Pošfanna piaćena u gotovu Cena Dln 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Afesečnl prilog »Solaolslca Prosi^e/a« God. III. - Bro| 44 3 novem, bra Ш32 Izlazi svakogf četvrtka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo nalazi se u Učiteljskoj tiskan, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177, uprava u Narodnom domu, telefon broj 2543 — Ljubljana • Račun poštanske štedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku « Rukopisi se ne vračaju 'Ur(sćo i sesire. pripremafte se za proslavu 1 decembra! Raspis o ioj proslavi ob/avićemo u narednom bro/u Naša narodna svesl Reč, koju možda več dugo nismo osetili mi, koji živimo po gradovima i središtima narodno - gospodarskih i kulturnih težnja naroda, mi, koji smo zahvaćeni tempom trgovačko dobi-čarske jurnjave za materijalnim uspe-sima na jednoj i zauzeti socijalno-po-litičkim pitanjima na drugoj strani. U borbi za zelenu grančicu jurimo jedan preko drugoga, noseči više puta ime naroda i svoj patriotizarn samo kao sredstvo, da bi tim što pre postigli svoj sebični materijalni cilj. Na nacionalni! svest pak, kojoj mora da bude podloga poštenje i nesebičnost, skoro kao da niko više i ne misli, rezonujuči, da ju treba danas imati samo toliko, ukoliko to zahteva individualni nacionalni renome ili čak i moda. Narodna svest kod nas uzima nažalost dan za danom sve više i više sliku gizdavosti', te se udaljuje od svoje elementarnosti, s kojom je nekoč povezivala naša srca u neustrašivu frontu boraca za na-cionalnu i državnu samostalnost. I zato se je danas naša narodna svest, koju smo u doba pre i za vreme rata neumorno crpli kao elemenat iz nepre-sahljivog izvora svojih značajeva, pretvorila u mlačnu maglovitost, koja skriva naše nacionalne grehe, a koja se nad nama nadvija iz godine u go-dinu te^ nam polako donosi odjek nekim još danas »nezaboravnih predaš-nj:h dana«. Pri tome možcmo, ako hočemo, doci- do spoznanja, da još nismo savladali i paralizirali posledice, koje je prouzročio nemački »Siidmark« i »Drang nach Siidosten« medu našim ljudstvom. Tako se smatra danas naša javnost ne samo potsvesno več čak i svesno još uvek nekim sastavnim delom germanskog kulturnog sistema, oslanjajuči se posvuda na geografsko-etnografsku skupnost alpskih predela i ljudi ili pak na tradicije, koje su nam nekoč pod valpetskim bičem usmeri-vale korake po intencijama, koje su proizlazile iz megalomanije i ekspan-zivnosti naših močnih i po nacionalnoj svesti daleko nad nama nemačkih su-seda, koji se sami nazivlju »das Her-renvolk«. Mi smo dosada, a i odsada čemo valjda, s udivljenjem gledali na ogromno kulturno i nacionalno delo tih naših suseda, koji su znali i uvek znaju svojim ciljevima da potraže legalne a takoder i ilegalne puteve, po kojima je nekoč kao cvet izniknula fraza »Deutschland iiber alles« i koja je unatoč teške škole koju je iskusilo nemštvo u svetskom ratu oživela danas opet kao istina u htenju Nemaca, koji neče pod nikakovu cenu da pro-mene svoja načela niti svoju taktiku. Ali umesto da bi nas sila toga našeg divljenja i poštovanja učila narodnoj neodvisnosti, otkrivala puteve i poglede k emancipaciji naših vlastitih. nacionalnih, moralnih i fizičkih sila, naš takovo divljenje i poštovanje samo još jače podreduje tradicijama i s njima naravno takoder i nemačkom kultu rnom duhu i slavi. 1 taj duh i ta slabili nifssu mn°fi° ve<^ nego što su ?f. oc’ Pa stoga i mnogo opasniji. umišljen^stfUdamseŽi1vimo ^rižno u da nadomesti L n ' T°-a smo u prošlosti vodiu"6« • JU nim nacionalnim silama proth? genna" nizacije geografske granice, koje ie no vukla papirnata pogodba pri zelcnom stolu okolo naših domova. Da H Se Pak ч tome ipak ne varamo? Ako hočemo da budemo iskreni, pogledajmo kako ima nemački pokret medu nama danas još mnogo lakšeg i uspešnijeg posla, jer se sada kod nas širi, u suprotstvu s predratnim, posve legalno i nigde nije sile, koja bi zabranjivaia i onemo-gučivala dostup nemačkoj kulturnoj i tehničkoj slavi, koja se importira omi-ljenom nemačkom robom,« sjajnim i vanrednim« nemačkim ton-filmovina, preko radio-stanica, »nenadomestivim« nemačkim jazz-bandima u našim leto-valištima i nebrojenim drugim običaji-ma, odredbama i pogodnostima, koje opravdavamo iz »obzira turističko-pro-metnih«, lojalnosti i t. d. Gde je na svetu sila, koja bi n. pr. zabranjivaia g. direktoru u nekim našim »nacionalnim« preduzečima, da mu visokorode- na nemačka supruga ne bi pružila za obed ili večeru jestvenik u glatkoj nemštini? Ko bi opet mogao da zabra-ni jednome takome »nacionalnome« direktoru da ne postavlja pod sve-opravdavajučom klauzulom »nenado-mestivosti« u preduzeče ljude tudega jezika i tudega državljanstva? Ko bi se opet usmelio da našim domačicama i damama od mode zabrani da ne is-punjaju atmosferu trgova, trgovina i salona lepom i finom zvonkom nemšti-nom i tuđinštinom uopče? Ta to je sve znak kulture i civilizacije, i Bože sačuvaj ako u to dirneš! Da li se nisu pod takovim prilikama i kulturnim okolnostima več davno stopile naše geografske mede kao maslo na suncu? Da li nije sasvim jasna iluzornost čovečjih umetnih zakona, koji su prema elementarnosti ideje i praktičnog sistema sa zelenom mahovinom obrasli medaši naše nacionalne mlačnosti i sramotne toleranci-je? Gde je dakle naša nacionalna svest, svest, radi koje se divimo i po-štujemo drugi narod te time svoju vla-stitu volju, svoju veru u vlastitu moč, svoje vrline i svoja dobra bacamo u blato, smejuči se svakome, koji se zanosi jugoslovenskim nacionalizmom kao nečim više nego frazom? Da li ima medu nama još onog reakcionarnog elementa, koji bi jedino još mogli da uspešno suprostavimo ofenzivi germa-nofilstva i sve ostale tudinštine uopče? Da, svakako ga još ima, ali je du-boko uspavan od injekcija naše upravo klasične tolerancije prema svemu što je tude. Vreme je, da se probudi! »Ali gde su znaci, da je uistinu tako kako tvrdi taj črnogleda,« reči če neko. Da li nije prežalosna danas gola činjenica, da nas ne znam kakvo slav-lje, narodna trobojnica na čelu mani-festacionih povorka, reč iz domačih usta o domačim stvarima, domača prelepa pesma i domače podneblje ni iz-daleka ne oduševljavaju u tolikoj meri, kao n. pr. nemački ton-filmovi, nemački glumci ili pak šačica nemačkih studenata na ulici, koji nam serviraju uz zvuke gitare »die \Vacht a m Rein« ili »Das ist mein Vaterland«, te ih za nagradu obaspemo mimogred pregrštom novca, koje bi domači čo-vek svojom pesmom uzalud od nas molio i prosio. ■I mi smo opet narod, koji stranim narodnim manjinama kod nas nije uči-nio krivice niti za vlas. Posvuda slo-boda, zadovoljstvo, nemačke, madžarske, italijanske škole, tečajevi, priredbe, novine i t. d. Posvuda sloboda jezika i njegovo poštovanje. Stupiš li u kavanu, trgovinu, državni ili privatni ured, na nemačko pitanje striktno do-biješ nemački odgovor, naravno opet iz obzira turističko-prometnih. Kako pak odgovaraju slovenačkom čoveku po uredima i trgovinama i t. d. n. pr. u Celovcu ili Gracu? Kako nam i koliko nam daju u otudenim našim kra-jevima naših škola i učitelja, kako me-njaju imena našili krajeva i ljudi, i koliko dopuštaju naš jezik u javnosti ili u štampi? Kako je s time i sličnim u Julijskoj krajini, o tome radije bolje da mučimo. Sve je to od nas vrlo lepo, ali je ujedno i vrlo čudno, otkuda i gde smo se mi to naučili lepšemu ravnanju i po-stupanju, ta valjda smo se sve što znamo učili samo od Nemaca? Ta kultura i civilizacija barem nemački su monopol kao i naroda s kulturom od dve hiljade godina. I ko nam je opet uni-štavao i uništio narodna dobra, domo-v? i zemlju, i ko nam danas za počili jenu štetu neče da plača više otštete? »Das Herrenvolk« postavio se je opet u predratnu pozu i jao nama! S do-sadanjom našom uljudnošču, toleran-eijom i uslužnošču mislimo, da čemo ga možda još i omekšati i udobrovo-ljiti! 1 mi kao pokorne ovčice u nemačkoj i uopče u tudinskoj kulturi i slavi gledamo kao u največi uzor. Svi se mi kruto varamo ako mislimo, da če Nemci ikada i za vlas otstu-piti od svojih planova, koje im je uleo Bizmarkov duh kao evandelje nemačke velike i slavne budučnosti. O tome možemo da se iz dana u dan dovoljno osvedočujemo iz izveštaja evropske politike. Zar ne vidimo ta'kođer ne-mačku ispruženu ruku prema jugu s napisom »Verlorene Heimat«, koja treba da nam bude glasan i jasan me-mento o opasnosti, koja nam preti od sedamdesetmilijunske nemačke moralne armade sa zastavom nacionalne sa-mosvesti na čelu, kojoj čemo podleči, ne budemo li i mi emancipovali naši' nacionalnu svest od upliva tradicije i tude kulture te ju postavili svojem vlastitom elementranom pokretu na čelo kao boriteljicu protiv nemačkog kulturno-gospodarskog pritiska na jug i kao graditeljicu naše vlastite domače jugoslovenske kulture iz svojih vlastitih moralnih i etičnih dobara i vrlina. Tek onda če biti naši međaši na severu, a tako i na drugim krajevima, očiščeni i tvoriče ne samo geografsku več takoder i moralnu elementarnu istinu. Iz toga čemo doči do spoznanja, da naše Sokolstvo stoji kao sav nas nacionalno patriotski pokret pred posve istim zadacima kao i pre rata i da sav naš rad ima posve isti znaeai i jednaku vrednost kao i tada. Ipak su i borba i rad danas mnogo teži od nekoč, jer se je neprijatelj skrio u dubi-ne našega vlastitoga bistva, naše mla-kosti i naših slabih srca i značajeva, i naša zadača nije samo da neprijatelju pobijamo samo načela, več takoder moramo istodobno da iz sebe iskorc-nimo sve predrasude i ostatke tude tradicije, ako želimo da se moralno postavimo na svoje vlastite noge i da od sebe izgradimo medaše, koje neče oboriti ni najgori vihor i koji neče za-drhtati ni od sentimentalnosti od zvu-kova pa još ma kako lepe melodije nemačke a i tudinske nam kulture i slave uopče. Koliko srca, toliko neka bude iu-goslovenskih medaša! — P. K. —- Lj. Sokolska Izložba u Beogradu Savez Sokola kraljevine Jugoslavije na spomen 20 godišnj 'cc balkanskog rata prireduje u Bepgradu za vreme od 13 do 25 novembra t. g. Sokolsku izložbu, koja če biti u prostorijama Oficirskog doma. Pokroviteljstvo nad izložbom bla-govoleo je preuzeti N j. Vel. Kralj Ale-ksandar. Sama izložba organizovače se u večem opsegu, pa če to kod nas bit:-prva ovakova veča priredba. Svrha je ove izložbe da se prikaže razvitak, sa danje stanje i istorijat našeg Sokolstva u državi. Zato če sve sokolske župe aranžirati svoja posebna odeljenja, da se što zornije prikaže sokolski rad na terenu pojed nih župa, dok če Savez aranžirati jedno centralno odeljenje, koje če pružati sliku stanja i života Sokolstva u Jugoslaviji. Posetiocima izložbe još če se prikazati razna nabavna vrela za potrebne sokolske sprave i ostale rekvizite, koji dolaze u obzir pri