INFORMATICA 2/1982 STANDARDI I POLITIKA STANDARDIZACIJE U OBLASTI INFORMATIKE n. deo S. BRAJOVIC-BRATANOVIC B. DŽONOVA-JERMAN-BLA2IČ UDK: 389.6:681.3 SAVEZNI ZAVOD ZA STANDARDIZACIJU. BEOGRAD INSTITUT JOŽEF ŠTEFAN', JAMOVA 39. LJUBLJANA Rozmatrano je problematiko I ciljevl standardizacije zo područje informatike i ročunonke tehnike. Razrodjeno je metodologija rada no standardimo u oblast! informatike koo i srednjeročni plan rada Grupe za stondordizociju Saveznog zavode za standardizaciju u oblasti informatike. STANDARDS AND STANDARDISATION POLICV IN THE FIELD OF INFORMATICS AND COMPUTER SCIENCE. The poper discuss the problems encountered in the development of standords in the field of informatics and computer science os well os the standordisotion policies. The areas and procedures of standardisation are treated too. The working plans of the Vugoslav Committee for standardi sati on in the field of informatics for the next five years are presented. 4. METODOLOGIJA RADA NA STANDARDIMA U metodologiji rada no standardimo, koja predstavlja sodoš- nju praksu rado u SZS. 4.1. Faza planiranja Planiranje je prva aktivnost u rodu na standardimo, Zadotak planiranja je da obezbedi do standard! koji če biti predmet roda u narednom periodu odrožovaju stvarne potrebe drultvo u odredjenoj oblasti. U oblasti informatike plan se donosi usaglošavonjem mišljenja struine javnosti, rodnih organizacijo I organa uprove. Pod terminom stružna javnost podrozumevoju se: - noučni instituti i fakultet! u čiju delotnost spada oblast informotike, - udruženjo korisniko računaro u republikama i pokrajinama, - soveti zo informotiku republiko i pokrajino, odnosno upravni organi za područje informatike i Društveni sistemi informisonjo. Pod terminom rodne organizacije podrozumevoju se - predstavnici velikih centaro zo informotiku, elektronskih računskih centaro i si., - predstavnici proizvodjočo ročunora odnosno zostupnici u SFRJ svojim specijolizovanlm tehničkim službama. Pod terminom organ! uprave podrozumevoju se predstavnici orgono sovezne uprave koji imaju ili če imoti Centre zo outomotsku obradu podatoko ili im je delotnost vezano za oblast informatike. Konkretan plan roda no standardimo, kako petogodišnji tako i godišnji predlože odgovorajuča služba, odnosno stručnjok iz SZS no osnovu usvojene koncepcije i sogledanih potreba u odredjenoj oblosti standardizacije. Zo oblost informatike, iz nopred izleženih razloga, nojpogodnije do se rad na iton- dordima organizuje u okviru kompleksnih progroma zo odre- djene oblosti. U pojedinim oblastlmo rodili bi specijallzovani rodni timovi sostovljenl od stručnjako potrebnih profila, od­ nosno odredjenom rodnom timu bi poverili rod no čelom kompleksnem programu u dotičnoj oblasti. U narednom petogodišnjem planu u informotici su načelno sogledane sledeče oblasti standardizacije : Grupa I. Informotiko i obrado podatoko 1 . Opita grupo 2. Skupovi znokovo i kodovi i šiforski sistemi 2.1 Skupovi znakovo 2.2 Kodiranje 2.3 Šiforski sistemi 3. Magnetni nosioci podatoko 3.1 Magnetne troke 3.2 Kasete 3.3 Diskete 3.4 Diskov! 