliko delo na kojem se dan;is radi pod mudrim vodstvom viteškog nam Kralja i Vladara, pretstavlja sin-tezu one sokolske ideologije koju su još ranije neustrašivo propovedali naši sokolski prvaci dok jc narod bio u ropstvu. Iznosi zatim žrtve koje je narod pridoneo za oslobodenje i ujedi-r.jenje. Ističe dve dužnosti koje se na-meču svima: zahvalnost prema onima koji su pridoneli oslobodenju i ujedi-njenju i gotovost da čuvamo nacional-nu slobodu i državnu samostalnost. Razvijajuči zaetavu poziva Sokole da pod njom verno služe Kralju i Otadžbi-ni i predaje jc starešini br. dr. M. Periču. Pevačko društvo »Štrosmajer« pe-va drž. himnu. Br. dr. M. Perič ističe, da je osječko Sokolstvo verno služilo sokolskoj ideji svesno da se u njoj nalazc svi uslovi kulturnog, nacional-nog i moralnog preporoda naroda, pa u ime društva obečaje da če i dalje ustrajati u sokolskom Tadu na mrtvoj straži nrema svim Hicprijateljima. Predaje zatim zastavu barjaktaru br. Sr-daku koji se zaklinje da če istu čuvati do kraja života. Pevačko društvo »Štrosmaje>r« pe-va Smetaninu »Svečani zbor«. Starešina žirpe br. D. Petrovič obrača se svima, a posebno naraštaju i ističe potrebu da se naročita pažnja posveti sokolskom naraštaju, kome članstvo daruje zastavu na kojoj su ispisane reči: Ustaj, živi, bori se, ne kloni!, pod kojom če da zamene stari je generacije. Tumači zatim gornji motto, poziva naraštaj da se okuplja pod tim simbolom sinteze sokolskog ispoveda-nja i verovanja ističuči naročito nji-hovu dužnost prema brači u ropstvu. (Poklici: Živela jugoslovenska Istra!). Na kraju ih poziva Kraljevim cečitna da od kolevke do groba služe predano jugoslovenskoj ideji. Predajuči zastavu starešini društva vezuje na nju znak kumstva, plavu traku. Starešina br. dr. M. Perič prima zastavu i ističe da su generacije potrebne da so izvede veli- m CIKORI1A 2tJ3—(» ko delo. Predaje zastavu barjaktaru br. Bošnjakoviču, koji je prima i polaže zakletvu. Nakon toga br. dr. Ivo Perovič, ban Savske banovine, ukucava čav-le koje su poklonili Nj. Vel. Kralj i članovi Kraljevskog doma. Br. dr. I. Perovič s pratnjom ostav-lja vežbalište, a Sokolstvo kreče povor-kom kroz graid do pred zgradu bivše županije s čijcg balkona su posmatrali mimohod br. Ban s pratnjom. U povorci je učestvovalo 13 zastava, 3 muzike (medu njima i Bata iz Borova), članstvo, naraštaj i deca u odorama, i civilnim odelima i članice u narodnoj nošnji. U povorci bilo je svega oko 1000 Sokola. Na povratku u Doin bio je razlaz. U jedan sat posle podne bio je u Narodnoj kasini svečani banket kontf je prisustvovalo oko 80 osoba^ Prvu zdravicu Nj. Vel. Kiralju održao jc starešina društva Osijek Matica br. dr. M. Perič. Posle još nekoliko zdravica održao je odulji govor br. dr. Ivo Perovič, u kome je istakao potrebu da sve razlike iz naše prošlosti niveliše-mo i stvorimo jednu nacionalnu kultu-ru i mentalitet. Posle podne u 3 sata otpočela je na letnjem vežbalištu društva Osijek Matica javna vežba na kojoj su osim pripadnika uzeli učešča i pripadnici društava iz pokrajine, naročito iz Borova. Gledalaea je bilo preko 1000. Vežbi je prisustvovao i br. dr. Ivo Perovič s pratnjom, koji se je posle vežbe zadržao neko vreme rada Osijeka na kojoj su uzeli vidnog učešča i Sokoli iz cele župe. Premda je u pogledu organizacije bilo dosta manjkavosti, ipak se jc sve odvijalo u najlepšem redu, pak