sprovadanju sokolskog rada. Za posetu ove izložbe Ministarstvo saobračaja odredilo je za sva lica bez razlike, da li su članovi ili nečlanovi sokolske organizacije, popust na vož-nj' do Beograda uz polovienu cenu. Legitimacije za ovu pogodovnu vožnju podizače svako kod sokolskog društva u svom mestu boravka. Za povratak ima se legitimacija žigosati i provideti sokolskom markicom u izložbenoj pro-storiji, jer inače bez ovoga legitimacija ne važi. Legitimacije poručuje se kod uprave Saveza (Beograd — Prestolonaslednikov trg br. 5). Konferenca sokolskih pisaca i redaklora Uprava Saveza SKJ sazvala je za dan 14 novembra u Beogradu konfe-renciju sokolskih pisaca i redaktora. Na toj če se konferenc: raspravljati o sokolskoj štampi s obzirom na sva sokolska i javna pitanja u Jugoslaviji i u ostalom slovenskom svetu. Sokolska radio - predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja održavaju se: dne 4 o. m. predaje br. Stevan Ža-kula o temi: »Sokoli u balkanskom ratu«; dne 11 o. m. predaje br. dr. Vasa Krstič o temi: «Narodna higijena i Sokolstvo«. Predavanja održavaju se svakoga petka od 20 do 20.30 časova. PROF. DR. KARLO VAJGNER, dekan medicinskog fakulteta Karlovog sveučilišta u Pragu. Tirševa bašfina lekarima S godinom 1932 — sa stogodišnji-com rodenja dr. Miroslava Tirša — u vezi su veoma važna godišta iz druge polovine prošlog stoleča. Narodu, koji se je morao veoma teško da probija k novom kulturnom i gospodarskom životu u sasvim uzan m granicama po-litičkog pritiska, Tirš je 1862 god. os-novao sokolsku organizaciju, a taj isti Tirš sazvao je 20 godina kasnije — 1882 — Sokole na njihov prvi sveso-kolski slet u Prag, na prvu veliku nacionalnu i sokolsku manifestaciju. Ove godine pak, u slavu Tirša održavan je deveti svesokolsk' slet kao izraz ne-ograničene zahvalnosti, počaščenja i ljuba vi prema svome osnivaču. Čitavo Sokolstvo treba da mu zablagodari za njegovo veliko delo, a istovremeno da i položi zavet vernosti njegovoj sokolskoj misli. U prvom broju stručnog lista »Sokol« iz 1871 godine Tirš je objavio na uvodnom mestu svoj programatski čla-nak: Naš zadatak, smer i cilj; na pitanje: »Koji je stvarno naš zadatak u narodnom životu?«, on odgovara ova-ko: »Stvar sokolska, koja je namenjena svim zvanjima i slojevima, znači telesno te delimično i moralno vaspitanje i oplemenjivanje celokupnoga češkoslo-vačkog naroda; znači vaspitavati narod u njegovoj snazi, junaštvu, vite-štvu i za uvečanu odbranu te mora da teži za tim, da se u sokolskom krugu kroz izvesno vreme nade celokupno ljudstvo. Početak prošlog stoleča nije ni naš narod poštedio od posledica napoleon-sk'h ratova; ceo je naš narod stradao od gladi i bolesti, telesno i moralno, zbog propadanja materijalnih dobara, domova i polja. Spoljašnji znakovi ovili patnja bili su: velika bolest i' smrtnost. Pošto u ono vreme u Austriji još nisu postojale sasvim tačne žabe-leške o razvrstanju naroda po životnoj dobi, ne može se stoga ni tačno uta-naeiti v:sinu prosečnog životnog doba pojedinca u našem narodu; svakako medutim držimo, da je ono niže nego u susednoj Nemačkoj, gde je pre svet-skog rata prosečno životno doba poje-dinaca bilo oko 40, a u Austriji samo 33 godine. Stoga sledi, da je smrtnost u našem narodu bila dosta velika, njegovo zdravlje, otpornost a time i sposobnost za pozitivan rad veoma ma-lena. Ovakav je dakle bio položaj u doba, kad je konačno nakon istrajnog rada i veliki'h napora te vatrenim optimizmom uspelo prvim vodama naroda da ga probude iz mrtvila, i da ostvare čvrste temelje za narodno oslobodenje te da u narodu probude zdrave čežnje za ispunjenje najviših ciljeva. Razume sc, da sama čežnja ne znači zapravo još nista; tek volja, snaga i sposobnost primiti se u celini borbe za pobedu na polju privrednom, poli tičkom i kulturnom — to znači sve. Delo, več pripravljeno po svom vodi — oslobodenje — ne može nikada uspeti samo vodi; jedino narod je, to jest novi češki (slovenski) čovek, silan, zdrav i sprc-man telesno, duhovno, samo on je spo-soban da do kraja izvojšt: bitku za slobodu, za potpuno sprovadanje čita-vog narodnog programa. Tvrdi se, da za vreme najopasnijih trenutaka u životu naroda bogovi pokazuju prema njemu svoju naklonost time, što mu baš u to doba poklanjaju največe mu-ževe, genijalne vode; bogovi su tako poklonili i dali našem narodu, medu ostalim vodama i spasiteljima, i dr. Miroslava Tirša, koji je sve bogate darove genijalnog duha, sve vatrcno odu-ševljenje svoga srca za dobro i lepo predano stavio u službu svoga naroda, u službu jedne velike misli: da ostvari novog češkog čoveka. Svu svoju proni-cavost i sposobnost razmišljanja, svoj srnisao sintetizovanja, bogatstvo svoje potsvesti, pokazao je Tirš baš time, što je pravilno spoznao, gde je i koji je uzrok narodno privredne slabosti te sviju ostalih nedostataka našeg naroda; on je prosudio, kako je na sam« jezgru njegovih specifičkih odlika, na sam koren njegovog fizičkog, duševnog i moralnog zdravlja uticalo njegovo robo vanj e od više stotina godina, duševno ropstvo i neprijateljstvo režima. Tirš je pravilno spoznao uzroke dubo-kog rušenja narodnog tela te je jasno obrazložio, zašto su ugašen': svi sastav-ni tokovi narodnog života, zašto je češki čovek ponižen, bojazljiv i u sebe zatvoren: ali ne samo to — Tirš je kao filozof, kao duh u isti mah suca i; stva-raoca, tražio i pronašao i puteve za obnovi jen je naroda, govoreči: »Narod, malobrojan kao što smo mi, a naročito u vremenskim okolnostima i prostornim prilikama u kojima se nalazimo, možemo očekivati samo dvojnti sudbi-nu, i to: da kao nesposoban za život pomalo ugine ili pak mora, ako hoče da sfe spasi, da razvije odlučnu i sve-stranu radinost nad svim ostalim na-rodima.« Promatrajuči istorijski razvitak malenog i sa sviju strana od velikih neprijatelja ugroženog grčkog naroda, Tirš dolaz': do sledečeg zaključka: »Narod se mora podržavati pri onoj svestranoj čvrstoj snazi, pri te-lesnom, duševnom i moralnom zdravi ju, koje ne dopusta da se pojavi ikakvo zlo!« Na osnovu načela za podržavanjc života u živoj prirodi mora da se pola-že sva pažnja podržavanju i očuvanju b'oloških vrednota za budučnost pu-tem potomstva; za budučnost važi imperativ: »Štedi, što imadeš u zalisi!« Tirš je osnovao i usredotočio svoja nastojanja u raspravama, kako bi mogao da obezbedi budučnost svog malobrojnog naroda ali po bogatoj istoriji koja je svedočila o visokoj unu-trašnjoj vrednosti nacionalnog bogat-stva radne energije. Tirš je bio svestan, da mali narod mora da nadoknadi ka-kvočom ono, što mu nedostaje po količini. On je proniknuo i do same jezgre sve stvari te je i razumeo, da treba pre-poroditi telesnu osnovu celokupnog naroda. Ali on se nije zadržao samo kod ove misli, nego su njegova nastojanja uzela i jasnije forme time, što je odlučno tražio i lek protiv slabosti naroda. On je tražio i sredstva, kako b: se preporod naroda, narodna regeneracija, mogao i stvarno da sprovede. Čudovitom intuicijom pronašao je lek spomenutome zlu u telesnom vaspita-nju i telesnoj kulturi. Tiršev program potpuno liči ono-me, što je danas obuhvata telesno vaspitanje i telesna kultura. Mebertova definicija telesnog vaspitanja glasi: »Metodičan, sustavan i neprekidan rad od detinjstva, do zrelosti, ispunjen na-stojanjem da se postigne potpun razvitak telesne snage i otpornosti, sposobnost u svim vrstama prirođenih ve-žaba, razvitak energije i sviju ostalih viteških vrlina i delatnosti, podredu-juči sve, što se postigne telesnim vas-pitanjem moralnoj misli: altruizmu.« U ovom shvačanju telesno vaspitanje for mira pojedinca s gledišta potreba cc-log naroda, a telesna kultura pruža po-jedincu sve, što on od nje traži, pre svega zdravlje. Tirš je tražio i našao je u svom shvačanju telovežbe ono sredstvo, koje svestrano te izdašno budi životnu snagu naroda; putem svojih organizatorskih sposobnosti pak pronašao je i način, kako se može spome-nutim sredstvima da ozdravljuje bo-lesno narodno telo. Za sprovadanje narodne regeneracije osnovao je so-kolsku organizaciju. Time je Tirš proširio rad svojih prethodnika, narodnih buditelja na političkom, gospodarskom i znastvenom polju na potpuno novo područje, pre nepo-znato, koje je nekoč Purkinje samo označ’o: na područje vaspitanja novog plemena. Zadača sokolske organizacije bila je da se brine za narodrib zdravlje, da budi narodnu snagu te da ju razmnožuje, da uči narod disciplini, i to onoj disciplini, koja sama postavlja Svečani broj »Sokolskog glasnika« iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii xa t decembra lxlći če, kao i svake godine, u povećanom opsegu. Rukoplse xa tat broj prima uredni&iv o, oglase I narudibe uprava lista n a / d a 1 / e do 22 o. m. /LoVEN/Ko /oKoL/TKo Raspodela češkoslovačkih Sokolica po sposobnosti Svojevremeno izvestili smo o reorganizaciji takmičarskog načina kod češkoslovačkih Sokolica. Na predlog savezne načelnice s. Provaznikove, sa-vezni prednjački zbor žena odlučio je naime pre dve godine da se uvede za sve ženske vežbačke kategorije ČOS takozvani ispiti sposobnosti, na osnovo kojih sve članice, naraštaj i ženska deca dele se u nekoliko velikih razreda, prema njihovom znanju. Ispiti o sposobnosti bili su prvi pokus da se napusti dosadašnji način tak-mičenja u višem i nižem odeljenju, te izgloda, da su češkošlovačke Sokolice s njim više zadovoljne. Zato če imati savezni ženski prednjački zbor na svo-joj sodnici od 19 i 20 o. m. prilike da taj, do sada samo privremeno zavedeni način, definitivno potvrdi i time zavede u Sokolstvo. Do danas ispiti su održani več 1931 i 1932 godine. Razume se, da svaka nova stvar polako prodire, ali ipak možemo da kažemo, da je več preko polovina društava zavelo novi način takmičenja kod članica, a i kod ženskog naraštaja i dece radi se da se to svuda zavede. U 1932 godini članice su se takmičile za novu raspodelu u 1661 društvu, i to u veoma lepom broju njih 24.005, Za naraštaj sproveden je taj novi način u 1390 društava, a za deeu u 1494 društva. Broj naraštajki iznosio je 14.865, a dece 47.750. Kod članica vrši se na osnovo takmičenja raspodela na pet skupina, kod naraštajki na četiri, a kod ženske dece na tri. Razlika medu sta- , rim i novim sistemom u torne je, da takmičarke saznaju za propisane vež-be tek u tednu pred samim takmiče-njem, nikako, kao što se je to dosada dešavalo, da su takmičari znali propisane vežbe več godinu ili bar po go-dine pre samih takmičenja. Time sc postizava, da se takmičarka za propisane vežbe mora pokazivati jedno iz-vesno osnovno znanje, stepeno u toku istrajnog vežbanja. Ovakva sprema u vežbanju može da se postigne, razume se, samo posle višegodišnjeg, nepre-kidnog sistematskog i svestranog vas-pitanja tela. Novim sistemom