107 Jezikoslovni zapiski 25  2019  1 l ana HudečeK ‒ Mili Ca miHaLjević hRv atskO mOcijskO nazivlje Cobiss : 1.01 Hrvaška terminologija pri tvorjenju ženskih in moških parov Avtorici analizirata jezikoslovno terminologijo, ki je povezana z besedotvorjem ženskih in moških parov v hrvaščini (mocijska tvorba ‘tvorba spolskih oblik’, mocijske tvorenice ‘spol- ske tvorjenke’, mocijski parovi/parnjaci ‘spolski pari’, markirani/obilježeni član ‘označeni člen’, mocijski sufiks/dometak ‘spolska pripona’). V definicijah poimenovanj, povezanih s tvorbo ženskih in moških parov, se pogosto pojavljata izraza rod ‘(slovnični) spol’ in spol ‘(naravni) spol’. Čeprav ne spadata v mocijsko terminologijo, bosta v prispevku deležna po- zornosti. Analizirani so tudi problemi pri prevajanju mocijske terminologije v druge jezike, pri čemer je posebna pozornost posvečena prevajanju v angleščino. Ključne besede: mocija, mocijsko izrazje, tvorba, tvorjenke, prevajanje mocijskih ter- minov The Terminology of Formation of Feminine/Masculine Pairs The authors analyze linguistic terminology connected with word formation of feminine and masculine pairs in Croatian (mocijska tvorba ‘gender formation’, mocijske tvorenice ‘gen- der derivations’, mocijski parovi/parnjaci ‘gender pairs’, markirani/obilježeni član ‘marked member’, mocijski sufiks/dometak ‘gender suffix’). In analyzing the word formation of mas- culine-feminine pairs as well as defining masculine-feminine pairs, special attention is paid to terminological differentiation of the Croatian terms rod ‘gender’ and spol ‘sex, gender’, which are often found in definitions of word formation of feminine words from masculine words as well as masculine-feminine pairs. Sometimes these terms also enter as an element in multiword linguistic terms. The translation possibilities of these concepts in several lan- guages are analyzed, especially the existence of English equivalents for these terms. Keywords: feminine-masculine pairs, terminology of feminine-masculine pairs, word formation, translation of terminology for formation of feminine/masculine pairs UvOd Mocija, mocijska tvorba, mocijski parnjaci i muško-ženski odnosi u jeziku bili su predmetom analize mnogih jezikoslovnih radova (Babić 1973/74; 1980; 1989; 1999; Barić 1987; 1988; 1989; 1989a; Glovacki-Bernardi 2008; Hudeček – Mihaljević 2014; Lewis 2014; Martinović 2015; Mihaljević 2013; 2018; Mihaljević – Štebih Golub 2009; Miloš 2017; Omrčen 2017; Pišković 2011; 2014; 2018). Ti su odnosi često bili i tema jezičnih savjeta, npr. Blagus Bartolec i dr. 2016, Dul čić 1997, https ://doi .or G/10.3986/Jz .v 25i 1.7569 Ovaj je rad izrađen na projektima Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik (IP-2016-06-2141) i Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – JENA (Struna-2017-09-05), koji se provode u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Oba projekta u cijelosti financira Hrvatska zaklada za znanost. 1 108 Lana Hudeček ‒ Milica Mihaljević  Hrv atsko mocijsko nazivlje 108 Bujica riječi, Jezični savjetnik. „Analiza mocijskih naziva posebno je aktualna jer se o njoj najčešće govori u kontekstu seksizma u jeziku, seksističke uporabe jezika, androcentrizma u jeziku i feminističke lingvistike te se kao primjer jezične diskrimi- nacije navode oblici naziva za zanimanja i titula.ˮ (Mihaljević – Štebih Golub 2009: 82). 1 Robin Lakoff (1973: 45) ističe da se o jezičnoj diskriminaciji žena u jeziku može govoriti s dva aspekta: kako žene govore i kako se o ženama govori. 2 Pri analizi svih navedenih problema u hrvatskome jeziku nužno se susrećemo s problemom mocijskoga nazivlja. Stoga je tema ovoga rada isključivo termino- loška. Analiza mocijskoga nazivlja provest će se na korpusu hrvatskih gramatika, rječnika i jezikoslovnih radova. Posebna će se pozornost posvetiti i problemu pre- vođenja mocijskoga nazivlja na engleski jezik. k oRPus Korpus za analizu mocijskoga nazivlja sastoji se od pet hrvatskih suvremenih gra- matika: Babić 2002, Barić i dr. 1997, Silić – Pranjković 2005, Težak – Babić 2004, Marković 2013, 3 rječnika hrvatskoga jezika (Školski rječnik hrvatskoga jezika (Bir- tić i dr. 2012), Hrvatski jezični portal, Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (VRHS 2015) 4 te Enciklopedijskoga rječnika lingvističkih naziva (Simeon 1969) i navedenih radova posvećenih mociji i mocijskoj tvorbi. Ispisom građe iz navedenih izvora utvrdile smo da se u hrvatskoj tradiciji pojavljuju ovi nazivi povezani s moci- jom: leksički mocijski parnjak, mocija, mocijska imena, mocijska imenica, mocijska izvedenica, mocijska tvorba, mocijski dometak, mocijski morfem, mocijski odnos, mocijski par, mocijski parnjak, mocijski sufiks / mocijski dometak, mocijski suodnos, moviranje, nemocijska tvorba, neobilježeni član, obilježeni član, parna tvorba, su- fiks mocijske tvorbe, supletivni mocijski parnjak, tvorbeni mocijski parnjak. U izvo- rima se najčešće ne navode definicije tih naziva te se njihovo značenje može izvesti samo iz konteksta uporabe. Mnogi su od navedenih naziva višeznačni jer ih različiti autori upotrebljavaju u različitome značenju, a među nekim nazivima postoje i odno- si sinonimije, antonimije, kohiponimije i hiperonimno-hiponimni odnosi. Analizom navedenih naziva utvrđeno je i da se u njihovim definicijama često nalaze nazivi rod i spol, pa će i ti nazivi biti uključeni u analizu. 1 Složenost muško-ženskih odnosa u jeziku bila je i razlog da se u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje pokrene projekt Muško i žensko u hrvatskome jeziku, u sklopu kojega se s termino- loškoga, tvorbenoga, dijakronijskoga i sinkronijskoga stajališta istražuju složeni odnosi između naziva kojima se označuju osobe i životinje muškoga i ženskoga spola. Više o projektu vidi u radu Mihaljević 2018. 2 „We have thus far confined ourselves to one facet of the problem of women and the English lan- guage: the way in which women prejudice the case against themselves by their use of language. But it is at least as true that others – as well as women themselves – make matters so by the way in which they refer to women.” 3 Te su gramatike odabrane jer se samo u njima pojavljuje mocijsko nazivlje. 4 Ostali rječnici (Šonje 2000; Anić 1998) ne navode natuknicu mocija. 