može da služi na čast Sokolstvu Osijeka! Lj. Ć. Župa Sarafevo GORNJI VAKUF. — Proslava ro-dendana Prestolonaslednika Petra. Naša četa je i ove godine proslavila ro-dendan Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra. Uprava s članovima prisustvovala jc blagodarcnju u rim. kat. župskoj cr-kvi i dori u džamiji. Posle toga bilo je čestitanje u sreskoj ispostavi. Navečc je priredila četa selo s deklamacijom, predavanjem i sviranjem^ Deklamovao je naraštajac br. Zahid Oalkič pesmu: »Unuku Petra Mrkonjiča« od D. J. Filipoviča; prigodno predavanje održao je prosvetar br. Augustin Reič. Za ei-tavo vreme sela svirao je četni tambu-raški zbor. — Članstvo je prisustvovalo u večem broju, a bilo je prisutnih i nečlanova. . . .» - » . . . Župa Šibenik * Zadat KNIN. — Vokalni koncerat u Ki« stanjama. U nedelju 16 septembra pri-redio je pevački zbor Sokolskog društva Knin vokalni koncerat u Kistanja-ma. Koncertu je prisustvovao veliki broj meštana. Iako je gradanstvo bilo kasno oba-vešteno o održanju ovoga koncerta, ono se ipak odazvalo istom u punom broju i time dokazalo volju i ljubav za lepu i skladnu pesmu. Za ovaj uspeh u prvom se redu ima zahvaliti bratskoj upravi društva u Kistanjama. Ovom prigodom želim u kratko iz neti dosadašnji rad ovoga zbora, koji raspolaže s vrlo dobrim glasovnim mate rij alom. Pred blizu 2 godine, ovaj je zbor bio osnovan na pobudu uprave društva, a uz pripomoč sadašnjcg zborovode br. S. Mudriča iz Siveriča. Pri osnutku zbor je brojio samo 14 članova, dok se danas uspešnim i ustrajnim radom ta j broj povečao na 26 članova. Zbor je priredio koncerte u Drva-ru (2 puta), Vrlici, Kninu (4 puta u So-kolskom domu i 1 put u Grand hotelu) i ovaj u Kistanjama, a prirediti namerava u najskorije vreme i u Drnišu, Gračacu, Benkovcu, Drvaru i Gospi-ću. — Zborovoda brat Mudrič ne žali truda da ovaj zbor održi na dosadašnjoj višini. Sam njegov rad služi članovima 2a primer požrtvovnosti. dj. ć. Ž.upa Tuxla KREKA. — Javni čas. Na dan 9 sept. Sokolsko društvo Kreka održalo je svoj javni čas i ujedno proslavilo pctnaestogodišnjicu svoga uspešnog rada. Proslava je organizovana na opšte divljenje svih prisutnih. a poseta je bila, samo kako se može očekivati. Pred velikim brojem gostiju iz mesta i okoline, vedra čela i preplanula lica u povorci i javnom času nastupili su: Sokolska društva Tuzla. Kreka, Bukinje, Lukavac i Gračanice, četa Husine, Dubrava, IJubače, Siloje, Krs-pova, Porječina, Bos. Petrovo Selo i Kakmuž. Javni čas počeo je u tri sata po podne, a otvorio ga je svojim govorom starešina društva brat Vojo Vukanovič, kome se istoga dana navršava deset godina neumornog starešinskog rada. Pun energije i ponosa što u sokolskim redovima vidi toliku učlanjenu braču, brat Vukanovič je vrlo lepim rečima prikazao rad i nastojanja našeg društva za ovih 15 godina postojanja. Govor je burno pozdravljen od strane prisutnih, a vatrogasna muzika iz Kreke intonirala je Državnu himnu. Posle brata Vukanoviča društveni prosvetar ukratko je izložio tok rada i razvoj društva u toku minulih pet-naest godina. Za ceo ovakav napredan i plodo-nosan rad u ime sviju društava župe Tuzla izrazio je zahvalnost i priznanje župski starešina brat Jovo Petrovič. Za vreme vežbi po kategorijama članstvo je nastupilo u ovom broju: članova 65, članica 34, muškog narašta-ja 39, ženskog naraštaja 36, muške i ženske dece 185, članova četa 135 i sta-rijc brače 28. Sve su vežbe izvedene s uspehom, a naročito su pozdravljena muška i ženska deca, kao i seoske sokolske čete. Posle izvedenog programa nastalo je narodno veselje. %upa Varaždin DEKA NOVEC. — Javna vežba. Sokolsko društvo Dekanovec održalo je 16 septembra o. g. svoj IV javni na-stup, koji je u svakom pogledu van-redno uspeo. Na vrlo ukusno. zastavama i cvečem iskičenom vežbalištu, sja-tila su se brača Sokoli iz svih okolnih četa, predvodeni svojim vodnicima.