postizava se dakle, da moraju sve članice imati jednu naročitu spremu u vežbanju, kojom mogu da uspešno izvode za njihovu grupu propisane vežbe, što povoljno upliva na harmoničan razvi-tak njihovog tela, nadalje, što su time sve članice-vežbačice podvrgnute svake godine internim takmičenjima, pro-kisanih bez iznimke za sve pripadnice jedne te iste kategorije. Dok su se pre članice takmičile vrlo malo na pro-pisanim župskim, društvenim i okruž-nim takmičenjima, danas kod češkoslovačkih Sokolica sve sestre moraju svake godine da polože ispit sposobnosti, nakon koga se onda za narednu godinu razvrstavaju po grupama, ko-ie odgovaraju njihovom znanju. Pozitivna strana ovog načina več se vidi što je u dobroj polovim društava ČOS položilo ispit sposobnosti preko 24.000 sestara i mnogo hiljada ženske omladi-nc, dok broj takmičarski pre, po sta rom sistemu, nikada ni j e bio veči od par tisuča takmičarki iz sviju kategorija. Važnost naraštaja za Sokolstvo U jednoj sokolskoj župi u Češko-slovačkoj povela sc diskusija, kako i na koji način te kojim sredstvima da se podigne naraštaj ne samo brojčano nego i idejno. Razume se, da je i ovom prilikom 'konstatovano, da na ovom moraju da rade svi sokolski vaspitni organi, tehnički i prosvetni. Dalje je konstatovano, da mnoga društva ne polažu apsolutno one važnosti na či-njenicu, da je baš za vaspitanje naraštaja potreban najbolji prednjak, naj-bolja prednjačica, ako ne želimo da sav naš rad, bilo idejni, bilo tehnički, kod ove kategorije ne hude sasvim uzaludan. Zato je na onom razgovoru zaključeno da sc ponovno i to što če-šče pozivlje na župske konferencije sve vodnike i vodnice naraštaja, da se time ne samo postigne donekle jedin-stven postupak pri vaspitanju u pra- ksi, več da se i svi vaspitni. organi medu sobom upoznaju te zainteresuju za neke u praksi več prokušanc metode i načine naraštajskog uzgoja. Sitne vesti iz češkoslovačkog Sokolstva Na inicijativu Češkoslovaškog amaterskog atletskog saveza zaključilo je starešinstvo ČOS, da če i Sokolstvo sudelovati naredne godine u Masari-kovim igrama u proleču i u Tirševim igrama u jeseni, koje če se održati, kao i ove godine, na Tiršev rodendan u Pragu. — Muzika brata Ladislava Prokopa svečane igre »Tiršev san« na ovogodišnjem svesokolskom sletu u Pragu iziči če za klavir u nakladi ČOS ako se javi dostatan broj interesena-ta. — Pri muškom načelništvu ČOS osnovana je komisija za letovanje. Dosada je ovakva komisija postojala samo pri ženskom načelništvu, koje je u ovom pravcu priredilo več nekoliko stručnih tečajeva za vodnice letovanja. — Kako javlja bilten ČOS, govori se, da če XIII Olimpijada ipak biti održana u Pragu istovremeno sa XI svesokolskim sletom. — Sokolsko društvo na Višegradu u Pragu proslavilo je ovih dana svečano polaganje kamena - temeljca za svoj Sokolski dom. Ovo društvo dalo je Sokolstvu poznate sokolske radenike braču: clr. Karela Helera, bivšeg potstarešinu ČOS, koji je umro pred par godina, i Agu Helera, današnjeg načelnika češkoslovačkog Sokolstva. llzor čoveka — Sokola Brat Tomaš Horžava, profesor u Rozstani na Moravi, poklonio je za zidanje Sokolskog doma svom sokol-skom društvu 20 tisuča kruna a za druge kulturne svrhe oko 30.000 Kč. Ove svote po sebi nisu tako velike, ali postaj u ogromne, ako pomislimo, da je brat profesor ovu sumu prištedio u toku godina svoje službe od svojih redovnih prinadležnosti, ne imajuči ni-kakvih drugih prihoda, niti ma kojeg drugog imanja. Ovaj idealista nije šte-dio za to, da se jednom koristi ovim novcem, nego da ga pokloni u nacionalne svrhe. Narod, koji ima u ovim teškim danima još uvek ovako idealnih boraea, nikako ne može propasti. Svetao primer, u koji se treba ugledati. Veliki uiicaj praškog sleia na poljske Sokole Velika je šteta, da poljska vlada nije dozvolila večem mnoštvu poljskih Sokola i Sokolica da podu na sveso-kolski slet u Prag. Bilo je poželjno, da bi praški svesokolski slet videlo onoliko poljskih Sokolova kao jugo-slovenskih, tla se tako sami uvere o pobedonosnosti sokolske misli, izražene baš u vežbama na sletu. Isto vre-meno bili bi poljski Sokoli i Sokolice imali prilike da i oni nastupe u mnogo večem broju. Da je opet na drugoj strani svesokolski slet medu Poljacima uzbudio ogromno zanimanje, poznato je več iz njihovih sokolskih novina. Njihov Savcz zaključio je da izda i jednu brošuru o sletu, i to baš iz propagandnih razloga. Zato je ovih dana izdata knjižica »IX. všeh-slovianski zlet Sokolstva v Pradze 1932«, u kojoj su veštim perom prikazane sve praške svečanosti tako, da svaki čitalac može da stvori o sletu potpuno jasnu sliku. Najtačnije opisani su sami nastupi na sletištu, gde naročito imponuje brači Poljacima ap-solutna tačnost i funcionisanje čita-vog sletskog aparata, od vode pa sve do poslednjeg vežbača, bilo iz redova članstva, naraštaja ili dece. Razume sc, da su izvestioci podvrgli kritici i na-stupc ostalih slovenskih Sokolova te su naročito oštro kritikovali poljske članove, čije su proste vežbe bile zbilja ponešto suviše dugačke i stoga do-sadne. Zadovoljni su bili s nastupom poljskih Sokolica, koje zaista u poslednje vreme pokazuju dosta velik napredak. (Nastavak sa 1. str.) svoja sloJ>odna pravila, kojima sc s ra-došču podvrgava. Narod, vaspitan u sokolskom duhu, treba da se pouzda samo u sebe, da živi u nadama na svoju bolju budučnost, a to uz uverenje, da tako vaspitanom narodu ne može niko osporiti pravo pobede nad celim svetom. Genijaln' osnivač Sokolstva pokazao je svomc narodu u najteže doba njegovog političkog propadanja put, kojim ima da kroči, ako hoče da spasi samog sebe te da svojom delat-nošču zauzme časno mesto medu slo-bodnim nacijama celog sveta. Po Tiršu namicala se potreba regeneracije čitavog naroda da se može da održi u borbi za opstanak, u životu, da se razvija, da bi postigao najviše ciljevc. U ovoj Tirševoj koncepciji na-zirc se i nauka Darvina: borba za život kao načelo, koje jamči postepen! raz-vitak. Sva živa biča sposobna su za promene; nove mogučnosti pruža za spomenute izmene po Darvmovoj nauči samo borba Tirš priklanja se — po uzoru mnogih drugih mislilaca (Marks) — k sociološkom naziranju o bprbi za život i razvoj naroda i ljudstva te kaže: »Sva istorija, i stvarstva opčenito i ljudstva posebice, večita je borba za opstanak i život; ni.jedna pa ni najslavnija prošlost, več samo zdrava i radina sadašnjost ujemčuje budučnost naroda.« Borba za opstanak I ži- vot u prirodi je vrhovni zakon te znači, da vazda mora propasti onaj deo, koji se suprotstavlja celini te ju ugrožava, a da če se održati i razvijati samo ono, što je sposobno za daljnji život, za daljnji razvitak«. Borba za život, sve-opča borba prirodni je zakon, ali je i uzajamna pomoč za progresivni razvitak vrsta mnogo važnija i od same borbe. (Kropotkin). Tirš nije bio nikako zagoravatelj surove sile i materije, nego je i u borbi za život čvrsto ve-rovao u ljubav kao princip, koji vodi sav život na zemlji. Dok je Darvin u svom shvačanju surove borbe i nasilja tvrdio: »Sila kroči ispred pravde«, Tirš tvrdi, da nikako ne može da odlučujc samo broj i kaže: »čim man ji je naš broj, tim više se računa na svakog po-jedinca izmedu nas.« (Nastaviče se.) Jedna svetla pedeset-godišnjica Pedeset godina, punih neumornog i obilnog sokolskog rada i sokolovanja navršio je 23 oktobra o. g. brat Dimitrije Petrovič, starešina Sokolske župe Osijek. Več u mladim godinama, za-dahnuo sc je velebnom Tirševom naukom predanog rada i službe narodu, ; V. • ' ■ ; Brat inž. Dimitrije Petrovič nalazeči se uvek u prvim redovima Sokolstva kao osnivač ili suosnivač novih sokolskih jedinica, a kasnijc kao realizator zamisli večih dimenzija i za-mašitijih pothvata. God. 1895 pristupa u gimnastičko društvo »Soko« u Zemunu, a 1897 god. učestvuje več na sletu »Dušana Silnog« u Beogradu. Kao študent osniva u Bcču »Srpski Soko«, a sa Dordem Gavrilovičem, dr. Ljubi-vojem Stojšičem i dr. Atanasijem Pu-ljo osniva 1905 god. u Zemunu »Srpski Soko«. Godine 1907 započinje njegov plodan sokolski rad u Osijeku. Clan je uprave društva »Srpski Soko«, a kasnije i njegov tajnik. Posle oslobodenja njegov sokolski rad ne ograničuje se više na jedno društvo, več on zauzima šire razmere i radi na ujedinjenju plemenskih naših organizacija sokolskih. Kao odliean organizator radi na širenju sokolske misli. Postaje članom starešinstva Sokolske župe. God. 1920 biva nabran za zamenika starešine župe, a 19_4 njenim starešinom, koju dužnost vrši bez prekida i danas. Na njegov predlog Sokolska župa Osijek prozvana je god. 1924 Strosmajerovom, koje je ime nosila do osnivania Sokola kraljevine Jugoslavije. God. 1921 kao glavni ini-cijator organizuje II pokrajinski slet u Osijeku i nije mala njegova zasluga da je taj slet onako odlično uspeo. Osnivanjem Sokola kraljevine Jugoslavije sav je njegov sokolski rad usredo-točen na organizovanju sokolskih jedinica a naročito sokolskih četa u pod-ručju Sokolske župe Osijek. ' Od 1907 god. učestvuje on na svim sletovima župe i pokrajinskim slctovi-ma Jugoslovenskog Sokolstva. A kao starešina župe prisustvuje svima velikim slovenskim sokolskim manifestacijama: kao što su otvorcnje Tirševog doma, Vlil svesokolski slet slet polj-skog Sokolstva u Poznanju i IX svesokolski slet u Pragu. Aktivno sudeluje na organizaciji reprezentativnih svečanosti prigodom I sleta Sokola kraljevine Jugoslavije u Beogradu. Kao član gradevnog odbora i nadzornik gradnje sudeluje neumorno pri gradnji doma Sokolskog društva Osijek g. g. i . . Radi takoder i kao predavac i sokolski pisac. Na tečaj c vnna Sokolske župe Osijek predaje o organizaciji i historiji Sokolstva, a njegove članke nalazimo u mnogim sokolskim listovi-ma, tako u »Sokolskom glasniku« (Ljubljana), »Sokolskoj misli« (Som-bor), »Dušanu Silnom« (Beograd), »Sokolskoj prosveti« (Novi Sad) i »Bratstvu« (Osijek). Kao propagator i organizator Sokolstva, kao predavač i sokolski pisac zauzima brat Dimitrije Petrovič vidno mesto u našem Sokolstvu i njegovomu razvoju na teritoriju Sokolske župe Osijek, posvečujuči svu pažnju i teh-ničko-vaspitnom radu. Uvek na do-stojnoj sokolskoj višini, žrtvujuči sve svoje slobodno vreme i darežljivom rukom materijalno ga pomažuči, predano radi na ostvarenju največih ideala Sokolstva. ♦ U čast te godišnjice svoga starešine uprava Sokolske župe Osijek, da mu oda dužno priznanje, održala je dne 22 oktobra o. g. svečanu sednicu, kojoj su prisustvovali članovi uprave župe i članovi obeju sokolskih društava osječkih. Brat Dragutin Reti, I za-menik starešine pozdravio je toplim govorom slavljenika, izneo njegove zasluge na polju Sokolstva i zaželeo mu još dugi niz plodnog i predanog rada na sokolskom polju. Tom mu je zgo-dom predana