2 109 Jezikoslovni zapiski 25  2019  1 109 n aziv mocija Naziv mocija u pregledanim se izvorima upotrebljava u trima značenjima: (1) Istoznačan je nazivu mocijska tvorba i odnosi se isključivo na tvorbeni od- nos. To se nikad ne navodi izrijekom, ali se može iščitati iz nekih konteksta uporabe, npr. „Od osnova imenica m. r. sklonidbenoga tipa jelen koje znače mušku osobu izvedenice sa sufiksom -ica znače žensku osobu, izriču dakle mociju: àgentica → žena agent... Takve su izvedenice brojne, a izvode se od imenica.” (Babić 2002: 167). U tome značenju Simeon upotrebljava naziv moviranje: „Moviranje (njem. Movierung) – tvorba imenica ž. roda izvođe- njem od oblika za m. rod pomoću posebnih nastavaka, npr. nj. -in: Ärzt-in, Bäuer-in, Genoss-in; usp. u hs. kum-a, susjed-a (često uz promjenu nagla- ska).” (Simeon 1969: 858). U istome značenju Babić upotrebljava i naziv parna tvorba: „Tak ve imenice označuju ženske osnove istoga zanimanja, iste djelatnosti, istih osobina kao i imenice m. r., razlika je samo u oznaci spola. Takva se tvorba naziva parna ili mocijska tvorba, a takve imenice parne ili mocijske imenice.” (Težak – Babić 2004: 183). To značenje nalazi se i u rječnicima hrvatskoga jezika koji imaju natuknicu mocija. U VRHS 2015 nalazi se ova definicija mocije: „1. GRAM a. tvorba imenica ženskoga roda izvođenjem od oblika za muški rod s pomoću posebnih nastavaka (npr. psiholog – psihologinja) [integralna / imenska / supletivna mocija]; b. obi- lježavanje roda pridjeva posebnim obličnim nastavcima (npr. plav, plava, plavo) [pridjevska mocija].” U Školskome rječniku hrvatskoga jezika mocija je definirana ovako: „tvorba imenica ženskoga roda izvođenjem od oblika za muški rod s pomoću tvorbenih sufiksa”, a na Hrvatskome jezičnom portalu ovako: „3. gram. mehanizam jezika kojim riječ mijenja rod (spol) promje- nom ili tvorbom za razliku od iste svrhe koja se postiže različitim riječima [radnik (m spol) → radnica (ž spol) za razliku od pijevac – kokoš].” (2) Nazivom mocija označuje se veza (koja ne mora biti tvorbena) između imeni- ca jednoga roda i imenica drugoga roda s razlikom u spolu. „Mocija se izra- žava i na supletivan način, tj. dvjema različitim osnovama (jednom za ‘muški spol’, drugom za ‘ženski spol’). Usp.: brȁt i sèstra, òtac i mȃjka, sȋn i kćȋ itd.” (Silić – Pranjković 2005: 173). (3) Nazivom mocija označuje se trorodnost pridjeva i nekih glagolskih oblika. „Glagolski pridjevi (pročitao, pročitan) u pravom su smislu hibridni (miješa- ni) oblici. Od pridjeva imaju mociju (tj. mogućnost da se mijenjaju po rodu, da imaju sva tri roda: pročitao, pročitala, pročitalo), a od glagola zadržava- ju, kao i infinitiv, glagolski vid i (ne)prijelaznost.” (Silić – Pranjković 2005: 197). U istome značenju naziv mocija upotrebljava i Marković (2013: 302), koji mociju određuje kao inherentno svojstvo pridjeva u jezicima s grama- tičkim rodom da se mijenjaju prema rodu, odnosno svojstvo pridjeva da ima 3 110 Lana Hudeček ‒ Milica Mihaljević  Hrv atsko mocijsko nazivlje onoliko oblika koliko u danome jeziku ima rodova. 5 Tatjana Pišković (2011: 103) u svojemu pregledu uporabe naziva mocija spominje imeničku i pridjev- nu mociju. To se značenje (uz značenje 1.) nalazi i u VRHS 2015: „GRAM b. obilježavanje roda pridjeva posebnim obličnim nastavcima (npr. plav, plava, plavo) [pridjevska mocija].” Iz gornje je analize očito da među navedenim značenjima naziva postoji hijerar- hijski odnos te je tu riječ o ljestvičnoj polisemiji (prema nekim autorima koji sma- traju da u nazivlju nema polisemije bila bi riječ o ljestvičnoj homonimiji). Takvi odnosi postoje između mocije u 2. značenju kao hiperonima i mocije u 1. značenju (tj. mocijske tvorbe) kao hiponima. 6 pRidjev mocijski Iz višeznačnosti naziva mocija proizlazi višeznačnost odnosnoga pridjeva mocijski te terminoloških sveza koje sadržavaju pridjev mocijski, dok je u nekim svezama značenje pridjeva mocijski u kontekstu jednoznačno. Pridjev mocijski potvrđen je u jezikoslovnim priručnicima i radovima u ovim višerječnim nazivima: leksički mocijski parnjak, mocijska imena, mocijska imeni- ca, mocijska izvedenica, mocijska tvorba, mocijski morfem, mocijski odnos, mo- cijski par, mocijski parnjak, mocijski sufiks/dometak, mocijski suodnos. Značenje je odnosnoga pridjeva mocijski ‘koji se odnosi na mociju’. Pitanje je, međutim, na koje se od navedenih značenja naziva mocija odnosi pridjev mocijski u pojedinoj svezi. Naziv mocijska tvorba istoznačan je s nazivom mocija u 1. značenju. U nazi- vima leksički mocijski parnjaci i semantički mocijski parnjaci riječ je o mociji u 2. značenju. Ti nazivi upućuju i na to da se u nazivima mocijska imena, mocijska ime- nica, mocijski odnos, mocijski par, mocijski parnjak i mocijski suodnos pridjev mo- cijski može odnositi i na 1. značenje i na 2. značenje. Među tim značenjima postoji hijerarhijski odnos koji je isti kao kod 1. i 2. značenja naziva mocija. Hijerarhijski odnos postoji i među nazivima mocijski parnjaci (hiperonim) te tvorbeni mocijski parnjaci, leksički mocijski parnjaci i semantički mocijski parnjaci (hiponimi). Naziv mocijski odnos s obzirom na različita značenja imenice mocija može označavati 1. odnos koji postoji među riječima povezanim mocijskom tvorbom, 2. odnos koji postoji među riječima povezanim mocijom (u 2. značenju). To je značenje potvrđeno npr. u primjeru: „Mocijski odnos postoji i među netvorbenim 5 Marković spominje i uporabu naziva mocija u prvome gore navedenomu značenju, ali isključuje uporabu naziva mocija u drugome značenju, te kaže: „Valja još reći da se mocija u širem smislu kadšto razumije i kao odnos među imenicama kojih se referent razlikuje po spolu, a iskazan je afiksalno, primjerice hrv. suprug ~ supruga, kralj ~ kraljica, vuk ~ vučica (drugim riječima, u odnosu djed ~ baka, pijetao ~ kokoš ne bi bila riječ o mociji, nego je spol tu iskazan leksički).ˮ (Marković 2013: 302). 6 Navodimo prvo hiponim pa onda hiperonim jer je hiponimno značenje naziva mocija mnogo češće od hiperonimnoga. 4 111 Jezikoslovni zapiski 25  2019  1 imenicama povezanim mocijom.” (Barić i dr. 1997: 304). Isto je i s nazivima mocijski par i mocijski parnjak. Ti se nazivi mogu odnositi samo na tvorbu ili i na muško-ženske parnjake općenito, kao u nazivu leksički mocijski parnjaci, kojim se prema Barić i dr. (1997) označuju dvije imenice (dva mocijska par- njaka) koje se međusobno nalaze u netvorbenome mocijskom odnosu. Ako se naziv mocijski parnjaci odnosi samo na tvorbu, onda je naziv tvorbeni mocijski parnjaci pleonastičan. Mocijski parovi i mocijski parnjaci u različitim se grama- tikama različito definiraju i dijele. U gramatici Barić i dr. (1997) navodi se da mocijski par tvore imenice među kojima postoji mocijski odnos. Takve su mo- cijske imenice jedna drugoj mocijski parnjak. Dvije imenice (mocijska parnjaka) koje se međusobno nalaze u netvorbenome mocijskom odnosu čine leksički mo- cijski par (jedna je od njih onda leksički mocijski parnjak iako se taj naziv nigdje ne spominje). Nazivi se mocijski par i mocijski parnjak katkad upotrebljavaju kao sinonimi, a katkad imaju različito značenje. Kad se upotrebljavaju u jednini, među njima postoji jasan odnos: mocijski par dvije su imenice povezane mocij- skim odnosom, a mocijski parnjak jedna je imenica u odnosu na drugu imenicu s kojom čini mocijski par. Ipak i tu katkad dolazi do sinonimije, tj. uporabe naziva mocijski par u značenju koje ima mocijski parnjak, što je vjerojatno uvjetovano višeznačnošću riječi par u općemu jeziku, npr. „Stoga imenice ž. r. dolaze kao osnovne samo ako nemaju mocijskog para, a to su imenice koje imaju drugačije leksičko ostvarenje ili koje označuju osobine biološki ili sociološki svojstvene samo ženama.” (Babić 2002: 301). Mocijski par u tomu navodu označuje jedan član para, dakle parnjak. U množini