4. Prenos podatoko 4.1 Opšti deo 4.2 Osnovne kontrolne procedure sistema za prenos po­ datoko 4.3 Kontrolne procedure visokog nivoa sistema za prenos podatoko 4.4 Veze terminalne opreme so komunikacionim sistemom 5. Projektovanje sistema, programiranje i dokumentacijo projekta 5.1 Projektovanje 5.2 Metodologija programiranja 5.3 Izbor sistema za AOP 5.4 Unos podatoko 6. Ostali periferici 6.1 Papirne kartice 6.2 Papirna traka 6.3 Uredjoji zo optičko čitonje znokova 6.4 Terminali 7. Programski jezici 8. Ročunorski sistemi i oprema B.1 Opiti standardi 8.2 Testiranje 8.3 Sigurnost 9. Numeričko upravljanje mošlnomo - 35 Mehonizam prihvatanja plana u principu se odvija prema procedurama uobičajenim za druge oblasti standardizacije, odnosno veriFtkuje se u toku javne diskusije, a potom prihvo- ta u odgovnra|učo| komisiji kao definltivon plan. Na osnovu plana.pravi se detaljan program rada. U fazi planiranja roda no standardima SZS uiestvuje kao: - inlcijator aktivnosti - formolnl davalac predloga plana - organizator aktivnosti kod verifikacije I konačnog usvojonjo plana - osnivač radnog telo za rad na standardu (komisije, pod­ komisije, rodne grupe). Na osnovu prlhvadenih godiinjlh planova SZS organizuje rad no predlogu standarda. Predlog standarda radi se u somom SZS lil se za rod na predlogu zadužuje rodna grupa lil stručnl tim izvon SZS. 4.2. Fazo pripreme Faza pripreme počinje u trenutku kod SZS od svog sorodnika, rodne grupe ili stručnog timo dobtje pripremljen rodni mate­ ri jol - predlog za donošenje standarda. Predlog se nojpre me­ todološki kontroliSe, d potom se vrli i provera njegove teh- ničke sadržine. PoŠto se sve stručne primedbe otkione vrši se uniflkocljo pred­ loga standarda 1 njegova pravno 1 terminološka kontrola. Nakon ispravke dobljenih primedbi završova se fazo pripre­ me i predlog standarda postoje prednocrt standarda. 4.3. Fazo prednacrto U fazi prednacrto. surodjuje Komisija za standarde, koja na­ stavlja da rodi i u fazi načrta standarda. Nojveči problem u fazi prednacrto je obezbedjenje komisije koja poseduje potrebnu stručnost i kojo istovremeno reprezentuje sve zoin- teresovone nivoe i strukture korisnlko. Formiranje strukture komisije u smislu odredjivanjo stručnog profila članovo komi­ sije, koji bi bili u stanju do so stručnog aspekta aktivno saradjuju u rodu, kao i sogledovonja interesa korisnlko tre- balo bi vršiti.za svaku oblast standardizacije posebno. Tako, na primer, kod standardizacije protokola za prenos podataka u sastov komisije bi trebolo do bude uključena JPTT, koja so druge strone nema nikakvog interesa zo rod u druge oblasti informatike. Kod standardizacije programskih jezika, koji nisu rozvijeni u našoj zemlji, trebolo bi obavezno uključiti i zastopnike proizvodjačo ročunaro i si. Kod for­ miranja komisije za standarde u SZS je i do sada bilo praksa do se nostoji da biidu uključeni svi subjekti zo koje bi se moglo pretpostaviti do su zpinteresovoni. Specifičnost situacije u oblasti informatike je ta do zo sada još ne po- stoji razradjeni mehanizmi organizacije, a so druge strone broj i disperzija interesovanjo subjekoto je izuzetno velika, odnosno korisnicl potlču iz prlvrede, bankarstvo, javne uprave, specljolizovanih institucija, noučnih institucija itd. Kod sestavo komisije je potrebno posvetitr ozbiIjnu požnju 1 pristupiti tom poslu izuzetno aktivno i profesionalno. No osnovu primedbi usoglašenih komisije vrši se ispravko prednocrto stondordo 1 tako se dobijo načrt standarda, koji je spreman zo jovnu dlskuslju. 