uspomena u obliku spomenice, ukoričene u kožu. Spomenica je veoma ukusno izradena u divnim narodnim motivima, a delo je slikara, brata Ljudevita Šeterlajna. Spomenica glasi: »Povodom pedesete godišnjice od rodenja u čast obilatog sokolskog rada i neumornog sokolovanja svome starešini Dimitriju Petroviču ovu uspo-menu posvečuje Uprava Sokolske žu-pc Osijek« i potpisana je od svih članova uprave župe. Bratu starosti M. Petroviču kličemo: Na mnogaja! Zdravo! Male vesli Župa Sarajevo pod pretsedništvom člana saveznog načelništva održače prednjačke ispite 29 i 30 oktobra o. g. Za jednake ispite pripremaju se takoder i župe Skoplje i Tuzla. Sokolsko društvo Varaždin na dan 17 decembra razviče svoju novu za-stavu. Nj. Vel. Kralj blagovoleo se primiti kumstva zastave, pa varaždinski Sokoli za ovu svečanost spremaju naročiti program. Sokolskoj župi Osijek Nj. Vel. Kralj podario je župsku zastavu, koja če se do godine u letu, uz priredbu župskog slfta, razviti na nnjsvrčaniji način. — Sokolska župa Osijek održače u prvoj polovici decembra o. g. zbor svih svojih društvenih načelnika, na kojem če sc raspravljati o programu rada za narednu godinu. Sednica izvršnog odbora Saveza SKJ Naredna sednica izvršnog odbora Sokola kraljevine Jugoslavije sazvana je za dan 14 novembra. Na dnevnom su redu razna pitanja sokolske organizacije. l*o&ivž Brača i sestre šupski načelnici, načelnice i prosvetari mole se, tla uredništvu lista odmat) posul su svoje fotografije u sokolsko j odori. Uredništvo Smučarski sudački ispiii Braču i sestre, koji su se prijavili za smučarske sudačke ispite, ponovno upozoravamo, da je gradivo za te ispite objavljeno u pravilniku za sudačke ispite, koji je izišao u ovogodišnjem »Sokolu« br. <)-8. Naukovna pomagla su: Smučarski takmičarski red, članci o smučarstvu u lanjskom »Sokolu« br. 11 i 12 i u ovogodišnjem »Sokolu« br. 9 te »Smuška terminologija« od br. Badjure. Prijava župsklh smučarskih lakmičenja Dne 1 novembra istekao je rok do koga bi morale župe da prijave Savezu sva svoja smučarska takmičenja u bu-dučoj sezoni, kako to odreduje Smučarski takmičarski red. Kako možda nisu sve župe pravodobno dobile taj takmičarski red, produžujemo ove godine iznimno taj rok do 1 decembra o. g. i pozivamo sve župe, da naj kasnije do toga dana prijave sva svoja takmičenja Savezu, i to s tačnim ras-poredom, da ih Savcz može odobriti Župe pak, koje raspored takmičenja ne bi mogle još da označe, neka dc gornjega roka prijave samo dan i kraj takmičenja a naknadno če prijaviti — svakako pre nego što takmičenja raspišu — još i detaljni raspored. Upozoravamo, da sc neče smeti vršiti nikakovo smučarsko župsko tak-mičenje, koje se pravodobno ne prijavi Savezu. Tirš i Darvin Prosimo ovaj vrlo zanimljivi i poučni članak br. V. Havlička, koji je objavljen u ovogodišnjem 7 broju »Sokolskog vzdjelavatela«. Medu njima ima uske veze. A veže ih : slučaj, jer u ovoj godini, kada je proslavljena lOOgodišnjica Tirševog rođenja, pala je i 50godišnjica Darvi-nove smrti. Bilo je tri godine pre osnivanja Sokola — 1859 — ikada je izašlo čuve-no Darvinovo delo »O postanku vrsta«, koje je u intelektualnom svetu prouzrokovalo sličan prevrat,, kao i Njutonova (Nevvton) nauka o privla-čivosti zemlje. Darvin je u suprotstvu s opcim naziranjem, da su pojedine vrste živih biča bile stvorene več kao takve, i protiv stanovišta katoličke cr-kve dokazivao, da čitavo stvarstvo po-tiče od najviše šest vrsta. Današnji veliki broj vrsta po njegovom tvrdenju stvorio se putem varijacije, t. j. time, da svaki član, kao i deo stvarstva, tekom svog života prima u sebe stalno nešto nova i time sc menja, a dalje ujedno putem mutabiliteta, t. j. akli-matizovanjem tlu, podneblju i t. d. O-vako stečene osebine prelaze onda na potomstvo. Opstanak i usavršavanjT vrsta vrši se takoder i putem prirod-nog izbora, t. j. traženjem najboljcg samca ili samice, najpodesnijih život-n?h prilika i slično, a ujedno i bor-bom za život, u kojem pobeduju samo jači, usavršeniji i sposobniji za život. I Darvin je dopunio senzacionalnost svog nauka još i nazorom, da je čak i sam čovek deo prirode, te da i za njega važe isti zakoni kao i za bilje i životinje pa da prema torne i on po-tiče od nekog manje savršenog pretka. Darvinova nauka jiodelila je svet na dva tabora, koja su se izmedu sebe žestoko borila, ali je tabor Darvinovaca bio jači. Kako se u Češkoj gledalo na Darvinovu nauku, to nam lepo osvetljuje Durdik u svom opisu posete kod Darvina. U tom spisu Durdik piše: »Pre svega nisarn mu (Darvinu) kazao, kakve fantastičke pretstave kruže kod nas o darvinizmu, da se ono pojavlju-je i u političkim novinama kao strašilo, i da ono i kod nas ima svojih mučenika, koje sc nastojalo onemogučiti zbog njihovog odobravanja te »strašne« zablude, te da čovek može da izgubi na ugledu dobaci li mu se u lice da je darvinist i da svi mudraci ozna-čuju Darvinovu teoriju kratkom izrekom: »Čovek je majmun«. Tirš je za Darvinovo delo »O postanku vrsta« sigurno več saznao godinu posle engleskog izdanja, dakle 1860, i to od asistenta dr. Saksa I ur-kinja, koji mu je o torne pisao. Misli Darvina postale su mu bliske i omiljene i time, što je Šopenhauer najomiljc-niji Tiršev filozof, postavio svoju tilo-zofiju po transmutacionoj teoriji La-inarka, prethodnika Darvina. A i grč-ka filozofija, osobito Empedoklova, i grčki pogledi na državu imali su ne- što zajedničkog s učenjem Darvina. Tirš je s osobitom važnjom prostudi-rao ne samo Darvinovu knjigu »O postanku vrsta«, več i drugo delo Darvinovo » O izražavanju duševnih doj-rnova«, a rezultate do kojih je.došao upotrehio je i na polju filozofije i na polju estetike. To, da je odmah prionuo novoj, onda do izvesne mere nauči zablude i otpadništva, te da je u n joj pronašap duboku filozofsku jezgru, pokazujc bi-strinu i dubinu njegovog genija. Ali to je ujedno i dokaz njegove genijalno-sti, da nije slepo podlegao ovoj nauči nego da ju je organički pripojio svo jim antičkim idealima i idejama doma čih čeških mislilaca i duhu češke tradicije. Darvinova nauka 'svojim posledicama otvorila je vrata proučavanju starih filozofskih problema, ali i nji-hovom rešenju. Pitanje odnosa čoveka prema prirodi, realizma prema idealizmu, vitalizmu, prema pitanju odnosa sile i prava, napretka i konzervatizma. individualizma i kolektivizma, socijal nim problemima — sve je to kao za metak sadržano u Darvinovom nauku Filozofski, narodno gospodarski i socijalni smerovi, koji su proistekli na osnovu jednostrano razumevanog darvinizma, u velikoj su meri pr:,premili svetski rat. Ali na drugoj stiani dar-vinizam po iršu, izraden po Sokolstvu za Slovenstvo, pomogao nam je da u svetskom ratu, ne samo nismo propali, več da smo iz njega izišli i kao pobednici. Darvinovu misao borbe za život i misao prirodnog izbora usvojili su pre svega nemački filozofi, a delomicc i englesrki, da bi mogli s njom stvarati filozofijo moči i sile. lake je n. pr. Tille zabacivao hriščanski human''ret, jer da slabi čovečju rasti i omogučava množenje bednika, bolesnika i nemočnih. Oslondon, mesto socijalne grozote i bede, gde umire tisuče bednika od glada, bolesti i zime, naziva .Englesku narodnim zdravilištem, jer da se tamo sakuplja sve što nc valja intime ua sc englcski narod čisti od svojih kolesnih sastavnih delova. Niče-u je moral si-la, nc pravednost i pravo. Mr:šcan stvo mu je moral sužnjeva. 1 lee smatra kao jedino pravilnu higijenu rasa nazvanu izbornu, koja počiva na sistemu slobodnc konkurence. Ima se po-dupirati samo jake, jer očuvanjein slabih ugrožena je rasa. Preporuča rat, u kojem moraju sudelovati svi, a u kome če propasti svi slabi. Njemu je rat proces očiščenja rasa. Brak se ima do-zvoliti samo zdravim i jakim osoba ma. Svako rodeno dete im k da se pregleda, a nije li dovoljno zdravo i jako, neka ga se ubije morfijem. Venčanima treba lekarski odrediti broj dece, koju mogu imati, kao i vreme, kada_ mogu ila oploduju i radaju. Prekoračenje ovoga irnalo bi sc kazni ti. i- dete rodeno protiv zabrane imalo bi biti ubije-no. Hajkraft opet hv ali zarazne bole- sti: tuberkulozu, alkoholizam i druge, jer da čiste rasu i izdvajaju iz nje slabiče. Pijanstvo je za rasu dobročin-stvo, jer da prouzročuje neplodnost i time ograničava nasledivanje bolesti kod potomstva. Amon takoder smatra bedu i umiranje besposlenih, siromašnih te zloeinaca kao korist za čove-čanstvo, jer da sc time oslobada života nesposobnih pojedinaca. Erenfels hteo je da pripusti u brak samo iza-brane muževc i žene, a ostali muškar-ei imali bi se zadovoljiti samo od države zdravstveno i stručno odgojenim heterama. Angel, admiral Mahan, profesor Spenger Vilkinson, general Hor-ner Lea, Hegel, Vajsman, Klaus, Vag-ner, Kosman i cela vrsta drugih mi-slilaea, pisaca i vojničkih stručnjaka zamišljala je darvinizam kao načelo sile i biološku potrebu ratovanja. — Moltke je proglasio tla bi čovečanstvo bez rata, koji ne daje čovečanstvu da miruje i ne radi, ovo propalo. Spis Šalmajera, koji je u ovom smislu za-mislio Darvinovu nauku, dobio je u Nemačkoj godine 1900 prvu nagradu. Ne oscča li se iz toga ideja pan-germanistič'kog militarizma, koja je svetu nametnula čctiri godine strašnog ratovanja i još danas nedokončanu vrstu godina epidemijske demoraliza-cije i gospodarske propasti? Tirš pak potpuno je drugačije shvatio Darvina. Primio je njegov nauk 0 borbi za život, nauk o postepenom razvoju živih biča i o povezanosti čo-veka s ostalim živim bičima, te je torne dao svoj filozofski izraz u svom sokolskom evandelju: Naš zadatak, smer i cilj, u kojem kaže: »Čitava istorija, bilo stvarstva uopče ili čove-čanstva posebno, znači borbu za život 1 opstanak, u ko joj propada ono što nijc sposobno za dal j n ji život i što je na štetu celine.« Tirš je Darvinovo poimanje o borbi za život produbio sa zahtevom mo-ralnog i duševnog takmičenja. Ne samo gruba fizička sila tela, več nam je pre svega potrebna moralna snaga i duševna jakost! Boriti se i takmičiti se istovremeno u telesnim, duševnim i u moralnim vežbama. Sokolstvu nalaže Tirš: da ono mora oeuvati svoj narod pri onom telesnoin zdravlju i zdravlju duše, da ih ne može nijedno zlo da pokvari«. I dalje kaže: »Nijedna vanj-ska sila, nijedna materijalna ni gruba fizička sila ne može da uništi narode sama po sebi, dok se njihov život razvija u svetlu pravde, dobra i napret-ka" jer su kao sunčani zrači koje ne mogu da unište nikakve sile tame.