još češće dolazi do neutralizacije razlike u značenju naziva mocij- ski parovi i mocijski parnjaci. Mocijski parnjaci mogu biti tvorbeni, leksički i semantički. „Ženski mocijski parnjak nije uvijek izveden od svog muškog parnjaka, npr. imenica stȁrica nije izvedena od imenice stȁrac, a ipak s imenicom stȁrac čini mocijski par (usp. i § 885). Oba člana takvog mocijskog para, dakle i imenica stȁrac i imenica stȁrica izvedene su od iste riječi: od pridjeva stȁr. Međutim, ovdje nije riječ o mocijskoj tvorbi (usp. § 884), dakle ni o mocijskoj izvedenici, ali je riječ o mocijskoj imeni- ci. Takvi su mocijski parnjaci semantički.” (Barić i dr. 1997: 305). U istoj gramatici leksički mocijski parnjaci označuju dvije imenice (mocijska parnjaka) koje se međusobno nalaze u netvorbenome mocijskom odnosu. Teme- ljem navedenih primjera proizlazi da se naziv leksički mocijski parnjaci odnosi na slučajeve u kojima se mocijski odnos (a ovdje je riječ o mociji u 2. značenju) izriče tvorbeno nepovezanim leksemima ili svezama, dok se u semantičkim mocijskim parnjacima taj odnos izriče istokorijenskim leksemima među kojima ne postoji bliža tvorbena veza. U svezama mocijska izvedenica i mocijski sufiks/dometak pridjev mocijski uvijek se odnosi na 1. značenje naziva mocija jer se nužno odnosi na tvorbu, ali zbog hijerarhijskoga odnosa (mocija 2 hiperonim je nazivu mocija 1) možemo reći 112 Lana Hudeček ‒ Milica Mihaljević  Hrv atsko mocijsko nazivlje 5 i da se odnosi na 2. značenje naziva mocija jer samo imenica uz koju stoji pobliže određuje značenje. Pridjev mocijski potvrđen je i u publicističkome funkcionalnome stilu u kor- pusu hrWaC: Kuharima i slastičarima (naravno i njihovim mocijskim družicama) možda će prije pasti na pamet tučeni bjelanjak, snijeg, kao dodatak kolačima (čvrsti snijeg pomalo dodavajte smjesi...). pRegled mOcijskOga nazivlja U sljedećoj tablici prikazujemo potvrđene istoznačnice i značenja mocijskih nazi- va koja se iz konteksta mogu pretpostaviti. Tablica 1: Pregled potvrđenoga mocijskog nazivlja Naziv Istoznačnice (bliskoznačnice) Definicija i/ili objašnjenje leksički mocijski parnjaci dvije imenice (mocijska parnjaka) koje se međusobno nalaze u netvorbenome mocijskom odnosu leksički mocijski par supletivni mocijski par netvorbene imenice u mocijskome odnosu mocija moviranje (u 1. značenju naziva mocija) mocijska tvorba (u 1. značenju naziva mocija) parna tvorba (u 1. značenju naziva mocija) 1. tvorba imenica jednoga roda od imenice drugoga roda s razlikom u spolu 6a 2. veza između imenica jednoga roda i imenica drugoga roda s razlikom u spolu 3. trorodnost, mogućnost riječi da se mijenja po rodu, da ima sva tri roda (odnosi se na pridjeve i neke glagolske oblike) mocijska imena imena nastala mocijskom tvorbom mocijska imenica parna imenica 1. imenica nastala mocijskom tvorbom 2. imenica koja se nalazi u mocijskome odnosu s drugom imenicom (odnosi se na 2. značenje naziva mocija) mocijska izvedenica izvedenica nastala mocijskom tvorbom mocijska tvorba parna tvorba moviranje mocija (u 1. značenju) tvorba imenica jednoga roda od imenice drugoga roda s razlikom u spolu mocijski dometak mocijski sufiks sufiks mocijske tvorbe sufiks kojim se tvore mocijske izvedenice mocijski morfem morfem kojim se označuje muški ili ženski spol 6a Ovo je značenje u pregledanim izvorima najčešće, pa ga navodimo na prvome mjestu. ⏷ 113 Jezikoslovni zapiski 25  2019  1 Naziv Istoznačnice (bliskoznačnice) Definicija i/ili objašnjenje mocijski odnos parni odnos 1. odnos među riječima povezanim mocijskom tvorbom 2. odnos među riječima povezanim mocijom (odnosi se na 2. značenje naziva mocija) mocijski par dvije imenice (mocijska parnjaka) koje se međusobno nalaze u mocijskome odnosu mocijski parnjak 1. jedna imenica prema drugoj imenici s kojom se nalazi u mocijskome odnosu (može se odnositi na 1. i na 2. značenje naziva mocija) 2. isto značenje kao i mocijski par (odnosi se samo na 1. značenje naziva mocija) mocijski sufiks mocijski dometak sufiks mocijske tvorbe sufiks kojim se tvore mocijske tvorenice mocijski suodnos odnos među alofonima u mocijskoj tvorbi, npr. odnos među alofonima ik i ic u osiguranik i osiguranica moviranje mocija (odnosi se samo na 1. značenje) mocijska tvorba parna tvorba tvorba imenica jednoga roda od imenice drugoga roda s razlikom u spolu nemocijska tvorba (Naziv je potvrđen u Babić 2002: 356; govoreći o sufiksu -uša kao primjer folklorne nemocijske tvorbe spominje se uz imenicu reduša.) neobilježeni član nemarkirani član član mocijskoga para koji nema mocijski sufiks 6b netvorbeni mocijski parnjak jedna imenica koja označuje muško ili žensko prema drugoj imenici s kojom se ne nalazi u tvorbenome mocijskome odnosu obilježeni član markirani član član mocijskoga para koji ima mocijski sufiks parna tvorba mocijska tvorba tvorba imenica jednoga roda od imenice drugoga roda s razlikom u spolu. parni odnos mocijski odnos odnos među riječima povezanim mocijskom tvorbom semantički mocijski parnjaci dvije tvorbeno povezane imenice (mocijska parnjaka) koje se međusobno nalaze u netvorbenome mocijskom odnosu sufiks mocijske tvorbe mocijski sufiks sufiks kojim se tvore mocijske tvorenice tvorbeni mocijski parnjak jedna imenica prema drugoj imenici s kojom se nalazi u tvorbenome mocijskom odnosu 6c 6b U pristupima u kojima bi se tu govorilo o nultome sufiksu, npr. prema Marković 2013: 38, sma- tramo da naziv neobilježeni član nema smisla jer je onda i taj član obilježen nultim sufiksom. Stoga pri objašnjenu naziva neobilježeni član ostajemo pri objašnjenju da taj član nije obilježen mocijskim sufiksom. 6c Naziv je istoznačan s nazivom mocijski parnjak ako se mociju razumije u užemu smislu te je tada pleonastičan. ⏵ 114 Lana Hudeček ‒ Milica Mihaljević  Hrv atsko mocijsko nazivlje Analizom gornje tablice uočavaju se slučajevi sinonimije i polisemije te praznih mjesta u sustavu mocijskih tvorenica. r od i spol U definicijama mOcijskih naziv a Pri analizi hrvatskoga mocijskog nazivlja postavlja se pitanje odnosa naziva rod i spol, 7 koji se nalaze u definiciji naziva mocija, mocijski odnos i mocijska tvorba. U ovome radu navest ćemo samo nekoliko činjenica važnih za ovu temu. Riječi rod i spol višeznačne su, što je vidljivo iz njihove obrade u rječnicima, npr. na Hrvatskome jezičnom portalu (obje su riječi višeznačne) i u Školskome rječniku (riječ rod je višeznačna). 8 Rod se u hrvatskim priručnicima određuje na dva načina: kao morfološka ili kao sintaktička kategorija. Većina ga gramatika i rječnika određuje kao morfološku kategoriju (prema tome je viđenju npr. papa imenica ženskoga roda), 9 ali se katkad određuje kao sintaktička kategorija (prema tome je viđenju papa imeni- ca muškoga roda jer kažemo taj papa i papa je došao). Rod se kao sintaktička kategorija određuje u Školskome rječniku hrvatskoga jezika (2012.), Hrvatskoj školskoj gramatici (2017: 31–32) te u mnogim radovima, npr. „Rod je gramatič- ka kategorija koja se ogleda u slaganju pridjevne riječi s imenicom s kojom čini imeničku skupinu ili je predikatno ime. Rod je za imenice selektivna kategorija jer se svaka imenica jednoznačno određuje prema rodu i svaka se višestruka rod- na oznaka na imenice drži iznimkom ili neregularnošću.” (Pišković 2011: 20). Ujedno, rod je inherentna kategorija imenicama, one su rodno nepromjenjive i ovise o sročnosti (Pišković 2011: 23). Spol je izvanjezična kategorija koja tek donekle utječe na rod imenica. 