4.4. Fazo nocrto Faza načrta počinje onotacijom, odnosno formalnim stovljo- njem standarda no jovnu dlskuslju koja može trajati do 3 me­ seca. Nakon zovršetka javne diskusije komisija pregledo prispele primedbe i usaglašavo ih a potom vrši isprovku načrta stan­ darda. Ukoliko su isprovkfi suštinske prirodo, ovo fazo se . može ponoviti. Inače, posle unošenja ispravki završova ko­ misija sa rodom, o nocrt postoje konačn! predlog standarda. 4.5. Faza usklodjivanja KonainI predlog standarda prolazi' u SZS poslednju stručnu kontrolu zatim pravnu i terminološku kontrolu a potom uhifl- kociju. Polto se ive primedbe otkione dobijo se konačnl tekst stan­ darda. 4.6. Faza objovljlvanjo Konačnl tekst standarda prolazi zakonski proplsonu proceduru objavijlvonjo, jugoslovenskog standarda. 4.7. Faza tehnlčke obrode Jugoslovenski standard se prevodi na jezike naroda I narod­ nosti, vrši se njegova tehničko obrada 1 standard izdaje u njegovoj konočnoj formi. 5. SREDNJEROČNI PLAN RADA GRUPE ZA STANDARDIZA- CIJU U OBLASTI INFORMATIKE U SZS Detoljnim uvidom u medjunarodnu i inostronu nacionolnu stan- dordizociju došlo se do osnovnog spiska standarda koji u ne­ rednih 5 godino treba do budu predmet jugoslovenske standar­ dizacije. Spisok treba shvatiti kao minimalni skup standarda, potreben do se dostigne prihvotljiv nivo standardizacije u oblasti informatike u našoj zemlji. Grupo 1! Opšta grupa 1.1. Rečnici pojmovo 1. Osnovni pojmovi (postoji standard) 2. Arltmetičke i logičke operacije 3. Tehnologija opreme 4. Organizacija i iskazivanje podataka 5. Priprema i rukovanje podacima 6. Programiranje 7. Periferna oprema 8. Medijumi za sklodištenje i čuvanje podatoko 9. Pouzdonost, raspoložlvost 1 održavonje 10. Prenos podataka (postoji, potrebna revizija) Grupo 2: Skupovi znokova, kodovi 1 šiforski sistemi 2.1. Skupovi znokovo 2.2. Kodovi 1 . 7-bitni jugoslovenski kod za razmenu podataka za lotinič- no srpskohrvatsko i slovenačko pismo 2. 7-bitni jugoslovenski kod za razmenu podataka zo čirilično srpskohrvatsko pismo 3. 7-bitni jugoslovenski kod zo razmenu podataka zo čirilično makedonsko pismo 4. 7-bitni jugoslovenski kod zo razmenu podataka zo albansko pismo 5. 7-bitni jugoslovenski kod zo razmenu podataka. Osnovna verzija 6. Pravilo za proširenje 7-bitnog na 8-bitni kod 7. Primena 7-bitnog i 8-bitnog kodo za razmenu podataka pri rozmeni podataka na 9-kanalnim magnetnim trokomo širine 12,7 mm 8. Primena 7-bitnog i 8-bitnog koda za razmenu podataka pri rozmeni podataka sa kasetom sa mognetnom trakom širine 3,81 mm 2. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 3. Šiforski sistem Ši farni k gradova i opština Jugos Sifornik zemoljo Šifornlk valuta Sifornik OO.UR Sifornik ortikolo Sifornik republika i pokrajino Obeježavonje datuma 1 vremena 36 Grupa 3: Magnetni nosioci podataka 3.1. Magnetne trake 1. Neispisane magnetne trake za razmenu podataka iirine 12,7 mm (0.5 in) $o 8 i 32 reda po mm (200 i 800 bpi) NRZI i 63 reda po mm (1600 bpi) fazno kodirane - fi- zičke i magnetne osobine trake 2. 9-kanalna magnetno traka zo razmenu podataka širine 12,7 mm (0.5 in) sa gustinom upisa 32 reda po mm (1600 bpi) 3. 9-kanalna magnetno traka za razmenu podataka širine 12,7 mm (0.5 in) so gustinom upisa 63 reda po mm (1600 bpi) fazno kodirana 4. Labelisanje i struktura datoteka kod magnetnih Iraka zo razmenu podataka 3.2. Kasete so mognetnom trakom 5. Kasete so mognetnom trakom za razmenu podataka širine 3,81 mm (0.15 in) so gustinom upiso 63 reda po mm (1600 bpi) fazno kodirane 6. Labelisanje i struktura datoteko kaseto sa mognetnom tra­ kom za razmenu podataka 3.3. Diskete 7. Izmenjive diskete za razmenu podataka, fizičke i magnet­ ne osobine 8. Izmenjive diskete za razmenu podataka, format staže 9. Labelisanje i struktura datoteko disketa za razmenu poda­ taka 3.4. Diskov! 