« Tako je time i pri Darvinovoj nauči upo-trebio grčku ideju kalokagatije, ideju lepoga i dobroga. Iz Darvinove teorije o borbi za život proizlazi, da se u toj borbi niko ne brine za dobrobit drugoga, nego na-protiv svaki nastoji da iskoristi drugoga, ne obaziruei se pri tome na ne-sreču drugoga. Dakle, u toj nauči vidimo 100% egoizam, dok Tirš zabacuje egoizam i propoveda: Pojedinac ništa, celina sve«. Tirš traži uzdržljivost od bezobzirne sebičnosti, bratsku uzajam-nu pomoč s geslom: Jedan za sve i svi za jednoga! Tirš je primio također Darvinovu nauku o usavršavanju svih biča i o stalnom razvoju. Ali dok Darvin tvrdi da svako biče samo teži za tim da bu-de usavršenije, što vodi napretku, Tirš kaže: »Gde god smo i u čemu god smo več napredovali neka nas ovo ne zadržava da ne razmišljamo i tražimo dalje,^ da nema možda još i nešto dru-gog što je još bolje od postignutog. Večito kretanje, večito nezadovoljstvo. Gde je zastoj tamo je smrt, jer samo radom živimo.« Tirš ni je verovao u laku i jeftinu pobedu. P;sao je: »Sama fraza, da pravda mora pobediti, neosnovana je i naivna, jer se istorija naroda ne vrši ovako jednostavno i dobromišljeno«. Interesantno i originalno je Tirš aplicirao Darvinovu teoriju o borbi za život na rešavanje problema malih naroda. Darvinova teorija sama po sebi nije davala malim narodima osobitih izgleda, jer Darvin sam piše, da stanov-nici manje zemlje obično podležu sta-novnicima veče zemlje, u kojoj živi više različitih elemenata, pa u njoj po-beduju bolje vrste, nego je to u malim zemljama. AH se Tirš nije dao time zavesti te je postavio načelo: »Duh nad brojem«. Čim manji je naš broj, tim više se računa na svakog od nas. Čim manji je koji narod, tim više mora da bude usavršenji svaki njegov pripadnik nego H je to pripadnik velikog naroda.« Ima još ceo niz Tirševih misli, u kojima možemo da sledimo osnovu Darvinovog nauka, ali več iz navedenih primera možemo da prosudimo, u koliko je Tirš drukčije, slovenski i čo-večanski, razumeo Darvinov nauk od nemačkih propagatora ratnog i dikta-torskog besa. 'Iz Tirševih darv;nqvskih misli otseva grčki duh, oseča se dubina Komenskog, humanitet Palackog i konstruktivna naprednost Havlička. Tiršu pripada zasluga, da je na svojstven način u svom narodu populirizi-rao Darvinov nauk, tada revolucionaren i usadio ga u češku dušu. I baš ova činjenica znači sreču po češki narod, jer se je narod muževno pripremio za borbu, a da pri tome nije sišao s puta humaniteta. Saradnja prosvetnih i Jehnlčkih odbora Naše Sokolstvo je tako složena organizacija, da ona u sebi sadrži mnogo atributa, koji obuhvataju sve korisne grane našeg društvenog i narodnog života. I baš radi te svoje složenosti i radi svoga velikog obima Sokolstvo je i podeljeno na mnoge otseke, da bi se poslovi, koje ono previda, što bolje i efikasnije svršavali. Predvideni su našom sokolskom organizacijom mnogi otseci (odbori), koji imaju za zadatak da izvedu sve one radnje, koje im nameče organizacija odnosno pravilnik. Na taj način Sokolstvo svojom, do-nekle, dekoncctracijom omogučuje da se naša sokolska ideologija što brže i jače širi i u isto vreme, ovakvom po-dclom rada Sokolstvo omogučuje potpuno ostvarcnje svojih smerova i i-deja. Ali u celom ovom sklopu sokolskom moramo naročitu pažnju obratiti našim prosvetnim i tehničkim odbo-rima, jer su oni ti glavni stubovi na koje se naslanja ceo sokolski teret. Da li če i u koliko uspeti sokolska mi-sao najviše če to zavisiti od shvatanja i akcije sokolskih prosvetnih i tchnič-kih odbora. S toga sc njihova saradnja neminovno nameče i jedan je od prvih uslova, da Sokolstvo uspešno sebi pro-krči put. Nažalost, mi još ne možemo pot-kpnstatovati da su sve naše so-njT jedinice sprovele ovu saradnju. tehničk!VA |fod. mnogih još prosvetni i ie tako ?l,bori *du u raskorak. A gde pretka.' Doke^dOZbiljn0i? rada ni na da prosvetari budu Jof; *°*Мо tehničari, a tehničari ^ ,ve/ svetari, dotle sc neče notm P1?- S toga nam se baš i nameće°ovojni' tanje sadanjc prosvetnih i tehnikih odbora, kako bismo jedanput imali usredsredene snage na procvit i na. predak Sokolstva. Ne razumemo neke sokolske jedinice kod kojih ne samo što nema sa-radnje nego se tehnički> i prosvetni odbori progonc o konpetenciji, i ako je to organizacijom točno predvideno, stvarajuči često nepotrebne raspre, a sve na štetu opče sokolske stvari. Do ovako neželjenih sudara dolazi najče-šče radi nedovoljnog shvatanja sokolske ideologije jedne i druge strane. Jer kod onih, koji su tu ideologiju več prokušali i s njom sc saživeli. neče se dogoditi nikakvi incidentj i 'nesporazumi več naprotiv, kroz njihov rad provejavače čisto bratstvo i nesebična sokolska ljubav. Da bi se ova saradnja prosvetnih i tehničkih organa do kraja sprovela, potrebno je da i jedni i drugi produ kroz sokolsku prosvetu i tehničku ško-lu, potrebno je da su i jedni i drugi stalno kroz sokolanu, logorc i t. d. i da studiraju i posmatraju sokolski život, te da se s njim srode i u njemu se užive. Kad budu sve to točno izvrša-vali onda če im sc pitanje saradnje samo nametnuti, a od kolike je koristi ta tako dobljena saradnja, več smo do-voljno istakli. Nigde se nijc tako lepo manifes-tovala ova saradnja, kao na Saveznoj prosvetnoj školi u Novom Sadu od 7 do 15 avgusta 1932 godine, gde je od 60 učesnika bilo skoro polovina tehničara, a ostalo prosvetara. I jedni i drugi su bili ozbMjno shvatili da su se tu iskupili po jednom ozbiljnom poslu, gde je saradnja jednih i drugih bila tako očigledna, pa sledstveno tome i veoma korsna za naše Sokolstvo. To se naročito jasno primetilo prili-kom završetka škole, u kojoj je vladala takva jednodušnost i bratska i sestrin-ska solidarnost, da su svi učcsnici bili zapojeni jednim snažnim solidarnim sokolskim duhom, koji su svi odneli, da ga prenesu na svoje jedinice sa željom da jedanput prosvetni i tehnič-ki odbori nadu svoj pravi put ka duhovnom i telesnem usavršavanju našega Sokolstva. I zaista ne bi bilo ništa korisnije danas po naše Sokolstvo, nego da bra-ča učcsnic' Saveznog prosvetnog tečaja potpuno prenesu sjajni sokolski duh, koji je tamo vladao, u sve jcdinice svojih župa. Mislimo, da posle ovoga ne bi bilo nijedne jedinice našeg Sokolstva, čiji tehnički i prosvetni odbori ne bi išli ruku pod ruku za jednu opču i snažnu sokolsku misao, za jedno integralno i beskompromisno jugoslo-vensko Sokolstvo. Prof. Đura Mrvaljevič — Negotin. Smučarski takmičarski red Upravo ovih dana izišao je iz štarnpe »Smučarski takmičarski red«. Knjižica se naručuje kod načelništva Saveza SKJ u Ljubljani, Narodni dom, uz eenu od 5 Din po komadu; s pošta-rinom 6 Din. — Po nekoliko primera-ka knjižice poslano je i župskim izve-stiocima kao i načelnicima društava, kod kojih mogu takoder da ga nabave sva braea i sestre. Trezvenost Primarno od Jugoslovenskog saveza trezvenosti: Za veču polrošnju grozdja i voča U našoj se državi več godinama_ pokušava pomoči vinogradare i vočare. Naročita pažnja posvečuje se onim krajevima koji žive od vinogradarstva i vočarstva. Jugoslavija je gotovo sva pogodna za te grane poljoprivredne proizvodnje pa su one, prirodno, u nas mnogo raširene. Površina zasadena vi-novom lozom iznosi 176—180.000 hektara, a vočnih stabala ima u našoj državi nekih 70—80 miliona. Naši vinogradi daju godišnje 7—8 miliona kvin-tala grozda, a godišnji prinos voča ceni sc na 10—12 miliona kvintala. Največi deo našega grožda i voča pretvara se u alkoholna piča, vino — oko 4—4'A miliona hektolitara — i razne vrste rakije. Sam narod malo zna o drugim načinima prerade, a merodavni nisu još stigli da ga upute na nešto novo i bolje. Gotovo sve mere za pomoč vinogradarima u našoj državi kretahu sc dosad starim, utrtim ali slabo uspešnim putovima. U glavnom se pažnja posvečuje samo alkoholnim produkti-tima. Ulaže sc velik trud u to da bi se poboljšala jedna proizvodnja, koja danas nigde na svetu nije naročito rentabilna; uvedene su olakšice i nagrade za izvoz; pokušavalo se na sve moguče načine ojačati domaču potrošnju vina; radilo se mnogo, no teške prilike naših vinogradara slabo se poboljšavaju. Os-taje nam sada jedino da tražimo nove putove — stari su pokazali slab ili nikakav uspeh. Jedan od ovakvih novih puteva, kojim napredne države^ u Evropi več odavno idu, pretstavlja što veča potrošnja svežega grožđa i voča, i bezalkoholna prerada. Na taj način postizavaju*se dva cilja: uvečava se potrošnja vinogradarskih i vočarskih proizvoda i tako pomaže narodna privre-da, a s druge strane čuva i unapređuje narodno zdravlje. Grozde i voče su odlična hrana koju ljudsko telo i brzo iskoriščuje, a pored toga sadrže u pogodnom obliku mnoge materije neophodno potrebne za život, t. zv. vitamine. Svojim ugodnim ukusom i mirisom uvek privlače mlado i staro. Nauka je več odavno utvr-dila hranjivu i zdravstvenu vrednost grožđa i voča, a svest o toj vrednosti postala je danas svojinom širokih narodnih slojeva svih naprednih država. U isti mah, moderni način života, oso-bito šport i brza prometna sredstva, slabo podnosi uživanje alkoholnih piča, pa bez obzira na zabrane ili ogra-ničenja potrošnje ljudi danas iz vla-stitih pobuda ta piča sve manje i manje traže, a nikog se ne može prisiliti da ih troši. Zbog toga je svako nasto-janje da se poveča potrošnja alkoholnih piča unapred osudeno na neuspeh ili tek povremeni uspeh. Ostaje. dakle, kao praktičen i ko-ristan novi put: povečanje potrošnje svežega grožda i voča i bezalkoholnih preradevina, koje potrošaču pružaju nepromenjene sve hranjive i ukusne sasto jine grožda i voča. Potrošačka publika naprednih zemalja Evrope primila je te proizvode s mnogo simpatija i oni več odavno nalaze dobru produ. Uvidajuči sve to, počeli su vinogradari i vočari u mnogim zemljama Evrope — Švajcarskoj, Nemačkoj, Italiji, Fran-cuskoj, a ponešto i u našoj državi, da prelaze na bezalkoholnu preradu grožda i voča. U Švajcarskoj nckoja vinogra-darska gospodarstva proizvode po */s bezalkoholnih soka, a tek ‘Д alkohol-nog, prcvrelog soka od grožda, t. j. vina. U Švajcarskoj več ima i velikih poduzeča koja godišnje proizvode po 1—2 miliona litara bezalkoholnih soka od grožda. U Nemačkoj radilo je pro-šlc godine oko 160 stanica za bezalko-holnu preradu grožda i voča, nckoje s kapaeitetom od preko 200.000 litara godišnje. Ukupna proizvodnja iznosila je oko 20 miliona litara. Čitava ta velika proizvodnja nalazi svoje potro-šače. Danas u Švajcarskoj i Nemačkoj svaka bol ja trgovina ima na proda ju bezalkoholne sokove od grožda i voča, čak i po seoskim sostionama toče se ta piča i nalaze dobru produ. Počelo se skromno s malim sredstvima; bilo ie u početku i neuspeha, no danas Švajcarska i Neinačka mogu več da se podiče lepo razvijenom proizvodnjom i potrošnjom bezalkoholnih sokova od grožda i voča. Ti se sokovi spremaju ili filtriranjem sveže širc u azbestnim filtrima, koji ne propuštaju gljivice vrenja, ili pasterizovanjem, zagrejava-njem širc na 60—70° C. kod koje temperature ugibaju gljivice a sok sc ne menja. Filtrirani ili pasterizovani sokovi nisu jedini bezalkoholni prozvodi koji se mogu dobiti od grožda i voča. LJ Francuskoj i Italiji mnogo prave zgus-nuti sok od grožda i voča. I takav zgus-nuti sok sadrži sve prirodne sastojine grožda i voča, a ima tu prednost, da zaprema malo prostora i stoga se lako i jeftino pakujc i prenosi, a veliki pro-ecnat šečera čuva ga od vrenji, pa može da se polagano troši. Zgusnuti sokovi spremaju se ponajviše zagrejava-njem u naročitim posudama s niškim tlakom, gde se voda brzo isparujc. Na sličan način proizvodi se i pekmez od grožda. _ Ovi načini prerade grožda i voča zahtevaju priličnu spremu, i s početka nameču troškove oko novih uredaja i aparata, no jednom učinjene investicije isplačuju se pristojno kako to najbolje pokazuje primer Švajcarske i Nemačke. I u nas mnogi polagano prelaze na bezalkoholnu preradu, no zbog nedostatka kapitala potrebnog za veče investicije i današnjih teških ekonom-sk h prilika ta prerada još nema naro-čitog značaja i moči če tek polagano da se razvija. Medutim postoji jedan jeftin i la-gan put da uvečamo potrošnju naših vinogradarskih proizvoda, a to je smiš-ljena propaganda za što veču potrošnju svežega grožda i voča. Veliki deo naše potrošačke publike smatra još i danas grožde i voče tek dečjom poslasticom, ne ceni mnogo hranjivu i zdravstvenu vrednost — i slabo ga kupuje. U nas n. p. radnici troše oko 514 manje voča nego radnici u Nemačkoj, gde je voče znatno skuplje. Isto tako sami vino-gradari nisu dovoljno upučeni o vrednosti svežeg i sušenog grožda i voča, i o načinima pakovanja, sušenja i transporta. 