10 7 Više o tome vidi u Pišković 2011a; 2018; Marković 2013: 289–291. 8 Ta su dva rječnika odabrana jer se u njima zrcale dva različita stava o gramatičkome rodu. Dok se u Školskome rječniku rod (Birtić i dr. 2012) definira sintaktički te je pri određivanju roda bitno slaganje riječi u rečenici, na Hrvatskome jezičnom portalu (kao i u Anićevu (Anić 1998) i Enciklopedijskome rječniku (Jojić 2002)) rod je određen morfološki. U Rječniku hrvatskoga je- zika (Šonje 2000) rod je određen ovako: „gramatička kategorija nekih vrsta riječi nastala prema spolovima te prema njima proširena na riječi koje nemaju spola.” 9 Tako je definirano u Šonje 2000. 10 Usp. Marković 2013: 286 i Pišković 2011a: 137–158. 6 115 Jezikoslovni zapiski 25  2019  1 Tablica 2: Obrada riječi rod i spol u dvama hrvatskim rječnicima Hrvatski jezični portal Školski rječnik hrvatskoga jezika spol 1. biol. ukupnost fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se razlikuju muškarac i žena, odnosno među jedinkama iste vrste mužjaci od ženki 2. a. činjenica pripadnosti jednom od spolova b. muški ili ženske kao kolektivitet [ženski spol; muški spol] spol biol. skup obilježja po kojima se razlikuju muška i ženska jedinka rod 1. a. ono što je rođeno; porod, potomstvo, vrsta b. obitelj, obiteljska loza, soj c. rodbina, srodnici (ob. krvni, po ocu i majci) d. svojta [biti rod] 2. urod, plod, plodovi (voća, krumpira) 3. a. razg. ukupnost bića određene vrste kao cjelina; rasa, soj, vrsta b. retor. arh. knjiš. narod (kojem se pripada), nacija; domovina, zavičaj c. pov. oblik društveno-ekonomske zajednice proizašle od zajedničkog pretka i vezane krvnim srodstvom, rodovska zajednica; bratstvo, gens, pleme 4. a. biol. jedinica za klasifikaciju biljaka i životinja, viša od vrste, a niža od porodice; genus b. vrsta ili podvrsta neke duhovne (znanstvene, umjetničke i sl.) djelatnosti, područja, grane, discipline c. kategorija, red, tip 5. razg. spol ljudi i životinja 6. a. gram. formalan rod riječi u pojedinim jezicima izražen različitim morfološkim sredstvima (članom, deklinacijom i sl.) b. pripadanje jednom od prirodnih rodova, tj. spolu [muški/ženski rod] rod 1. pov. prvobitni oblik ljudske zajednice 2. potomstvo jednoga pretka [biti plemenitoga roda; pripadati istomu rodu] 3. skup bližih i daljih rođaka s njihovim potomstvom [daljnji ~; najbliži ~]; sin. rodbina 4. oni koji su komu prethodili [hrvatski ~ ; seljački ~]; sin. podrijetlo 5. biol. kategorija u podjeli živoga svijeta ispod porodice, a iznad vrste 6. v. urod 7. gram. gramatička kategorija riječi (uz broj i padež) koja se očituje u slaganju imenice s pridjevnim riječima Nazivi rod i spol i njihove izvedenice nalaze se u nazivlju mnogih struka. Navodi- mo neke nazive iz Strune: 116 Lana Hudeček ‒ Milica Mihaljević  Hrv atsko mocijsko nazivlje Tablica 3: Rod i spol u strukovnome nazivlju rod definicija: kulturno specifično oblikovanje spolova i njihova međuodnosa napomena: Budući da je riječ o društvenoj konstrukciji koja obuhvaća djelovanje i uloge pripisane muškarcima i ženama u javnome i privatnome životu u određenome društvu, definicija roda promjenjiva je u vremenu i prostoru. Opreka između roda kao sociokulturne i spola kao biološke kategorije posebno je važna za feminističku antropologiju, iako se mnogi antropolozi iz drugih područja s njom ne slažu. engleski: gender rodna arheologija istraživanje rodnih uloga u drevnim društvima na temelju arheoloških izvora rodna hijerarhija različito vrednovanje rodno obilježenih aktivnosti i svojstava s obzirom na razdiobu resursa, ugleda i moć napomena: Zbog nedovoljno jasnoga razdvajanja uporabe naziva rod i spol, spolna hijerarhija često se upotrebljava kao istoznačnica rodnoj hijerarhiji. engleski: gender hierarchy rodna uloga definicija: društveno očekivano ponašanje i podjela rada s obzirom na rodnu pripadnost pojedinaca engleski: gender role rodni identitet definicija: društveno očekivano ponašanje i podjela rada s obzirom na rodnu pripadnost pojedinaca engleski: gender role spol ukupnost bioloških obilježja po kojima se muškarac i žena razlikuju engleski: sex spolna diferencijacija razvoj reproduktivnih organa engleski: sex differentiation spolni dimorfizam razlike u tjelesnoj građi i/ili ponašanju među spolovima koje nastaju kao posljedica spolnoga sazrijevanja engleski: sexual dimorphism Iz gornjih primjera vidimo da i rod i spol, a posebno pridjevi rodni i spolni ulaze u nazivlje mnogih struka. Naziv rod odgovara engleskomu nazivu gender, a na- ziv spol engleskomu nazivu sex. I engleski naziv gender i hrvatski naziv rod uza sva dosadašnja značenja dobili su i novo značenje nezabilježeno u dosadašnjim hrvatskim općim jednojezičnim rječnicima jer označavaju: „društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce” (Istanbulska konvencija) ili „kulturno specifično oblikovanje spolova i njihova međuodnosa” (Struna). To novo značenje ni na koji način ne utječe i ne mijenja značenja koja nazivi rod i spol imaju u jezikoslovlju. Neki su autori nastojali razgraničiti značenje naziva rod i spol u jezikoslovlju te razlikuju morfeme koji u sebi nose oznaku spola od onih koji nose oznaku roda: „To nam govori da treba razlikovati značenje ‘spol’ od značenja ‘rod’. Značenje ‘spol’ pripada leksikologiji, a značenje ‘rod’ gramatici. (‘Spol’ je sociološki, a ‘rod’ lingvistički, tj. gramatički pojam.)” (Silić – Pranjković 2005: 171), pa se govori o imenicama muškoga spola i morfemu muškoga spola. Značenja se naziva rod i spol u jezikoslovlju često miješaju, npr. u prijevodu engleskoga naziva sexist language pojavljuju se nazivi rodno/spolno neobilježeni/ označeni jezik. Tatjana Pišković (2014: 145–168) upotrebljava naziv rodno neobi- lježeni jezik, a Blaženka Martinović (2015: 93) upotrebljava naziv spolno neozna- čeni jezik. Budući da je to prijevod engleskoga naziva sexist language, a ne gender 117 Jezikoslovni zapiski 25  2019  1 language, te da je riječ o obilježju spola, a ne o obilježju roda (koji u gramatičkome smislu uvijek postoji, tj. ne može biti neobilježen), smatramo da je bolji prijevod spolno neobilježeni jezik. Na temelju provedene analize smatramo da je u definicijama mocijskoga na- zivlja potrebno upotrijebiti i naziv rod i naziv spol, npr. nazivom mocija označuje se veza između imenica jednoga roda i imenica drugoga roda s razlikom u spo- lu. „Unatoč kritikama definicija mocije prema kojima unošenje nelingvističkoga pojma, pojma spola, nije dopušteno u gramatičkome opisu, mišljenja smo da se upravo kategorija spola, ma kako izvanlingvistička ona bila, u definiranju mocije ne može izostaviti. Bit mocijske tvorbe upravo je u tome da se od imenice