10. Izmenjivi magnetni diskov! so 6 ploio, fizičke ! magnetne osobine 11. Izmenjivi magnetni diskov! so 6 pločo, forrnat staže 12. Izmenjivi magnetni diskov! sa 11 ploča, fizičke I magnet­ ne osobine 13. Izmenjivi magnetni diskov! so 12 pločo (loo Mbytes) 14. Izmenjivi magnetni diskov! so 12 pločo (200 Mbyfes) Grupa 4: Prenos podataka 4.1. Opšt! deo 1 . Struktura znakova za start-stop i sinhront prenos 2. Upotreba provere I ong i tudi na I nog pariteta za otklanjanje grešoka kod prenosa podataka 3. Sinhrono signalizacijo kod pi-enosa podataka 4. Sinhrono signalizacija velike brzine izmedju terminalne (DTE) i komunikacione (DCE) opreme kod prenosa poda­ taka 5. Odredjivonje performans! sistema za prenos podotoka 6. Kvalitet prenosa ! granične vrednosti kvaliteta sistema za prenos podataka 4.' 7. Funkcionalni zahtev! za medjuveze niieg nivoa kod dupleks veze od točke do tačke 4.2. Osnovne kontrolne procedure sistema za prenos podataka 8. Osnovne kontrolne procedure sistema zo prenos podataka 9. OsnoVne kontrolne procedure, prenos podataka nezovison od koda .10. Osnovne kontrolne procedure, procedure za prekid i roskidonje veze 11. Osnovne kontrolne procedure, procedure zo oporavok 12. Osnovne kontrolne procedure, procedure zo odablronje Staniča 13. Osnovne kontrolne procedure, konverzaciona rozmena poruka 14. Osnovne kontrolne procedure, ostale procedure 4.3. Kontrolne procedure visokog nivoo sistema za prenos podotoka 15. Kontrolne procedure visokog nivoo, osnovne procedure 16. Kontrolne procedure visokog nivoo, dodatne procedure 17. Kontrolne procedure visokog nivoo, struktura okvira 18. Kontrolne procedure visokog nivoa, uravnotežena veza Staniča istih nivoa 19. Kontrolne procedure visokog nivoo, neuravnotežena vei.a sa primornom ! sekundarnem stanicom 20. Kontrolne procedure visokog nivoo, komunikacion! trans­ portni protokol 4.4. Veze termlmlne opreme sa komunikacionim sistemom 21. Specifikacijo konektora zo DTE-DCE vezu, so 15 nožico 22. Specifikacija konektora zo DTE-DCE vezu, so 25 nožico 23. Specifikacija konektora zo DTE-DCE vezu, sa 37 nožica 24. Medjuveze DTE-DCE kod start-stop prenosa u javnim mre­ žama zo prenos podotoka 25. Medjuveze DTE-DCE kod sinhronog prenosa u javnim mre­ žama zo prenos podotoka 26. Medjuveze DTE-DCE kod paketnog prenosa u javnim mre- žamo zo prenos podotoka Grupo 5: Projektovanje sistema, programiranje (dokumentacija projekta) 5.1. Projektovanje sistema 1 . Metodologija projektovonjo informocionih sistema 2. Projektno dokumentacijo 5.2. Metodologija programiranja 3. Simboli za dijagrame sistema obrode informacija (postoji, potr. reviz.) 4. Metodologija struktuironog programiranja 5. Programska dokumentacijo 5.3. Izbor sistema zo AOP 6. Metodologija izbora sistema za automatsku obradu podataka 5.4. Unos podataka i obrodo 7. 8. Dokumentacija zo sistem unoso podataka Dokumentacija obrade Grupa 6: Ostoli periferni uredjoji 6.1. Papirne kartice 1. Nebušene papirne kartice, mere, uslov! kvaliteta (postoji, potr. rev.) 2. 80 kolonske bušene papirne kartice - specifikacija ubušenja 3. Primeno jugoslovenskih lotiničnih kodovo zo razmenu poda­ taka no bušenoj papirno j kartic! 