— Več oko 14 časova počeli su stizati prve čete iz obližnjih, a odmah iza njih stizala su kola puna Sokolova iz daljih jcdinica uz svirku i sokolske pesme, koje su ulevale svakom pojedincu neko ugodno čuvstvo i osečaj velike sokolske snage. Do tri sata po podne stigle su sve obližnje bratske čete na vežbalište, gde se je formirala sokolska povorka i uz fanfaru i pesmu dala svom sokolskom osečanju punog izra-žaja, manifestirajuči kroz selo sokolski) misao. Po povratku povorke odr-žao je brat prosvetar Bosanac Matija govor prikazavši značenje današnjeg dana i zahvaljujuči ujedno na lepom posetu. Program je izveden skladno, te svojom izvedbom zadovoljio prisutne, a što je ujedno dokaz redovnog vež-banja. Po završetku vežbi nastalo jc sokolsko veselje. HLAPIČINA. — Javna vežba. U nedelju 16 septembra priredila je naša novoosnovana četa svoju prvu javnu vežbu. Ovaj je nastup pokazao vanre-dan uspeh nakon tromesečnog opstan-ka ove čete. Vežbi su prisustvovale brojne delegacije okolnih sokolskih je-dinica i to: Mursko Srcdište, kao matično društvo, zatim Sv. Martin n/i i, Benica, Petešovci i Štrigova. Posle podne pošla jc povorka kroz selo uz burno klicanje Kralju, Prestolonasledniku, Jugoslaviji i Sokolstvu. Javna vežba počela je u 15 sati. Prisutne je pozdra-vio starešina čete br. Đuro Žnidarič, a za njim je govorio br. 1'ilipan Ignac, četni tajnik. Nastupilo je svega 135 vežbača bez sokol, podmlatka, koji još nije uvežban. KRIŽOVLJAN - CESTICA. — Javna vežba. Sokolska četa Križovljan-Cestica priredila je u nedelju 16 IX o. g. svoj drugi javni nastup ovc godme uz sudelovanje Sokolskih društava Ormož i Maruševcc. U obilnom su se programu izmenjivale gimnastičke točke, izvedene po muškom članstvu i nara-rf taju, te muškoj i žensko j deci čete s pevačkim točkama, u kojiina je nastu-pao odlični mešoviti pevački zbor čete, poznat po svom lepom uspehu postig-nutom na muzičkom festivalu u Zagrebu. Dcknnično jc gimnastičke toč- ke pratio izvrstan četni tamburaški zbor. Od vežbi, izvedenih sve od reda pomnjivo i točno, treba istaknuti »Že-telice«, simboličku vežbu ženske dece, a osobito sjajni nastup desetorice brače Sokolskog društva Ormož, koji^ su vanredno lepo izveli simboličku vežbu »U boj!« uz pratnju pevačkog zbora čete, koji je pevao istoimenu Zajčevu skladbu. Tim je nastupom četa pokazala, da nema samo najbolj i pevački zbor u župi, nego da i ispravno shvata značenje sokolskog odgoja posvečujuči največu pažnju osnovi sokolskog rada ■ telesnom vežbanju. Pre nastupa po-zdravio je prisutno domače opčinstvo vrlo brojne goste iz Ormoža četni prosvetar brat Marčec, dok jc na koncu nastupa pozdravio sve prisutne u^ ime župe župski izaslanik brat Deduš. — Nastup posetiše 'i delegati susednih četa i društva te župe. Zupa Zagreb BOROVAC. — Javna vežba. Sokolska četa Borovac održala jc u nedelju 9 septembra t. g. u svome