1 tu je več nešto učinjeno, no još uvek se u toj stvari otvara široko polje rada poljoprivrednim školama i organizacijama, zadrugarstvu, narodnoj prosveti, štampi i trezvenjačkom po-kretu. U stranom svetu uživa naše grožde i voče, sveže i sušeno, lep glas. Prošle godine izvezli smo oko 6.600 vagona grožda i voča i vočnih proizvoda. Medutim potrošnja u zemlji još uvek je i suviše mala. I za nas vredi ono što je gosp. Leon Douarche, pret-sednik Internacionalnog biroa za vino u Parizu rekao za Francusku: »Kad bi svak'i Francuz pojeo godišnje 30 kg grožda, što ne pretstavlja nikako pre-teranu količinu, francuskom vinogra-daru bilo bi odmah pomognuto.« Država je pomogla vinogradare uvode-njem vina u vojsku, još više bi mogla da pomogne vinogradarstvo i vočar-stvo uvodenjem grožda i voča u vojsku, u državne vaspitne ustanove, u kazne-ne zavode, bolnice i t. d., a bez štete za potrošače. Več je ranije bilo govora o dvostrukoj koristi ovakovih nastojanja. Potpisane organizacije odlučile su da svim pogodnim sredstvima i nači-nima razvijaju propagandu za naše grožde i voče. Ta propaganda vršiče se u prvom redu priredivanjem predavanja o zdravstvenoj koristi grožda i voča u školama i narodu, priredivanjem uzornih izložbi grožda i voča, preduz:manjcm ostalih pogodnih mera, da se za naše grožde i voče stvori što širi krug potrošača u našoj zemlji i da svet o važnosti voča za dnevnu ishranu prodre u najšire slojeve naroda. Uvo-denje voča za redovne obroke u vojsku, bolnice i vaspitne ustanove sma-trače se jednim od najvažnijih ciljeva ove akcije. Isto tako če ova akcija iči za tim da se svežem groždu i voću, kao i njihovim bezalkoholnim preradevi-. nama, osiguraju največe olakšice u pogledu prevoza, prodaje i trgovine u samoj zemlji, kao i u pogledu izvoza u inostranstvo. Upučujuči ovaj apel čitavoj našoj rodoljubivoj javnosti, očekujemo, da če nas u ovoj akciji potpomoči naročito lečnici, svečenici i učitelji, vinogradari i sve vinogradarske organizacije, kojima je stalo da naše vinogradarstvo i vočarstvo reorganizovano na savre-menoj osnovi, opet procveta na korist krajeva koji žive od te proizvodnje i na korist celokupne naše privrede i narodnog zdravlja. Beograd — Zagreb — Ljubljana — Split Sarajevo, oktobra 1932. Jugoslovenski savez trezvenosti (Zagreb), Savez trezvene mladeži (Beograd), Protialkoholna zveza »Sveta vojska« (Ljubljana), Klub jugoslovenskih liječnika (Zagreb), Glavni savez srp-skih zemljoradniških zadruga (Beograd), Središnji savez hrvatskih seljač-kih zadruga (Zagreb), Kmetijska družba {Ljubljana), Zadružna zveza (Zagreb), Zadružna zveza (Ljubljana), Zveza slovenskih zadrug (Ljubljana), Zadružna matica (Split), Hrvatsko gospodarsko društvo (Zagreb), Srpsko poljoprivredno društvo (Beograd), Glavni savez srpskih zemljoradničkih zadruga — filijala Zagreb, Savez srpskih zemljoradniških zadruga (Sarajevo), Sadjarsko in vrtnarsko društvo (Ljubljana). Ix teloveibačtcog sveta NEMAČKI TURNERSKI SLET U ŠTUTGARTU 1933 Nemačko Turnerstvo prireduje svakih pet godina svoje savezne sle-tove u večim gradovima Nemačke. Ove priredbe spadaju medu največe u telovežbačkom svetu uopče. Držimo, da bi bilo potrebno, po mogučnosti, izaslati na nje i naše referente, koji bi se tačno informirali o radu ove velike organizacije, kao što su nemaoki Turneri, koji zapravo pretstavljaju največe udruženje ove struke u Evropi. — Poslednji slet Turnera održan je 1928 godine u Kelnu nad Renom, uz učešče od oko 200.000 gostij u. Kao mesto narednog sleta u 1933 god. utvr-deno je nakon dužih rasprava več 1929 godine Stutgart, iako su bila mišljenja Turnera u tom pogledu u početku veoma podeljena. Izbor je pao na Štutgart u prvom redu radi izjave gradske uprave, da če iz sopstvenih sredstava pripremiti za slet sve potrebno; u drugom redu pak s razloga, što je grad Štutgart uz pomoč velikog mnoštva gradana pripremio i položio i sumu od preko pola milijuna maraka u garantni fond priredbe. Iz ovih sredstava kupljeno je jedno oveče zem-ljište od preko 65 hektara u jednom izmedu predgrada Štutgarta, koje je potpuno uredeno za sletske svrhe. Več je gotov i stadion sa površinom od 180 metara dužine i 120 metara širine, gde je pripremljeno i trkalište na velike razmake. Na tribinama ima mesta za oko 40 tisuča gledalaca. Na ovom stadionu održače se u glavnom sva takmičenja u lakoj atletici i t. d. Za takmičenja na spravama več su dograde-ne tri velike pokrite prostorijc, na sličan način kao što smo ih videli ove godine na svesokolskom sletu u Pragu. Za proste vežbe u velikim masama odredeno je drugo vcžbalište od 400 m dužine i 290 m širine s tri tribine za oko 200.000 gledalaca. Svi terenski ra-dovi več su dovršeni, a čitavo vežbali-šte zasadeno je sitnom engleskom tra-vom, što u higijenskom pogledu znači mnogo, osobito za vreme vežbi velikih masa u prostim vežbama. Sletske svečanosti rasporedene su na 10 dana, tako da če slet početi 21 jula i trajače sve do 30 jula 1933 godine. IX MEDUNARODNI MARATON U KOŠICAMA U Košicama u Slovačkoj održan je 28 oktobra o. g. IX medunarodni Maraton uz učešče sviju najboljih maratonskih trkača u Evropi. Medu drugima nastupila je i kompletna momčad Nemačke, dalje Madžari, Čehoslovaci, vojnici ČSR i t. d. Uopče ove godine javilo sc je vanredno mnogo konkurenata za maratonske utak-miee. FIZICKO VASPITANJE U JAPANU U brnskim »Lidovim Novinama« nalazi se veoma lep članak o stanju telesnog vaspitanja u Japanu. Iz njega razabiremo, da je u ovoj državi na Istoku telovežba zavedena po svim školama. i to počev od prvog razreda dalje, obligatno u odredenom broju časova sedmično. Dugo vremena tre-balo je, dok je uspelo da se uvede telovežbu, laiku atletiku i igre u devo-jačke škole, ali danas telesno vaspi-tanje sprovada sc i tamo posve po odredenom načrtu i to veoma rigorozno i savesno. Pored telovežbe u muškim školama podučava se boksanje vojne vežbe, gadanje s puškom, mačevanje i t. d. U svim srednjim i učiteljskim školama telesno vežbanje tvori deo na-stavnog plana, te su odredene naročite vežbe za sve pojedine razrede tako, da se time postigne što harmonič-niji razvitak tela. Kao osnova telesnog vaspitanja po zakonu iz 1926 godine zaveden je za telovežbu švedski su-stav, ali poslednjih godina mnogo se javlja interesovanje i za vežbanje na osnovu sokolskog telovežbačkog susta-va. To nam pokazuje i činjenica, da su ove godine na svesokolskom sletu u Pragu izaslanici japanskog prosvetnog i vojnog ministarstva do tančina proučaval: sav sokolski telesnovas-< pitni sistem, prikupili sva književna i druga pomagala te ih poneli u Japan. Naročito važnu zadaču imadu po ja-panskim školama školski lečnici u pogledu pregledavanja školske dcce, odnosno utanačenja učinka telesnih vežbi na njihovo telo. Broj školskih leka-ra ogroman je te ih je danas preko 30.000. FRANCUSKI VOJNI LIST O TIRŠU »La Frans Militer«, vojni list ministarstva vojske u Francuskoj, doneo je na sam dan rodenja Tirša na vidnom mestu jedan članak o tvorcu Sokolstva, nazivajuči ga »stvarateljem ne-odoljive narodne sile bez ikakvog na-oružanja«. U navedenom članku kritično je promatran sav sokolski rad u bivšoj Austriji, pre i za vreme rata, dalje sav ogroman uSpeh Sokolstva pri stvaranju češkoslovaške države i t. d. Članak završava sledečim rečima: »Zar baš Sokolstvo ne pokazuje, da je bez-bednost naroda u prvom redu osigu-rana njihovom moralnom vrednošču i nacionalnom disciplinom? Najpotpu-nije naoružanje te najbolja vojna spre-ma nikada ne može da nadomesti i zameni ove osnovne moralne vrline.« Jesam li poslao prelplafu c% za sokolske lisfove • flr. 4. >S O K O L S K I GLASNIK« God. M. — br. 44. Roslja-Fomler ♦ društvo га oslguranje i reosiguranje ♦ Beograd Proslava 50-godišnjice narodne po-bede u Splitu. Pred 50 godina sjajnom pobedom na općinskim izborima pala je uprava opčine Splita u narodne hr-vatske ruke, i 9 novembra 1882 bila je ustanovljena prva hrvatska opčinska uprava. Prelaz opčinske uprave iz italijanskih odnosno italijanaških u nacionalne hrvatske ruke znamenit je dogadaj 4 nacionalnom životu grada Splita, koji je kroz vekove disao hrvatskom i slovenskem dušom, a koji je več pred tisuču godina bio centar hrvatske države, te prve jugoslovenske državne tvorevine, a pred četiri stotine godina bio i prvim žarištem narodne književnosti i umetnosti. U isto vreme pred sedamdeset godina, t. j. dne 30 septembra 1862, pada još jedan važan datum u historiji Splita, a to je osnivanje »Narodne slav-janske čitaonice«, kao prvog udruženja narodnjaka i »Slavjanskog napredka«, kao pretežno udruženje pučana. Ova dva društva bila su žarišta nacionalne svesti, gde se je organizovao, vodio i upravljao narodni preporod, koji je urodio tako sjajnim pobedama naše narodne svesti, a koje su pobede isto-vremeno dale potstreka, snage i borbenosti i ostalim našim opčinama duž čitave naše Dalmacije, Hrvatskog Primorja i Istre. Jobiiarni kongres Jadranske straže u Skoplju. Jadranska straža izabrala je za svoj treči kongres, kojim ujedno proslavlja i desetgodišnjicu opstanka, staro Dušanovo Skoplje. Time ujedno hoče da proslavi i 20 godišnjicu bal-kanskog rata i oslobodenja Skoplja, koje