4. Primeno jugoslovenskih čiriličnih kodovo zo razmenu poda­ taka no bušenoj papirno j kartici 6.2. Papirna traka 5. Nebušena papirna traka, osobine 6. Bušeno papirna traka, dimenzije i lokacije ubušenjo 7. Rozmena podotoka na bušenoj papirnoj troci 8. Primeno jugoslovenskih lotiničnih kodovo zo razmenu podo­ toka no bušenoj papirnoj troc! 9. Primeno jugoslovenskih čiriličnih kodovo u rozmen! poda­ taka na bušenoj papirnoj troci 6.3. Uredjoji zo optičko prepoznavanje znokovo 10. Skup znokovo za ručno pisanje za uredjenje za optičko prepoznovonje znakova 11. Hartijo zo uredjaje zo optičko prepoznavanje znokovo, spe­ cifikacije, optičke osobine, testiranje 37 12. Skup Stampanih znakova za maiinsko pitan|a za ured|o|e za optičko prepoznavanje znokova 13. Dimenzije znokova za uredjaje za optiiko prepoznavonje znokoVo 14.. Pozicija linija na dokumentima za urisdjaje za optiiko prepoznavanje znokova 6.4. Terminali 15. Alfanumeriiko tostoturo zo latinično irpskohtvatsko i slovenaiko pismo za 44,46-i 48 tipki 16. Alfonumeričko tostoturo za iirilično trpskohrvalsko i . makedonsko pismo za 44,47 i 48 tipki 17. Alfonumeričko tostoturo za albansko pismo za 44, 47 i 48 tipki 18. Alfonumeričko tostoturo za modjorsko pismo za 44, 47 i 48 tipki 19. Tastature zo numerički unos podotoko 20. Skup znokova zo ručno pisanje zo uredjaje zo prepozna­ vanje znokovo pisanih magnetnim mostilom Grupo 7: Programski jezici 1. Programski jezik FORTRAN 2. Programski jezik COBOL 3. Programski jezik PL/1 4. Programski jezik BASIC 5. Reprezentacija izvornog programa kod rozmene progroma na jezicima FORTRAN, COBOL, PL/1, BASIC Grupo 8: Računarski sistemi i opremo 8.1. Opšti stondordi. 1 . Oceno performdnsi sistema za AOP 8.2. Sigurnost opreme 2. Opšti zahtevi zo smeitoj opreme zo outomotsku obrodu podotoko 3. Zahtevi zo sigurnost opreme zo AOP, mehoniiki in flzički zahtevi 4. Zahtevi zo. sigurnost opreme zo AOP, električna instala­ cijo 5. Zahtevi zo sigurnost opreme zo AOP, protivpožorne i drugo inst. 6..Merenje rodio-interferencije opreme zo AOP i dozvoljene vrednosti 8.3. Testiranje sistema 7. Hordversko testiranje ročunoro, testiranje centrolnog pro- cesora, centralne memorije i perifernih procesoro 8. Hordversko testiranje ročunoro, testiranje periferika 9. Hordvorsko testiranje ročunoro, testiranje analognih uldzo I Izlozo 10, Testiranje operativnog sistema 11. Testiranje programa prevodiloco 9. Numeričko upravljanje moSinoma 1. Numeričko upravljanje, simboli 2. Procesor zo numeričko upravljanje, logičko struktura izlozo. 6. ZAKLJUČAK U moterijolu je učinjen napor do se sogleda problematiko standardizacije u oblasti informatike i računorske tehnike. Uočeni su tokodje, problemi koji bi mogli iskrsnuti u toku reolizocije srednjoročnog plana grupe zo stondardizac iju u oblasti informatike. U utečenoj metodologiji roda SZS uočene su faze gde bi SZS treboo do zadrži iniciotivu, koordinotivnu i kontrolnu ulogu, dok bi ostalu aktivnost trebalo do se prepusti odgova- rojuiim subjektima izvan SZS. 7, REFERENCE U pripremi materijala koriSčeni su sledeči dokumenti: 1. Politika stondordizocije u Jugoslaviji, Beograd 1979, izdovoč SZS, odgovorni urednik Milan Krojnovlč, 2. Srednjoročni plan rado na stondordima u oblasti informa­ tike, jun 1981, SZS, outor S. Brojevič-Brotonovič, 3. P. Wolley, Stondords in Computing, S, Tech, College, 1978, London.