selu vrlo lepu i uspelu prvu javnu vežbu uz sudelovanje matičnog društva Oku-čani, te četa: Raič Paklenica, Ladevac, Bodegraji i Caga. Oko 3 sata posle podne krenula je ispred vežbališta, koje je bilo u dvorištu brata Marka Petroviča, svečana povorka kroz selo predvodena vatrogasnom glazbom iz Okučana kličuči Kralju, Kraljevskom Domu i Jugoslaviji i pevajuči rodolju-bive pesme. Lepa i velika sokolska povorka izazvala je živ interes i divljenje meštana. Naročito krasnu sliku pružala je narodna nošnja seoskih de-vojaka iz Borovca i Lađevca. U 4 sata posle podne počela je javna vežba. Nakon pozdravnog govora brata starešine Dure Krnjajiča i otsvirane državne himne nastupila su muška i ženska školska deca predvodena po učiteljici sestri Boženi Hajek. Posle školske dece odvežbao je muški naraštaj čete Bodegraj vežbe s puškama. Nastup članica čete Cage u sletskim vežbama bio je vrlo dobar. Zatim su nastupili članovi društva Okučani sa sletskim sarajevskim vežbama. Članovi četa Ladevac i Borovac izveli su jubilarne vežbe župe Zagreb. Četa Paklenica iz-vela je posebnu tačku s prostim vežbama. Posle njih nastupilo je matično društvo na vratilu. Zaključna tačka bio je nastup čete Rajič, Borovac, Cage, Lađevac i Bodegraji sa sarajevskim sletskim prostim vežbama. Sve su vežbe izvedene odlično. Posle programa nastalo je narodno veselje uz pesmu, igru i glazbu. Odlična organizacija ove prve velike priredbe naše brače iz Borovca ostavila jc na sve učcsnikc du-bok utisak. Poset je bio odličan. GAJ. — Javna vežba. Sokolska četa u Gaju održala je dana 9 septembra 1934 svoju II javnu vežbu. Javna vežba izvedena je s programom od 11 tačaka, koje su sve lepo izvedene. Vežbi je sudelovalo matično društvo Pakrac s fanfarom, koja je izmenično s tamburaškim zborom čete Gaj pratila vežbe kao i sokolsku veselicu nakon izvedenog programa. Naročito brojno nastupilo je društvo Poljana, koje je nastupalo pod vodstvom svo-ga starešine brata Crljenjaka. 'rOsim gornjih prisustvovalo je bratsko društvo Uljanik i četa Kukunjevac. Javnu vežbu otvorio je kratkim govorom četni prosvetar brat Truntič, koji je u kratkim črtama izneo potre-bu i značaj sokolskog rada na selu. Posle svršenog programa zahvalio se brat Horvat, zam. starešine na lepom odazivu tc pozvao sve prisutne da složnim i skupnim silama nastave započetim radom, koji je u kratko vreme opstanka čete doneo več tako lepih rezultata. Rad čete Gaj naročito se ispoljava u odgajanju sokolskog podmlatka, koji je več opetovano nastupao na javnim priredbama te je svojim tačno i skladno izvedenim vežbama pobrao zasluženo priznanje. M. S. PONIKVARI-VRANO VINA. -Prosvetni dan i javna vežba. Sokolska četa Ponikvari-Vranovina, kraj Topu-skog, stavila si je u prvi zadatak da uspostavi dodir izmedu inteligenci je i seljaka. Prosvetni dan, koji je u duhu tih nastojanja održan 8 septembra, uspeo je iznad svih očekivanja. Pokazalo se je, da je seljački narod nepoverljiv i apatičan samo prema onoj inteligen-ciji, koja ga se seča samo pre izbora, a posle izbora redovno zaboravlja na svoja obečanja. Prosvetni dan bio je posvečen ma-tcrijalnoj kulturi sela. Brača dr. Vur-delja, Štefotič i Juras održali su predavanja o zdravstvu sela, o jesenskoj setvi i vinogradarstvu, a sokolske se-tre-domačiee razišle su se po seoskim kučama. Tu su sestre kroz dva dana poučavale seoske devojke o umetnosti