je nakon pet i po vekova opet pelo u narodne ruke. Kongres, na ko-jem su učestvovali delegati i članovi Jadranske straže iz čitave zemlje, pre-tvorio 8e u značaj nu manifestaciju na-rodnog jedinstva i u jaku manifestaciju za naš plavi, sunčani Jadran. t Dr. Kamenko Subotič. Dne 14 oktobra umro je u Novom Sadu u 62 godini života, poznati pisac i dugogo-diSnji arhivar i bibliotekar Maticc srp- ske dr. Kamenko Subotič. Kroz dugi niz godina bfo je pokojnik odličan novinar i publicista, koji je gajio osobito prijateljske veze s bračom Čehoslova-cima. Pored njegovog rada na znan-stvenom polju, radio je i na belestri-stičkom. Postigao je vičih uspeha osobito kao dramatik. U Danskoj oživotvorene Andersenove priče. Nema skoro inteligenta, a danas skoro ni deteta, koje ne bi znalo za poznate priče čuvenog omladinskog pisca Danca Andersena. U Danskoj proslavljuje svake godine na vanredan način dan rodenja tog velikog Danca, čije je ime poznato svim kulturnim narodima. Svečanost se sastoji u tome, što se prireduju povorke, u kojima na-stupaju ljudi u krojevima : odelima u ulozi glavnih lica Andersenovih priča. Razume se, da je taj dan ujedno i največi praznik danske omladine. Bugarski glas o jedinstvu Jugoslo-vena. U »Filozofskom pregledu« izašao je duži članak Nikolova, koji piše o jedinstvu Jugoslovena. U tom članku nazivlje Nikolov i Bugare Jugoslove-nima te kaže, da je danas svest o nacionalnom jedinstvu i u bugarskom narodu tolika ili još jača nego u Jugoslaviji i ako političari o tome još neče da znaju i čuju. Ali narod če poči svojim putem i osvanuče dan kada če biti ostvareno veliko jugoslovensko carstvo. Otkriče spomenika palim legiona-rima u Pragu. U nizu proslava koje su održane 28 oktobra, na dan 14 godiš-njice oslobodenja Češkoslovačke, obav-ljeno je i svečano otkriče krasnog spomenika palim legionarima. Na spomeniku koji nosi posvetu: »Prag svojim palim pobedonosnim sinovima« i godine 1914—1918, uklesana su imena slavnih ratišta u Francuskoj, Italiji i Rusiji, te na svakoj od četirju strana je po jedna grupa figura legionara u boj-noj spremi i uniformi zemlje u kojoj su ratovali. Spomenik je izrad;o prof. Mar-žatka. Likovi su visoki po 2.70 m i stoje na postamentu visokom nešto preko 2 m. Nad čitavom grupom se diže u visinu 16 m visok monolit kao znak višine i veličine zahvalnosti Praga palim svojim sinovima, borema i junacima u velikoj borbi za oslobo-denje. KAKO PROSUĐUJE ZNANOST TIRŠEV RAD Tik pred sam svesokolski slet praški univerzitet priredio je u starodrev-noj auli Karolinuma svoju proslavu Tirševe stogodišnjice, o čemu smo več izvestili. Tada su o značenju Tirševog rada predavali profesori: dr. Birn- baum, dr. Vajgner, rektori dr. Pe-karž i inž. dr. Anderle. »Sokolski glasnik« doneo je več u nekoliko brojeva odmah iza sleta prevod predavanja br. dr. Vajgnera: »Tirš i problem zdravlja maloga naroda«. Sada je izdala ČOS sva predavanja u XIV svesci Tirševog zbornika, cime je omogučeno da se ovim predavanjima mogu okoristiti svi pripadnici Sokolstva, a naročLto društve- ni prosvetari i sokolski predavači. Upozoravamo na ovo izdanje i našu braču društvene prosvetare s napome-nom, da če i naš list, prema mogučno-sti, doneti u prevodu nekoja od ovih predavanja, da na taj način s njima upozna naše članstvo i time pripo-mogne što dubljem poznavanju velikog Tirša. NOVA KNJIGA O TIRŠU U NAKLADI ČOS Češkoslovačka obec sokolska izdaje u vlastitoj nakladi sve Tirševe spise pod nazivom »Sokolski arhiv«. Dosada su izdane več tri knjige o Tir-šu, i to u prvom redu njegovi spisi o Sokolstvu i telovežbi. Sadašnji, četvrti svezak, u isti mah je i prvi svezak Tir-ševih radova o umetnosti. Uvodne reči napisala je sama sestra Renata Tir-ševa. tm i Župa Beograd SOKOLSKO DRUŠTVO BEOGRAD III Osvečenje kamena temeljca dru-štvenoga doma, bilo je za ovo mlado Sokolsko društvo, jedna od najlepših i najmilijih želja. Vrednim radom i za-uzimanjem starešinstva i članstva, na-ročito uspešnim radom brata starešine Dobre Bogdanoviča, dom če biti u naj-skorije vreme dovršen. Gelolkupno članstvo se sprema za ovaj veliki dan otvaranja i osvečenja doma, koji je odreden za nedelju — 6 novembra ove godine. Tada če se otvoriti vrata s v ima, koji žele i hoče da zajedničkim radom pomognu ostvarenje visoko nacionalnih i kulturnih ciljeva i zadataka Sokola. Nestrpljivi Sokoli i Sokolvči neprestano dolaze i gledaju kako posao napreduje. Kako željno očekuju, da ih primi pod svoj krov! I oni najmanj i se raduju kad vide kako se skele porniču i posao dovršava. Tako i odra-sliji, pa i oni najstariji. Stalno je po nako na licu mesta, te s br. Mandilom, koji vrši stalan nadzor nad radom, daje upute kako bi se nešto dodalo, izmerilo, da bi bilo što bolje, lepše, udobnije. Dom je podignut na najlepšem mestu, pored same škole na St. Sm. Der-mu. Mesto visoko, zdravo, čisto i za-klonjeno od larme i prašine. Pored doma nalazi se uredeno letnje vežbalište, na kome su i dosad vežbali članovi i članice preko celog leta na žarkom suncu i čistom vazduhu. Svaki topliji dan sc koristi i vežba, ali, još malo pa če se preči u dom. Zemljištc na kome se nalazi dom i letnje vežbalište, zauzima prostor od preko 4000 kv. metara. Opština beo-gradska poklonila ga je Sokolu Beograd III. Pored toga clala je i svotu od dinara 250.000 za zidanje doma te mnoge radove na vežbal štu i oko doma. Ovaj gest Bcogradske opštine za-služuje največu hvalu, a Sok o Beograd III upisače to zlatnim slovima u svojoj istoriji. 1 medu gradaiistvom je znatan broj dobrotvora, koji su pomogli, da ovaj kraj dode do jedne ovako lepe sokolane, nasušne potrebe ovoga kraja, koja če služiti svima nacionalnim, kulturnim i humanim manifestacijama cele okoline. Dosadašnji rad ovoga društva daje dovoljno garancije, da če u buduče još večim poletom i jačom voljom ra-diti na prikupljanju omladine i sprema ti je za uzvišene ciljeve, za čast Kralja i otadžbine. Neka brača iz Sokola Beograd Ш ovako ustrajno i voljno produže svoj započeti rad, pa če uskoro videti i ploda svoga rada, što če mu služiti na čast, di.'ku i ponos. U to ime neka Vam je, bračo i sestre, srečan rad u novome domu! —I-ič. IZ ŽUPSKOG TEHNIČKOG ODBORA Posle sednice društvenih načelnika osetio se intenzivniji rad kako je to načelništvo župe na svojoj sednici konstatovalo na temelju dobivenih mesečnih izveštaja kao i referata po-jedinih referenata, koji su obišli društva. Prema tim izveštajima, društva su se povukla u vežbaonice, u kojima je otpočeo zimski rad, a to je redo-van rad uz održavanje tečajeva i pri-prema za saveznu izložbu, na kojoj mora biti tehnički rad i istorijat jasno prikazan. SOKOLSKO DRUŠTVO BEOGRAD V U svojim prostorijama u »Domu kulture« održaje društveni tečaj, koji vodi načelnica društva uz pomoč teh-ničkog odbora župe kao i uz pomoč starešinstva društva. SOKOLSKO DRUŠTVO BEOGRAD VII Ovo najmlade društvo s povoljnim uslovima za rad takoder je odlučilo da stvori vodnički naraštaj zbog čega i održaje društveni prednjački tečaj, na kojemu takoder predaju članovi žup-skog tehničkog i prosvetnog odbora. SOKOLSKO DRUŠTVO SMEDEREVO Društvo održaje tečaj, koji je po-čeo 10 oktobra a završana 10 decembra. Na tečaju ima 10 slušalaca. Na tečaju predaju članovi prednjačkog zbora, prosvetnog odbora i starešinstva. SOKOLSKO DRUŠTVO ARANĐELOVAC Putujuči prednjak župe uz pomoč društvenih članova održaje prednjački tečaj. Na tečaju ima 16 slušalaca. Tečaj traje mesec dana. SOKOLSKO DRUŠTVO POŽAREVAC Društvo je ispitalo uslove za osnivanje čete u Botevcu. Te je uslove ocenio TO župe i predložio starešinstvu župe s molbom da sc četa u Botevcu pripoji matičnom društvu u Po-žarevcu, a što je župsko starešinstvo i usvojilo svojim rešenjem od 15 prošlog meseca. SOKOLSKO DRUŠTVO BEOGRAD III Dne 6 o. m. društvo stupa u svoj dom. Istina on još ima nešto duga, ali može se reči, da je to prvi dovršeni sokolski dom kao vlasništvo sokolskog društva. Društvo če toga dana prirediti akademiju, da tako svečano obeleži stupanje u svoje društvene prosto-rije. Nema sumnje, da je to radost i lepa uspomena za sve članstvo toga društva. Isto tako radosno je i načelništvo župe sa tehničkim odborom, jer se tim obezbeduje tehnički i ideološki napredak i razvitak Sokolstva odgova-rajučim ritmom. Uzgredice napominje-mo, da je beogradsko Sokolstvo za dve poslednje godine podigl« četiri kompletna letnja vežbališta, da je izgradilo nekoliko domova, od kojih je največi dom Sokolskog društva Beograd - matica, koji če po svome položaju, veličini i lepoti vežbališta biti medu največim domovima u državi. Z. P. SOKOLSKO DRUŠTVO VELIKO GRADIŠTE Sokolsko društvo Veliko Gradište održalo je 23 oktobra javan čas u svojoj sokolani, za koji je gradanstvo pokazalo veliko interesovanje. Čas je počeo u 3 časa, a svršio se u 5 i po po podne. Nastupile su sve kategorije, i to s poželjnim uspehom: ujednačeno, tačno i s elanom, novim za našu varošicu. Brat prosvetar Ilič u nekoliko reči zahvalio je gradanstvu na obilnoj poseti (oko 200) naglasiv, od ikolike je važnosti i vaspitno nacional-nog značaja harmonisko fizičko i moralno razviče sokolske omladine pa je zatim brat starešina, saslušan najpaž-ljivije, održao kratak fi°vor »Dom, škola i Sokolstvo«, koji je učinio jak dojam na prisutne. Sve. tačke telovežbe, počev od one s barjačičima pa završujuči s ribljim Skokovima, izvedene su na potpuno zadovoljstvo. Na ovome javnom času vežbalo je 10 članova, 18 muškog naraštaja, 16 ž. naraštaja, 42 muške dece i 24 ženske dcq£. Župa Cel/e SOKOLSKO DRUŠTVO HRASTNIK Dne 28. oktobra na češkoslovaški narodni praznik je tudi naše društvo priredilo lepo slavnost na zgodovinsko zmago pri Kumanovem. — V okusno okrašeni telovadnici se je zbralo ob pol 20. uri zadovoljivo število članstva in ostalih udeležencev. Kot vedno smo pa tudi ta večer opazili, da manjkajo mnogi ugledni ljudje in podjetniki Hrastnika. O pomenu Kumanovske bitke je poročal br. Mahkota, članski oktet je ubrano zapel »Buči, buči morje Adrijansko« in pa iz »Bratskog zagrljaja«. Br. inž. Freier je temperamentno recitiral »Albanske gore«. Sestra Jenkova je s svojim ljubkim glasom prebrala ciklus Stritarjevih pesmi »Raja«; enako je zadovoljila s. Peternclova. Ob zaključku je br. starosta pozval vse navzoče, da kliknejo trikratni Zdravo kralju Aleksandru in starešini Sokolstva prestolonasledniku Petru. Kljub lepemu programu v proslavo kumanovske bitke bi se lahko obenem proslavil češkoslovaški narodni praznik, saj je naša in njihova usoda neločljivo združena. Celi proslavi bi dalo to še lepše lice, saj je tudi češkoslovaški narod dal kri in vso svojo moralno in materialno pomoč kumanov-ski zmagi. V bodoče naj bi se sličnih stvari ne prezrlo. —z. Župa Cetinje SOKOLSKO