KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 49 (2) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1. AVGUSTA 1929. PATENTNI SPIS BR. 6167. Martin Malik, bravarski majstor, Budimpešta. Mašina za pravljenje vrhova na ekserima. Prijava od 21. februara 1928. Važi od 1. septembra 1928. Poznate su mašine za pravljenje vrho¬ va na ekserima. Kod njih su ipak donji noževi snabdeveni samo sa jednim seči- vom i pritvrdjeni su na čepovima, koji se okreču na desno iti na levo, uvek prema torne, u kome pravcu treba da se udesi sečivo noža. Sečenje ovakvim noževima zahteva okolišan i dugotrajan posao i za- pletini sastav mašine, kao i kvarenje sa- stavnih delova sto poskupljava fabrikaciju u znatnoj meri. Tome na protiv obrazuje predmet pronalaska mašinu, kod koje su donji noževi snabdeveni dvostrukim seči- vom i pokreču se u jednoj vodjici tako, da naizmenično sad jedna sad druga oštri- ca dolazi u dodir sa metalnom trakom uve- denom u mašinu, cime se sečenje vrhova eksera vrši mnogo brže i sa manje posla. Na načrtu prestavljen je jedan oblik izvodjenja predmeta pronalaska primera radi. Sl. 1. je izgled ozgo mašine. Sl. 2 je presek po liniji A—B na sl. 1. Gornji noževi a, b pritvrdjeni su na dobošu c za noževe i tako su namešteni, da noževi a leže paralelno sa jednim a no¬ ževi b sa drugim sečivom donjega noža. Osovina f doboša c naleže u ležištima d i spojena je uz ukopeavanje prenosa ko¬ ničnih točkova g, h sa izvijenom osovinom j koja naleže u ležištima i. Pogonska mot¬ ka k izvijene osovine zglavkasto je spo¬ jena sa kučicom 1 noževa, koja poslednja može da se vodi u vodjici ispred valjka noževa c paralelno sa podužnom osovinom istoga. Vodjica je obrazovana delom kroz deo m ležišta d, a delom kroz deo n ko- stura mašine. Gornji deo o kučice noževa 1 može se skidati i donji su noževi r pri¬ tvrdjeni u to j kučici pomoču vrtnjeva p, pri čemu za udešavanje tih noževa služe vrtnjevi s. Donji noževi imaju dvostruke sečice t, v koje od srednje linije sečiva polazeči prema obe bočne ivice imaju pa- dove i medju sobom zaklapaju tup ugao. Ostri ugao, koga zaklapaju linije produže- nja sečiva t i sečiva v ima istu veličinu kao i ugao koji imaju vrhovi eksera koji treba da se naprave i iseku. Mašina radi na slede i način: Na načrtu ne prestavljeni napojni va- ljak gura trakasto gvoždje z preko donjeg noža r napred. Istovremeno okreče se va- ljak c noževa i pomoču prenosa g, h i iz- vijena osovina j, čija se pogonska motka k kučice 1 noževa ispred valjka c sa nože¬ vima kreče tamo-amo. Kr etan j e kučice 1 noževa odn. valjka noževa tako je udeše- no, da se donje sečice noževa pogadjaju sa paralelnim sečicama gornjih noževa, t. j. prvo sečivo v donjega noža zajedno sa gornjim noževima b radi, a zatim za vre¬ me dalj ega kretanja kučice 1 odn. okreta- nja valjka c sečivo t zajedno radi sa gor¬ njim noževima a, i ovaj se radni postupak ponavlja neprestano. Jedna drugu pod uglom pogadjajuča sečiva noža t, v seku sa noževima a, b zajedno vrhove eksera, koje treba napraviti iz trakastog gvoždja. Din 10,— Patentni zahtevi: 1) Mašina za pravljenje vrhova na ek- serima, naznačena time, da donji noževi (r) imaju dvostruko sečivo (t, w) i da se kreču tamo amo osovinom gornjega valjka (c) noževa pomoču prenosa, paralelno sa podužnom osovinom valjka noževa u jed- noj vodjici ispred istoga. 2) Mašina po 1. zahtevu naznačena ti¬ me, da su donji noževi (r) u kucici (1) za noževe udešeni da se mogu udešavati i vaditi, koja je kučica spojena pogonskom motkom (k) pogonjenom izvijenom osovi¬ nom (j) i što je izvijena osovina spojena pomoču koničnih točkova (g, h) sa osovi¬ nom gornjega valjka noževa. 3) Mašina prema 1. i 2. zahtevu, na¬ značena time, da dvostruka sečiva (t, v) donjih noževa od srednje linije noža opa- daju prema bočnim ivicama noža i da je sečivima zaklopljeni dopunski ugao iste veličine kao i ugao koji zaklapa vrh ekse- ra koji treba da se napravi. 4) Mašina po zahtevima od 1 do 3, na¬ značena time, da je jedna grupa (a) gor¬ njih noževa paralelna sečivu (t) i druga grupa (b) istih paralelna je drugom seči¬ vu (v) donjega noža i što je okretanje valjka noževa odn. kretanje kučice nože¬ va tako udešeno, da se gornji noževi sa odgovarajuči upravljenim donjim noževi¬ ma pogadjaju (dodiruju, odn. skoro dodi- ruju). Adpatenfbro/6167.