jednoga roda, koja može biti generički pojam, ali označuje i osobu jednoga spola, izvodi imenica drugoga roda koja označuje osobu drugoga spola.” (Mihaljević – Štebih Golub 2009: 82). Pritom ne smatramo da je zbog toga što se pojavljuje u definiciji mocijskoga nazivlja naziv spol jezikoslovni naziv. mOcijskO nazivlje U dRUgim jezicima (pOsebnO U engleskOme jezikU) Mocijsko je nazivlje često teško prevesti na druge jezike zbog njegove višeznač- nosti i neusustavljenosti, ali i zbog praznih mjesta u terminološkome sustavu. Po- seban je problem prevesti te nazive na engleski jezik (jezik koji ima vrlo ograni- čene mocijske mogućnosti), pa su česte pogreške u sažetcima hrvatskih radova o mociji. Stoga ćemo engleskomu posvetiti veću pozornost. U Slovníku slovanské lingvistické terminologie 11 (Slovník 1: 306–307) nalaze se ove istovrijednice: Č moce, přechylováni, S mócia, prechyľovanie, P mocja, HLS (DLS) mocija, R –, U moцiя, BR moцыя, B 〈moция〉, oбразyвaю нa нaэиваннe за другот род, M mocija, SH [творбена] моција, творбена промена / promjena roda, SL mocija, E formation of feminines from masculines and masculine from feminines, F motion, D Motion. 12 Analizom navedenih naziva uočava se da većina jezika ima naziv koji odgovara nazivu mocija. 13 Međutim, za engleski se jezik navodi samo opisni naziv formation of feminines from masculines and masculines from feminines, a za ruski se ne navodi istovrijednica. Simeonov Rječnik lingvističkih naziva (1969.) također ne navodi englesku istovrijednicu naziva moviranje, nego samo njemački naziv Movierung. Metzler 11 U rječniku se nalazi 2266 pojmova (kojima su pridružene istovrijednice na različitim jezicima) na 11 slavenskih jezika te na francuskome, engleskome i njemačkome. Pri izradi rječnika su- djelovali su stručnjaci svih slavenskih jezika. Više o tome rječniku vidi u Hudeček – Mihaljević 2018. 12 Č – češki, S – slovački, P – poljski, HLS – gornjolužičkosrpski, DLS donjolužučkosrpski, R – ruski, U – ukrajinski, BR – bjeloruski, B – bugarski, M – makedonski, SH = HS – srpskohrvat- ski, hrvatskosrpski, SL – slovenski, E – engleski, F – francuski, G – njemački. 13 Zanimljivo je da se za SH pridjev tvorbeni nalazi u zagradi. 7 118 Lana Hudeček ‒ Milica Mihaljević  Hrv atsko mocijsko nazivlje Lexikon Sprache (Glück 2004) objašnjava značenje naziva Movierung 14 u nje- mačkome jeziku kao morfološko izvođenje oznake za žensku osobu ili životinju iz oznake za mušku osobu ili životinju. Podrijetlo naziva Movierung objašnjava prema latinskome movere ‘pokretati se’, navodi ove istoznačnice naziva Movie- rung: Motion, movierte Bildung, Mutation i ističe kako je takva tvorba posebno produktivna u profesijskim imenicama te da je neobilježeni član u pravilu muški. U slovenskome se Slovaru novejšega besedja nalazi i natuknica feminativ, koja se definira ovako: „občno ali lastno ime ženskega spola, parno moškemu: Beseda komisarka je feminativ od komisar”. Nije, međutim, jasno je li riječ is- ključivo o ženskome tvorbenom mocijskom parnjaku ili taj naziv obuhvaća i semantičke mocijske parnjake. Rubrika Feminativ nalazi se i u Slovaru sloven- skega knjižnega jezika dostupnome na portalu Fran (eSSKJ). U toj se rubrici uz natuknicu koja označuje osobu muškoga spola navodi njezin ženski tvorbeni mocijski parnjak (u toj se rubrici ne navodi imenica koja s imenicom u natuknici ne stoji u tvorbenome mocijskom odnosu). U značenju ženskoga tvorbenog mo- cijskog parnjaka naziv feminativ upotrebljava se i u drugim slavenskim jezicima (poljskome, ruskome, makedonskome ...). U tim se jezicima upotrebljava i naziv maskulinativ, kojim se označuje i 1. muški tvorbeni parnjak izveden od žensko- ga 15 i 2. muški parnjak od kojega je izveden ženski. 16 Iz nekih se izvora može zaključiti i da je naziv feminativ u slovenskome jezikoslovnom nazivlju dvozna- čan te da uz već opisano značenje katkad označuje i tvorbeni nastavak kojim se od muškoga mocijskog parnjaka tvori ženski mocijski parnjak. U slovenskome se jezikoslovnom nazivlju upotrebljava i naziv feminativna tvorba, koji označu- je izvođenje ženskoga tvorbenog parnjaka od muškoga. U mnogim se jezicima 14 „Movierung (lat. movere ‘bewegen’. Auch: Motion, movierte Bildung, Mutation) Morpholog. Ableitung weibl. Personen- und Tierbezeichnungen von den männl. Sie hat im Dt. (verglichen mit dem Engl.) eine histor. gewachsene starke Position. Movierte Formen (Mobilia) sind besonders im Bereich der Berufs- und Funktionsbezeichnungen außerordentlich produktiv. Als Regelfall nimmt man an, daß das Mask. unmarkiert ist und die Basis für die Ableitung darstellt, z.B. Gärt- ner, -in; einzige Ausnahmen: Hexer, Witwer und einige Tiernamen, z.B. Mäuserich. Bei M. gibt es im Ggs. zum Differentialgenus auch im Plural ein Motionssuffix, z.B. Gärtnerinnen. Andere Bildungsmuster sind überwiegend mit Einzelbeispielen vertreten und meist pejorativ, z.B. Mas- seuse, Mätresse. Ebenso sind i.d.R. weibl. Vornamen von männl. abgeleitet, selten umgekehrt, z.B. Pauline. Movierte Feminina sind nicht unabhängig von den Maskulina; sowohl synchron/ diachron, morpholog. als auch realiter besteht für das Bezeichnete ein Verhältnis der Vorausset- zung. Da außerdem das Mask. generisch gebraucht wird, erscheinen Maskulina als vorrangig. M. ist in der sprachkrit. Bestandsaufnahme der feministischen Linguistik ein Beispiel für die sprachl. Widerspiegelung einer patriarchal. Gesellschaftsentwicklung.” (Glück 2004: 6267). 15 „Slovar novejšega besedja slovenskega jezika navaja le prostitut. Ta maskulinativ je si- stemsko utemeljen in ga potrjuje raba, zato je vsekakor primernejši od dvobesednega po- imenovanja moška prostitutka in manjšalniško ter zato rahlo smešno delujočega prosti- tutek.” (Jezikovna svetovalnica Inštituta za slovenski jezik Frana Ramovša 〈https://sve- tovalnica.zrc-sazu.si/topic/617/poimenovanje-za-moškega-ki-se-ukvarja-s-prostitucijo〉) 16 Potvrdu za dva značenja naziva feminativ nismo uspjele pronaći iako bi se takva značenja mogla pretpostaviti. 