jednostavnog i razumnog priredivanja hrane. Zanimanje, koje su seljaci i seljan-ke pokazali je toliko, da obvezuje sokolske radnike da nastave započetim radom. Predavanja moraju se upotpu-niti praktičnom primenom; ona moraju postati škola seljačkog rada. Na taj če način inteligencija najpo-uzdanije upoznati životne potrebe sela te če tako moči svojem radu da osi-gura uspeh. Posle podne istoga dana održana je utakmica košaca, te su najbolji kosci nagradeni skromnim darovima. Iduči dan, u nedelju 9 septembra, po podne bila je javna vežba, na kojoj su nakon natecanja Sokola-seljaka u lakoj atletici nastupili. uz sudelovanje matičnog Sokolskog društva Topusko, sve kategorije vežbača. Zatim su članovi br. Sokolske čete Staro Selo prikazali Kočičev komad »Jazavac pred sudom«, čiju je ironij u sakupljeni narod (preko 500 osoba) dobro razumeo' te se od srca nasmejao. Br. Sokolska četa Hrvatsko Selo sudelovala je svojim tamburaškim zborom, te je ta vrlo uspela vežba, koju su posetili i mnogi kupališni gosti iz Topuskog, završena igrankom pod vedrim nebom. Za prosvetni rad u pretstoječoj zimi postoje, dakle, najbolji uveti, po-teškoča je samo u tome da nema po-godnih prostorija. REMETE-BUKOVAC. — Javna vežba. Sokolska četa Remete-Bukovac priredila je u nedelju 16 IX o. g. svoju prvu javnu vežbu, kojoj su prisustvo-vali gosti iz drugih četa i društava. Oko 15 sati počeli su dolaziti gosti, četa Ču-čerje s 10 članova, matično društvo Zagreb 3 s glazbom tramvajske organizacije i ostalom bračom kao i mnogo-brojnim gradanima iz Zagreba. Svega došlo je u Remcte preko 250 ljudi iz Zagreba, da manifestuju zajedno sa seoskom bračom. Domači Sokoli dočekali su došle goste u špaliru pred opštinskom zgra-dom. Kratko vreme nakon dolaska Sokola 3, koji je došao u strnjenim redovima pod vodstvom vršioca dužnosti načelnika, brata Mečara Ivana, počela je javna vežba. Nastupali su redom članovi čete Remete-Bukovac pojačani s članovima čete Čučerje sarajevskim vežbama (14, brat Kežman), naraštaj ž. Sokol, društva Zgb. 3 sa sarajevskim vežbama (9 sestra Vunetič), muški naraštaj čete Remete-Bukovac .(10, brat Kežman), koji je svršio s lepom skupinom dižuči u vis jugosloven-ske barjačiče, m. i ž. deca Sokolskog društva Zagreb 3 (8, brat Doniketi), članovi matičnog društva s vežbama na ručama (7, br. Mečar), naraštaj muški čete Remete-Bukovac s igrama (10, br. Kežman), članice matičnog društva sarajevskim vežbama (9, sestra Vunetič), članovi matičnog društva sarajevskim vežbama (28, brat Mečar). Nakon javne vežbe postrojih su se svi pripadnici čete Remete-Bukovac na vežbalištu, a brat starešina matičnog društva održao im je govor o duž-nostima i radu u Sokolstvu te pozvao ih na daljni ustrajni rad za sokolske ideale. Krajem svog govora pozvao je sve prisutne da kliknu Zdravo svom starešini. Prestolonasledniku Petru, uzvišenom Kraljevskom Domu. Grom kom pozdravu sledila je državna hmy na, koju su svi slušali u potpunom mi ru. Na govor starešine matičnog dru-štva odgovorio je u kratkim rečima starešina čete. obeeavajuči sve veći i jači rad u svojoj četi. Iza toga razvila se vrtna zabava ilo ranih večernjih satova, u kojima se večina gostiju oprostila od seoske bracc i povratila se u grad. Ako pogledamo na rad čete Rcmc-te-Bukovac, naj mlade čete SokolskoS društva Zagreb 3, moramo priznati, clif je rad u tehničkom pogledu pod vodstvom