119 Jezikoslovni zapiski 25  2019  1 (posebno u poljskome) za označivanje ženskoga tvorbenog mocijskog parnjaka upotrebljava latinski naziv nomina feminativa. Nazivi mocija i mocijski potvrđeni su u slovenskome jezikoslovlju. Jože Toporišič (1979) govori o mociji u trećemu značenju navedenome u ovome radu, odnosno tim nazivom označuje trorodnost nekih glagolskih oblika: „Število je seveda druge vrste pregibanje kot spreganje (t. i. mocija) in je težje kot sprega- nje po osebi...” Marko Snoj upotrebljava pridjev mocijski kad govori o tvorbi, odnosno o parovima riječi čije se značenje razlikuje ovisno o tome odnose li se na mušku ili žensku osobu (Snoj 1994). Pri prijevodima sažetaka hrvatskih radova na engleski često se za naziv mo- cija upotrebljava istovrijednica motion, a za mocijski par naziv motal pair. 17 Prvu smo potvrdu za takvu uporabu pronašle u Barić 1989. Taj se naziv širi i u druge radove, a budući da je mocija česta tema diplomskih radova, taj se naziv nalazi i u sažetcima tih radova (Prpić 2015; Medved 2017). Da se naziv motion ne pojavljuje samo u tekstovima izvornih govornika hrvatskoga jezika, vidimo i iz rada Gender and word formation: The PIE gender system in cross-linguistic perspective Silvije Luraghi s Università di Pavia, koja razlikuje nazive gender motion (odnosi se na tvorbu) i gender shift (ne odnosi se na tvorbu, tj. riječ je o raznokorijenskim ime- nicama). Međutim, proučavajući engleske izvore, nismo uspjele pronaći nijednu po- tvrdu za taj naziv. Dok npr. na njemačkoj Wikipediji nalazimo naziv Movierung i u jezikoslovnome značenju: „Movierung oder Motion (lateinisch motio, von movēre ‘bewegen’) wird in der Sprachwissenschaft die Ableitung neuer Wörter aus bestehenden genannt, durch die das Geschlecht spezifiziert wird”, prela- skom na englesku Wikipediju ne nalazimo odgovarajuće značenje. Mocijsko se značenje na engleskome može izreći svezama: derivation of feminine/masculi- ne pairs, feminine/masculine pairs formed by derivation, gender nouns, gender specific nouns, 18 feminine and masculine word pair, feminine term, masculi- ne term, masculinization, neutralization, feminization (Gender, Language and the Periphery: Grammatical and social gender from the margins), feminative, masculinative, feminative derivation, masculinative derivation. U engleskome se jeziku pojavljuju ovi nazivi za jezik koji je rodno obilježen: gender-sensiti- ve language, gender-neutral language, gender-inclusive language, gender-free language, gender-fair language. 19 17 Zahvaljujemo američkomu slavistu Waylesu Browneu koji nam je kao izvorni govornik engle- skoga jezika, ali i jezikoslovac i slavist, pomogao pri oblikovanju ovoga poglavlja. 18 Primjeri su za gender nouns: actor, actress; bachelor, spinster (bachelorette); baron, baroness; boar, sow itd. 19 Prema Omrčen 2017: 143. Pritom treba uzeti u obzir razliku u strukturi engleskoga i hrvatskoga jezika jer je u hrvatskome jeziku svaka imenica nužno rodno obilježena, što u engleskome nije slučaj. 120 Lana Hudeček ‒ Milica Mihaljević  Hrv atsko mocijsko nazivlje U engleskome su zabilježeni nazivi masculine nouns, feminine nouns. Ti na- zivi obuhvaćaju i semantičke mocijske parnjake. 20 Tablica 4: Englesko mocijsko nazivlje Engleski Hrvatski derivation of feminine/masculine pairs mocijska tvorba feminative ženski mocijski parnjak feminine noun imenica ženskoga roda feminine pair ženski mocijski parnjak feminine term naziv za žensku osobu feminine/masculine pairs, feminine and masculine word pair mocijski parnjaci feminization tvorba ženskih mocijskih parnjaka gender marked language 20a rodno obilježeni jezik 20b gender-fair language rodno neobilježeni jezik gender-fair vocabulary rodno neobilježeni rječnik gender marked vocabulary rodno obilježeni rječnik gender marking 20a obilježavanje roda masculinative muški mocijski parnjak masculine noun imenica muškoga roda masculine pair muški mocijski parnjak masculine term naziv za mušku osobu masculinization tvorba muških mocijskih parnjaka neutralization neutralizacija, tvorba spolno neutralnih naziva sexist language spolno obilježen jezik pRijedlOg UsUsta vljenOga hRv atskOg mOcijskOg nazivlja Nakon analize mocijskoga nazivlja potvrđenoga u hrvatskome jeziku i mocijskoga nazivlja u drugim jezicima u sljedećoj tablici navodimo svoje prijedloge za preporu- čene nazive, ostale sinonimne nazive te odgovarajuće definicije. Pri odabiru prepo- ručenih naziva vodile smo se terminološkim načelima. Ovdje navodimo samo ona načela koja su primijenjena pri odabiru naziva (prema Hudeček – Mihaljević 2012). 20 „Masculine nouns are words for men and boys and male animals. Femi nine nouns are words for women and girls and female animals. Here are some masculine and feminine nouns for male and female animals: chicken ... rooster ... hen, cattle ... bull ... cow, deer ... buck ... doe, donkey... jack ... jenny, duck ... drake ... duck, fox ... fox ... vixen, goose ... gander ... goose, horse ... stallion ... mare, lion ... lion ... lioness, sheep ... ram ... ewe, tiger ... tiger ... tigress ...” 〈www.english-for-students.com/masculine-nouns.html〉. 8 20a Prema Abbou – Baider 2016. 20b Zbog različitoga položaja roda u hrvatskome i engleskome jeziku pitanje je je li doslovan prije- vod naziva gender nazivom rod u hrvatskome najprimjereniji jer je u hrvatskome svaka imenica rodno obilježena. 121 Jezikoslovni zapiski 25  2019  1 (1) Domaći nazivi imaju prednost pred stranim. Zbog toga načela dale smo pred- nost nazivima obilježeni član i neobilježeni član pred nazivima markirani član i nemarkirani član. (2) Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskoga, francuskoga, njemačkoga itd. Zbog toga načela dale smo pred- nost nazivu mocija pred nazivom moviranje (prema njemačkome Movierung). (3) Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje prošire- nim. Zbog toga načela dali smo prednost nazivima mocijska tvorba, mocijska imenica i mocijski odnos pred nazivima parna tvorba, parna imenica i parni odnos te nazivu mocijski sufiks pred nazivom mocijski dometak. (4) Kraći nazivi imaju prednost pred duljim. Zbog toga smo načela dali prednost nazivu mocijski sufiks pred nazivom sufiks mocijske tvorbe. (5) Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više zna- čenja. Zbog tog smo načela razgraničile značenje naziva mocija i mocijska tvorba te nazive mocijski par i mocijski parnjak. Preporučujemo uporabu na- ziva mocija u širemu značenju svakoga muško-ženskog odnosa, a u slučaju da se odnosi samo na tvorbu, preporučujemo naziv mocijska tvorba. Ako se govori o svojstvu pridjeva i glagola da mogu imati sva tri roda, preporučuje- mo naziv trorodnost. Navedeni su i neki nepotvrđeni nazivi koji popunjavaju prazna mjesta u termino- loškome sustavu. Ti su nazivi otisnuti u tablici masnim slovima. Tablica 5: Prijedlog usustavljenoga hrvatskog mocijskog nazivlja Preporučeni naziv Potvrđene istoznačnice (bliskoznačnice) Definicija i primjeri leksički mocijski odnos mocijski odnos među raznokorijenskim riječima koje nisu tvorbeno povezane, npr. odnos jelen – košuta 20c leksički mocijski par dvije raznokorijenske imenice (leksička mocijska parnjaka) koje se međusobno nalaze u netvorbenome mocijskom odnosu, npr. jelen – košuta leksički mocijski parnjak mocijski parnjak koji se s kojim drugim raznokorijenskim parnjakom nalazi u netvorbenome mocijskom odnosu, npr. jelen prema košuta, a zajedno čine leksički mocijski par mocija moviranje veza između imenica ili sveza koje se međusobno razlikuju u rodu te označuju pripadnike različitoga spola, a u svemu drugom imaju isto značenje, npr. veza između imenica pisac i spisateljica, jelen i košuta, medicinska sestra i medicinski tehničar, primaljski asistent/pomoćnik i primaljska asistentica/ pomoćnica 20c Uz neke se definicije navode i primjeri kad nam se činilo da bi bez primjera definicija bila neja- sna. Primjeri se ne navode uz sve definicije jer smatramo da bi to nepotrebno opterećivalo tekst. ⏷ 122 Lana Hudeček ‒ Milica Mihaljević  Hrv atsko mocijsko nazivlje Preporučeni naziv Potvrđene istoznačnice (bliskoznačnice) Definicija i primjeri mocijska imena imena koja su nastala mocijskom tvorbom, npr. Branka od Branko, Vladimira od Vladimir mocijska imenica parna imenica imenica koja se s kojom drugom imenicom nalazi u mocijskome odnosu, npr. spisateljica prema pisac, jelen prema košuta mocijska izvedenica izvedenica koja je nastala mocijskom tvorbom, npr. čitatelj-ica mocijska tvorba parna tvorba tvorba imenica jednoga roda od imenice drugoga roda s razlikom u spolu, npr. tvorba imenice učiteljica od imenice učitelj mocijski morfem morfem kojim se označuje muški ili ženski spol, npr. morfem -ica, -ka mocijski odnos parni odnos odnos koji postoji među riječima povezanim mocijom mocijski par dvije imenice (mocijska parnjaka) koje se međusobno nalaze u mocijskome odnosu mocijski parnjak jedna imenica prema drugoj imenici s kojom se nalazi u mocijskome odnosu i s kojom čini mocijski par mocijski sufiks mocijski dometak, sufiks mocijske tvorbe sufiks kojim se tvore mocijske izvedenice mocijski suodnos alofona mocijski odnos alofona odnos među alofonima u mocijskoj tvorbi moviranje postupak oblikovanja imenica jednoga roda koje označuju pripadnike jednoga spola od imenica drugoga roda koja označuju pripadnike drugoga spola muški mocijski parnjak maskulinativ imenica muškoga roda prema imenici ženskoga roda s kojom se nalazi u mocijskome odnosu i s kojom čini mocijski par neobilježeni član nemarkirani član član tvorbenoga mocijskog para koji nema mocijski sufiks netvorbeni mocijski odnos netvorbeni parni odnos odnos koji postoji među riječima povezanim mocijom koje nisu u tvorbenome odnosu netvorbeni mocijski par dvije imenice koje se međusobno nalaze u netvorbenome mocijskom odnosu, semantički ili leksički mocijski par netvorbeni mocijski parnjak mocijski parnjak koji se s kojim drugim parnjakom nalazi u netvorbenome mocijskom odnosu, npr. jelen prema košuta, čineći zajedno netvorbeni mocijski par obilježeni član markirani član član tvorbenoga mocijskog para koji ima mocijski sufiks profesijska imenica imenica kojom se označuje osoba kojega zanimanja semantički mocijski odnos mocijski odnos među istokorijenskim riječima koje nisu tvorbeno povezane semantički mocijski par dvije istokorijenske imenice (semantička mocijska parnjaka) koje se međusobno nalaze u netvorbenome mocijskom odnosu, npr. sudac – sutkinja ⏷ ⏵ 123 Jezikoslovni zapiski 25  2019  1 Preporučeni naziv Potvrđene istoznačnice (bliskoznačnice) Definicija i primjeri semantički mocijski parnjak mocijski parnjak koji se s kojim drugim istokorijenskim parnjakom nalazi u netvorbenome mocijskome odnosu, npr. sudac prema sutkinja, čineći zajedno semantički mocijski par spolno obilježeni jezik rodno obilježeni/ označeni jezik jezični izraz koji, iako bi se trebao odnositi na sve ljude, nenamjerno ili namjerno isključuje jedan spol ili implicira da je jedan spol superioran drugomu stvaranje muškoga mocijskog parnjaka maskulinativi- zacija stvaranje imenice muškoga roda prema imenici ženskoga roda s kojom se nalazi u mocijskome odnosu i s kojom čini mocijski par stvaranje spolno neutralnoga naziva neutralizacija stvaranje naziva koji nije spolno obilježen, koji se može odnositi i na muškarce i na žene, npr. chairperson prema chairman i chairwoman stvaranje ženskoga mocijskog parnjaka feminitivizacija stvaranje imenice ženskoga roda prema imenici muškoga roda s kojom se nalazi u mocijskome odnosu i s kojom čini mocijski par tvorbeni mocijski odnos tvorbeni parni odnos odnos koji postoji među riječima povezanim mocijskom tvorbom tvorbeni mocijski par dvije imenice (mocijska parnjaka) koje se međusobno nalaze u tvorbenome mocijskom odnosu tvorbeni mocijski parnjak jedna imenica prema drugoj imenici s kojom se nalazi u tvorbenome mocijskom odnosu ženski mocijski parnjak feminativ imenica ženskoga roda prema imenici muškoga roda s kojom se nalazi u mocijskome odnosu i s kojom čini mocijski par zakljUčak Mocijskomu nazivlju pripada dvadesetak naziva među kojima postoje odnosi sinonimije i (ljestvične) hiperonimije/hiponimije. Mnogi su od tih naziva i vi- šeznačni i to unutar jezikoslovnoga nazivlja. Osim toga u različitim se grama- tikama i radovima upotrebljavaju različiti nazivi. Stoga je te nazive potrebno popisati i usustaviti. U radu se s pomoću terminoloških načela usustavljuje i definira mocijsko nazivlje te se predlažu novi mocijski nazivi koji dosad nisu bili potvrđeni u hrvatskim radovima o mociji. Ti se nazivi predlažu ili zbog toga što postoje u stranoj stručnoj literaturi ili kako bi se popunio terminološki sustav. Rod i spol ne pripadaju mocijskome nazivlju u užemu smislu, ali se nalaze u definicijama mnogih mocijskih naziva te je i njima potrebno posvetiti veliku po- zornost. Ovim smo radom pružile model usustavljivanja hrvatskoga mocijskog nazivlja koji bi mogao potaknuti usustavljivanje mocijskoga nazivlja i u drugim slavenskim jezicima. ⏵ 9 124 Lana Hudeček ‒ Milica Mihaljević  Hrv atsko mocijsko nazivlje Poseban je problem prevođenje mocijskoga nazivlja na engleski jezik jer se u radovima hrvatskih znanstvenika često pojavljuju nazivi motion i motal pair, a ti nazivi ne pripadaju engleskomu jezikoslovnom nazivlju. U radu se daje početna analiza engleskoga mocijskog nazivlja kao poticaj anglistima za izradu potpunijih tablica, koje bi omogućile prevođenje svih navedenih hrvatskih mo- cijskih naziva na engleski. l iteRatuRa i izvoRi Abbou – Baider 2016 = Julie Abbou – Fabienne H. Baider (ur.), Gender, Language and the Peri- phery: Grammatical and Social Gender from the Margins, Amsterdam: John Benjamins Publi- shing Company, 2016. Anić 1998 = Vladimir Anić, Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber, 1998. Babić 1973/74 = Stjepan Babić, Tvorba imenica sa završetkom -ica i -ice, Jezik (Zagreb) 19.4–5 (1973/74), 102–123. Babić 1980 = Stjepan Babić, Kako se kaže kad je žena sudac?, Jezik (Zagreb) 27.3 (1980), 86–87. Babić 1989 = Stjepan Babić, Katolkinja ili katolikinja, Jezik (Zagreb) 37.2 (1989), 59–60. Babić 1999 = Stjepan Babić, Ženska zanimanja u Hrvatskome bibliografskome leksikonu, Jezik (Zagreb) 46.5 (1999), 191–193. Babić 2002 = Stjepan Babić, Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku: nacrt za gramatiku, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2002. Barić 1987 = Eugenija Barić, Mocijski parnjaci i njihova upotreba, Rasprave Zavoda za jezik (Zag- reb) 13 (1987), 9–18. Barić 1988 = Eugenija Barić, Tvorbeni status ženskog mocijskog parnjaka, Rasprave Zavoda za jezik (Zagreb) 14 (1988), 43–49. Barić 1989 = Eugenija Barić, Ženski mocijski parnjak kao funkcionalna komunikacijska kategorija, Jezik (Zagreb) 37.1 (1989), 12–21. Barić 1989a = Eugenija Barić, Naglasak u mocijskim parovima, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik (Zagreb) 18 (1989), 17–42. Barić i dr. 1997 = Eugenija Barić i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska knjiga, 1997. Birtić i dr. 2012 = Matea Birtić i dr., Školski rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2012. Blagus Bartolec i dr. 2016 = Goranka