načelnika brata Kežmana dobro napredovao. Dobro izvežbane vezbe članova i muških naraštaj aca pokazale su, da se radilo u četi ustrajno i dobro. Ne vidimo, medutim. uspeha u z№ skim kategorijama. Načelnica, izglw*a da suviše brige ulaže u postignuee drugih svrha, koje nisu sokolske, pa i ostp lo učiteljstvo premalo brige oaJL uzgoju školske omladine u sokolskim redovima. Izgleda, da se njihova mis-ljenja razmimoilaže s mišljenjem -ucj' telja u sedištu drugih seoskih sokolski, četa, koji ulažu sav svoj trud, da ''c najmladu školsku omladinu privuku u sokolske redove i daju im naciona*111 uzgoj, koji je svakom državljaninu P0-treban. Naglašujcmo još jednom, da je sa radnja učiteljstva i to aktivna saradnj" sa seoskim sokolskim četama ne sain želja svakog Sokola i svakog ispravn0-gradanina, več i želja vrhovnih drza^ nih vlasti, koja jc izražena time, da ^ naš Gospodar, Nj. Vel. Kralj dao sV0r prvorodenog sina. Prestolonaslednik-Petra na čelo sokolskoj organizacij*- Saradnja Sokolstva i učiteljstva i-pitanje koje duboko zaseca u naš 11 ^ rodni život. Nalazimo da ta sarauM. nije takova, kakova bi morala biti. \ tanje zašto? — ne može se objasniti dve rečenice. Sigurno je, medutim, da nacionalni uzgoj čitavog našeg n roda u prvom redu zavisi od učiteU stva. Kakav je učitelj, takav je naro • Logička posledica jest, da moramo n učiteljski naraštaj uzgoj iti strogo 11 cionalno. Svaki mladi učitelj, _sva-m mlada učiteljica morala bi imati osi onog pedagoškog znanja, koje je t® zvanju osnova, i kvalifikaciju PrV? j. snog nacionaliste, izvežbanog sok skog prednjaka te seoskog ekonom • To su tri kvalifikacije, koje su s preko mere potrebne i u tom smi valjalo bi što pre reorganizovati u , teljske škole, kako bi imali od pozitivnih koristi. Ono učiteljstvo P ’ koje ne može da razume tok vreme i korist naroda, valja što pre otstrani • jer narod ima od takovog učiteljsva v ’ še štete nego koristi. V. M. A*.; 3 § в •»N a o M * o c e 0) Ц a o O a KllfllE; Vie/lVWrJuy ШШМАа-DEU 4U»L1*MAPAUllUHH0VAt3 I 262-39 Tko oglašuje, taj napreduje! Širite So kolski glasnik" S o k o“ „Sokolič" radost Na novo iszašlo is šiampe! 260—38 Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjiga v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA ш ■гШ mi ING. KOSTA PETROVIČ: Gradjevine V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 za telesno vežbanje _________________PRVA KNJIGA: O telesnom vežbanju i vežballšlima; Posebna vežbališta i posebne vežbaonice sa 170 slika na 45 tabela u posebnom svesku Cena knjiži sa 440 stranica velikog formata: broširana Din 170*—, povez, u platno Pin 200‘— Ova knjiga je prvo delo u jugoslovenskoj literaturi, u kojem su prikazane potrebne gradevine za pojedina posebna vežbališta kao i opisane odgovarajuće grane te-lesnog vežbanja te je usled toga vrlo potrebna svim organizacijama, koje se bave bilo kojom granorn te-lesnog vežbanja, kao i svima onima, koji se bave grad-njom posebnih vežbališta i vežbaonica. Knjiga se naručuje kod Jugoslovenslce sokolske matice Ljubljana — Narodni dom koja je izdala ovu knjigu u cilju, da pomaže smišljeno i racionalno podizati potrebne gradevine za telesno 261-80 vežbanje. ■Д ^штгаши— Udale Savez Sokola Krallevine Juooelavile (E. GanoD • Glavni 1 odgovorni urednik Sijepan Celar Ureduje oleek • Tiska Učiteljska liskama (prelslavnlk Francć Š(rukelj); evl u