Blagus Bartolec i dr., 555 jezičnih savjeta, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2016. Glovacki-Bernardi 2008 = Zrinjka Glovacki-Bernardi, Kad student zatrudni: rasprava o rodnoj perspektivi u jeziku, Zagreb: Alfa, 2008. Dulčić 1997 = Mihovil Dulčić (ur.), Govorimo hrvatski, Zagreb: Naprijed, 1997. Glück 2004 = Helmut Glück (ur.), Metzler Lexikon Sprache, Berlin: Metzler Verlag, 2004 (Digitale Bibliothek 34). Jojić – Matasović 2002 = Ljiljana Jojić – Ranko Matasović (ur.), Hrvatski enciklopedijski rječnik, Zagreb: Novi Liber, 2002. Hudeček – Mihaljević 2012 = Lana Hudeček – Milica Mihaljević, Terminološki priručnik, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2012. Hudeček – Mihaljević 2014 = Lana Hudeček – Milica Mihaljević, Jesu li učenici učenice, a članovi aktiva nastavnika i nastavnice?, Hrvatski jezik (Zagreb) 1.2 (2014), 5–10. Hudeček – Mihaljević 2018 = Lana Hudeček – Milica Mihaljević, Normiranje hrvatskoga jeziko- slovnog nazivlja, u: Hrvatski prilozi 16. međunarodnom slavističkom kongresu, ur. Stipe Botica i dr., Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2018, 49–62. Lakoff 1973 = Robin Lakoff, Language and Woman’s Place, Language in Society (Cambridge) 2.1 (1973), 45–80. 125 Jezikoslovni zapiski 25  2019  1 Lewis 2014 = Kristian Lewis, Parnjaci kojima nema para, Hrvatski jezik (Zagreb) 1.4 (2014), 8–11. Marković 2013 = Ivan Marković, Uvod u jezičnu morfologiju, Zagreb: Disput, 2013. Martinović 2015 = Blaženka Martinović, Od jezičnoga „pomuškarčivanja” do jezičnoga „poženči- vanja”, Tabula (Pula) 13.1 (2015), 91–110. Medved 2017 = Anja Medved, Mocijska tvorba u hrvatskome standardnom jeziku, Sveučilište u Puli, Pula, 2017. – Diplomski rad u rukopisu. Mihaljević 2013 = Milica Mihaljević, Mocijska tvorba kao leksikografski problem, u: Od indo- europeistike do kroatistike: zbornik u čast Dalibora Brozovića, ur. Ranko Matasović, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2013, 361–373. Mihaljević 2018 = Milica Mihaljević, Muško i žensko u e-rječniku, u: Jezik i njegovi učinci: zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanoga od 4. do 6. svibnja 2017, ur. Diana Stolac – Anastazija Vlastelić, Zagreb: Srednja Europa, 2018, 209–228. Mihaljević – Štebih Golub 2009 = Milica Mihaljević – Barbara Štebih Golub, Mocijska tvorba u hrvatskome i srpskome jeziku, u: Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen III: slawische Sprachkorrelationen, ur. Branko Tošović, Berlin i dr.: LIT Verlag, 2009, 81–103. Miloš 2017 = Irena Miloš, Komu je jezik majka, a komu maćeha?, Hrvatski jezik (Zagreb) 4.4 (2017), 4–8. Omrčen 2017 = Darija Omrčen, Analysis of gender-fair language in sport and exercise, Rasprave: časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Zagreb) 43.1 (2017), 143–161. Pišković 2011 = Tatjana Pišković, Gramatika roda, Zagreb: Disput, 2011. Pišković 2011a = Tatjana Pišković, Sintaktička narav gramatičkoga roda, Filologija (Zagreb) 56 (2011), 137–158. Pišković 2014 = Tatjana Pišković, Feministički otpor rodnoj asimetriji u jeziku i jezikoslovlju, u: Otpor: subverzivne prakse u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi: zbornik radova 42. semi- nara Zagrebačke slavističke škole, ur. Tatjana Pišković – Tvrtko Vuković, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zagrebačka slavistička škola, 2014, 145–168. Pišković 2018 = Tatjana Pišković (ur.), Uvod u rodolektologiju, Rodni jezici: zbornik radova o jezi- ku, rodu i spolu, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018. Prpić 2015 = Nina Prpić, Mocijska tvorba u hrvatskome jeziku, Filozofski fakultet u Zagrebu, Za- greb, 2015. – Diplomski rad u rukopisu. Silić – Pranjković 2005 = Josip Silić – Ivo Pranjković, Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb: Školska knjiga, 2005. Simeon 1969 = Rikard Simeon, Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva 1–2, Zagreb: Matica hrvatska, 1969. Slovník 1977–1979 = Slovník slovanské lingvistické terminologie = Cловарь славянской лингвистической терминологии = Dictionary of Slavonic linguistic terminology 1–2, ur. Alois Jedlička, Praha: Academia, 1977–1979. Snoj 1994 = Marko Snoj, Naglaševanje praslovanskih -y/-ъv- osnov ženskega spola, Slavistična revija (Ljubljana) 42.4 (1994), 491–528. Šonje 2000 = Jure Šonje (ur.), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža – Školska knjiga, 2000. Težak – Babić 2004 = Stjepko Težak – Stjepan Babić, Gramatika hrvatskoga jezika: priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Zagreb: Školska knjiga, 2004. Toporišič 1979 = Jože Toporišič, Nekaj o osebnih zaimkih, Jezik in slovstvo (Ljubljana) 24.7 (1979), 230–231. VRHS 2015 = Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika, ur. Ljiljana Jojić, Zagreb: Školska knji- ga, 2015. 126 Lana Hudeček ‒ Milica Mihaljević  Hrv atsko mocijsko nazivlje mRežni izvORi 100 pairs of masculine and feminine? 〈http://qa.answers.com/Q/100_pairs_of_masculine_and_fe- minine〉, pristupljeno 6. 8. 2018. 92 Feminine and Masculine Word Pairs 〈http://bookdoctorgwen.blogspot.com/2010/01/ege.html〉, pristupljeno 6. 8. 2018. Bujica riječi 〈http://bujicarijeci.com/2012/10/dizajner-%e2%88%92-dizajnerica-ali-inzenjer- %e2%88%92 -inzenjerka/〉, pristupljeno 20. 11. 2018. English for students 〈www.english-for-students.com/masculine-nouns.html〉, pristupljeno 3. 9. 2018. Hrvatsko strukovno nazivlje – Struna 〈http://struna.ihjj.hr/〉, pristupljeno 2. 8. 2018. Jezični savjetnik 〈http://jezicni-savjetnik.hr/〉, pristupljeno 21. 11. 2018. Jezikovna svetovalnica Inštituta za slovenski jezik Frana Ramovša 〈https://svetovalnica.zrc-sazu.si/〉, pristupljeno 3. 9. 2018. Silvia Luraghi, Gender and word formation: the PIR gender system in cross-linguistic perspective 〈http://attach.matita.net/silvialuraghi/gender%20and%20word%20formation.pdf〉, pristupljeno 3. 9. 2018. Muško i žensko u hrvatskome jeziku 〈http://ihjj.hr/projekt/musko-i-zensko-u-hrvatskome-jeziku/72/〉, pristupljeno 2. 8. 2018. Slovar novejšega besedja slovenskega jezika, Fran: Slovarji Inštituta za slovenski jezik Frana Ra- movša, ZRC SAZU 〈https://fran.si/〉, pristupljeno 3. 9. 2018. Wikipedia 〈https://en.wikipedia.org/wiki/Motion〉, pristupljeno 22. 11. 2018. Povzetek Hrvaška terminologija pri tvorjenju ženskih in moških parov Avtorici analizirata jezikoslovno terminologijo, ki je povezana z besedotvorjem ženskih in moških parov v hrvaščini (mocijska tvorba ‘spolska tvorba’, mocijske tvorenice ‘spolske tvorjenke’, mocijski parovi/parnjaci ‘spolski pari’, markirani/obilježeni član ‘označeni člen’, mocijski sufiks/dometak ‘spolska pripona’). Pri analiziranju besedotvorja moških in ženskih parov in definicij poimenovanj pri tvorjenju ženskih in moških parov je posebna pozornost namenjena razlikovanju hrvaških izrazov rod ‘(slovnični) spol’ in spol ‘(naravni) spol’, ki sta pogosta v razlagah tvorjenja ženskih poimenovanj iz moških, pa tudi moško- ženskih parov. Analizirane so tudi možnosti pri prevajanju teh pojmov v več jezikov, zlasti še obstoj ali neobstoj angleških ustreznic teh terminov.