DRUŠTVO TIVAT ^ Pred par meseci premešten je starešina društva br. Dragoljub Stojanovič u Dubrovnik, pa je zbog toga Sokolsko društvo Tivat održalo vanrednu skupštinu u nedelju na 23 oktobra o. g. Dobro posečenu skupštinu otvorio je društveni potstarešina br. Franjo Les, pozdravljajuči izaslanika župe I zame-nika župskog starešine br. Bruna Marčiča, te pretstavnike okolnih bratskih društava i zatim prešao na dnevni red. Jednoglasno i bez protupredloga izabran je za starešinu društva dosa-danji potstarešina br. Franjo Les. a na njegovo mesto za potstarešinu br. Fred Zorati, int. ppukovnik mornarice. Ova-kovim izborom postavljena su na čelo društva brača, koja če znati i moči po diči društvo do zameme višine i voditi društvo kako to zahteva naša sokolska misao. pa je izbor brata starešine i potstarešine svestrano primljen največim zadovoljstvom. Nakon izbora održao je zamerak starešine župe br. Bruno Marčič predavanje »O kumanovskoj bitci«, čije su poslcdice bile budenje jugosloven-ske misli. .Vanredno lepo predavanje održano govorničkom spremom, bilo je budno saslušano od lepog broja pri-sutnih. Na slušaocima se je opazilo, kako predavanju posvečuju naročitu pažnju, pa su govornika pozdravili jakim aplauzom. Korisno bi bilo i po-željno je, da bi se slična predavanja održavala što češče, pogotovo sada, kada nastaju zimske večeri. b. Župa Kranf SOKOLSKO DRUŠTVO BOHINJSKA BISTRICA V dneh od 3. do 9. tekočega meseca je priredila župa Kranj za tukajšnje društvo društveni prednjaški tečaj pod vodstvom župnega prednjaka br. Rakarja. Tečaj se je vršil ob večernih urah in so se istega udeleževali člani in naraščajniki z največjim zanimanjem. Župni prednjak br. Rakar je pokazal vse svoje temeljito strokovno znanje. Kljub kratki dobi je predelal s tečajniki najvažnejša poglavja iz vseh sokolskih strok prav nazorno in metodiško, teoretično in praktično. Lahko trdimo, da bo njegovo smotreno delo rodilo v društvu bogate sadove. Župi Kranj moramo samo čestitati, da ima tako marljivega in strokovno tako veščega prednjaka. Župa Cjubl/ana SOK, DRUŠTVO LJUBLJANA-ŠIŠKA Prosvetni odbor Sokolskega društva Ljubljana-Šiška je priredil v nedeljo 30. oktobra v veliki dvorani Sokol, doma protituberkulozno predavanje, združeno s filmom »Dva brata«. Predaval je br. dr. Ciber, ki nam je v izbranih besedah razložil vzroke naše najbolj zahrbtne bolezni jetike. Poučnemu predavanju je nato sledil film, ki so ga spremljale plošče. Film je zajet iz življenja bratov Pavla in Ivana v Turopilju. Oba sta nagnjena k sušici, toda eden še pravočasno ozdravi, do-čim drugega umori alkohol, ki spravi vso njegovo družino v propast. Film se odlikuje po lepih naravnih slikah in nam obenem nazorno pokaže, kako se ozdravi trebušna tuberkuloza ali su-šica. Dvorano je skoro do zadnjega kotička napolnila mladina, radi česar se bo predavanje še enkrat ponovilo in t°v Petek 4. novembra ob pol 8. uri v veliki dvorani Sokol. doma. — K temu lepemu in poučnemu predavanju oziroma filmu vabimo vse brate in sestre. Vstop prost. ŠIRITE SOK. dana zašto Г bi!c utak- demija s razlicntlm' tehiiT fT nim i diletantskim tačkama”’ ' ovoga dana, „ . —. Uspeh bratskih društava, bio ЈсЛ^То \"obar°d 3) Društvene javne vežbe. _ 'p0' kom meseca juna, jula, avgusta i septembra, održala su gotovo sva društva svoje javne vežbe osim društava: Vrgorca, Potomja, Imotskog, Tomislav Grada i Janjine. Sve javne vežbe pot-puno su uspele, ali ipak sc mora naglasiti, da je javna vežba sokolskog društva Blato bila najbolja, i po broju i po poseti, kao i po disciplini i uvež-banosti. Osim društava, priredile su svoje javne vežbe Sokolske čete: Du-ži, Smokvica, Poljica, Posušje i Hum. Kod svih nastopa braea izasianici žup-ske uprave i tehnickog odbora konsta-tovali su, da se svugde posvečuje vrlo malo pažnje odelu vežbača svili kategorija, pa se mole braea načelnici i starešine društava, da u buduče odevanju vežbača posvete najozbilniju pažnju i da se ne dozvoli nastup bez propisnog odela. Na svim javnim vežbama u 23 društva istupilo je u prostim vežbama: članova 385, članica 123, članova četa 655, članica četa 0, naraštaja četa 125, naraštaja muškog društava 235, naraštaja ženskog 229, muške dece 565, ženske dece 389, učenika 456, učenica 325; ukupno muških 2421 a ženskih 1066; svega 3487. Kada se uzme omer s prošlih javnih vežba, podbacila su društva: Mostar, Dubrovnik, Trebinje, Korčula, Čapljina. Ostala društva s malim napretkom, a neka su zadržala svoj broj. Na ovim javnim vežbama razvito je 6 četnih zastava, i to: Ljubomir, Dražljevo, Vrba, Lokve, Divin, Plana i Hum. 4) Utakmice sokolskih četa. — U sedištima matičnih društava, koje ima-ju svoje čete, priredene su utakmice četa za naslov prvaka u društvu. Te utakmice priredila su društva: 1) Sokolsko društvo Avtovac. — Nastupile su sve čete sem Ključa i Go-ranskog. Uspe'h utakmiea bio je sledeči: I mesto postigla je četa Miho-Ijače sa 164.080 tačaka, II Gračanica sa 136.920 tačaka, III Lipnik sa 136.810 tačaka. Sokolska četa Mulji postavila je samo dva pojedinca. Najbolji rezultati postignuti su kod ovih četa: trčanje na 100 metara za 12 sekundi, bacanje kugle od 7'A kg 11.20 m, skok u vis 140 cm, skok u daljinu 560 cm. 2) Sokolsko društvo Blato. — Na- stupila je četa Smokvice sa svojih 5 odeljenja; rezultat jc bio: I mesto postigla vrsta II sa 140.450 tačaka, II vrsta IV sa 127.200 tačaka, III vrsta III sa 120.540 tačaka, IV vrsta I sa 113.040 tačaka, V' vrsta V sa 112.680 tačaka. Najbolji rezutati u pojedinim granama sledeči su: trčanje na 100 metara za 12 sekundi, skok u vis iz zaleta 140 cm, skok u dalj iz zaleta 450 cm, bacanje kugle 880 cm. 3) Sokolsko društvo Bileča. — Utakmicama pristupile su sve čete;, rezultat je sledeči: I mesto postigla je četa Plana sa 140.730 tačaka, II Divin sa 134.620 tačaka, III Fatnica sa 127.970 tačaka, IV Moško sa 127.650 tačaka, V Ljubomir sa 121.400 tačaka. Najbolji uspesi u pojedinim granama lake atletike bili su: trčanje na 100 metara 13 sekundi, bacanje kugle 10.40 metara, skok u vis iz zaleta 135 cm, skok u dalj iz zaleta 542 cm. ‘ 4) Sokolsko društvo Čapljina. — L takmicama pristupile su sve čete sem Gabele, koja je postavila samo 2 pojedinca. Uspeh utakmiea bio je sledeč!:' I mesto postigla je četa Tasov-čići sa 165.870 tačaka, II Prebilovci sa 157.540 tačaka, III Klepci sa 136.420 tačaka, IV Počitelj sa 125.300 tačaka. Najbolji uspesi u pojedinim granama lake atletike bili su sledeči: trčanje na 100 metara 14 sekundi, skok u vis iz zaleta 140 cm, skok u dalj iz zaleta 517 centimetara, bacanje kugle 10 metara. 5) Sokolsko društvo Dubrovnik, — Utakmicama su pristupile sve čete sem Orašac, Zaton i Vitaljna. Uspeh utakmiea bio je sledeči: 1 mesto postigla je četa Mokošicc sa 157.600 tačaka, II Čilipi sa 156.590 tačaka, III Gornja Župa sa 128.290 tačaka. IV Pločice sa 122.470 tačaka, V Manda-ljena sa 100.000 tačaka, VI Duriniči sa 62.170 tačaka. Rezultati postignuti su u pojedinim granama: trčanje na in« me*ara k3 sekundi, bacanje kugle ; 0 m> skok u vis iz zaleta 140 cm. skok u dalj iz zaleta 466 cm. 6) Sokolsko društvo Gacko. — Utakmicama pristupile su sve čete; rezultat bio je sledeči: I mesto postigla je četa Nadiniči I sa 184.620 tačaka, II Samobor sa 177.250 tačaka. IW Nadiniči II sa 159.270 tačaka, IV Korita sa 158.480 tačaka, V Vrba sa 158.420 tačaka, VI Dražljevo sa 157.650 tačaka, VII Izgori sa 156.790 tačaka, VIII Kazanci sa 148.180 tačaka, IX Fojnica sa 147.140 tačaka, X Stepen sa 143.000 tačaka, XI Kula Fazlagič sa 121.600 tačaka, XII Dobrelji sa 114.210 tačaka, XIII Jasenik sa 111.690 tačaka. Najbolji uspesi u pojedinim granama lake atletike bili su sledeči: trčanje na 100 metara za 12 sukundi, skok u vis iz zaleta 145 cm, skok u dalj iz zaleta 556 cm, bacanje kugle 12.25 metara. 7) Sokolsko društvo Imotski, — Utakmicama su pristupile sve čete; uspeh bio je sledeči: I mesto postigla je četa Proložac sa 190.000 tačaka, II Podbablje sa 182.000 tačaka, 111 Krivo-dol sa 143.560 tačaka, IV Posušje sa 135.432 tačaka. Najbolji uspesi u pojedinim granama bili su sledeči: trčanje na 100 metara 12 sekundi, skok u vis iz zaleta 148 cm, skok u dalj iz zaleta 555 cm, bacanje kugle 11.95 metara. 8) Sokolske društvo Nevesinje. — Utakmicama su pristupile sve čete sem Trešnjevice, Bojišta, Uloga i Rilja dok je četa Hrušta postavila pojedince. Uspeh utakmiea bio je sledeči' I mesto postigla je četa Bijenja sa 140.190 tačaka, HI Udrežnje sa 139.630 tačaka, III Miljevac sa 130.710 tačaka, IV Ki-fmo Selo sa 128.720 tačaka, V Trusina sa 121.660 tačaka, VI Biograd sa 116.480 tačaka, VII Rabina sa 116.450 tačaka, V'MI kvuševljani sa 84.510 tačaka. Najbolji rezultati u pojedinim granama lake atletike bili su sledeči: trčanje na 100 metara 13 sekundi, bacanje kugle 10.77 metara, skok u vis iz zaleta i34 centimetara. skok u dalj iz zaleta 545 centimetara. 9) Sokolsko društvo Mostar. — Utakmicama pristupile su sve čete sem Zijemalja i Žitomisliča. Uspeh utakmiea bio je sledeči: 1 mesto postigla je četa Pijesci sa 117.480 tačaka, II Bačeviči sa 115.230 tačaka, III Bi-jelo Polje sa 113.150 tačaka, IV Viho-viči sa 107.260 tačaka, V Hodbina sa 96.820 tačaka, VI Bačeviči sa 87.420 tačaka, VII Rotimlje sa 16.550 tačaka. Najbolji rezultati su u pojedinim granama lake atletike: trčanje na 100 metara 13 sekundi, skok u vis iz zaleta 144 cm, skok u dalj iz zaleta 535 cm, bacanje kugle 9.90 metara. 10) Sokolsko društvo Ljubuški. — Utakmicama pristupile su sve čete; uspeh je bio sledeči: I mesto postigla je četa Grab I vrsta sa 103.380 tačaka, II Vitina I vrsta sa 99.050 tačaka, III Grab III vrsta sa 97.170 tačaka, IV Klobuk II vrsta sa 94.190 tačaka, V Vitina II vrsta sa 90.710 tačaka, VI Grab II vrsta sa 84.910 tačaka, VII Klobuk I vrsta sa 81.150 tačaka. Rezultati u pojedinim granama bili su najbolji: trčanje na 100 metara 14 sekundi, bacanje kugle 9.90 metara, skok u vis iz zaleta 125 cm, skok u dalj iz zaleta 520 cm. 11) Sokolsko društvo Trebinje. — Utakmicama su pristupile sve čete sem Zupei, Grab, Hum i Poljice. Uspeh je bio sledeči: I mesto postigla je četa Lastva I vrsta sa 136.800 tačaka, II Di-var I vrsta sa 110.370 tačaka, III Duži sa 94.010 tačaka, IV Đivar II vrsta sa 87.110 tačaka , V Lastva II vrsta sa 75.330 tačaka. Najbolji rezultati u pojedinim granama bili su sledeči: trčanje na 100 metara za 14 sekundi, bacanje kugle 8.95 metara, skok u vis iz zaleta 140 cm, skok u dalj iz zaleta 475 centimetara. 12) Sokolsko društvo Ljubinje. — Utakmicama su pristupile sve čete sem Dračeva, Ravnog i Strujiča. Uspeh utakmiea bio je sledeči: I mesto postigla je četa Krajpolje sa 142.500 tačaka, 11 Ubosko sa 136.030 tačaka. — Najbolji rezultati na utakmicama bili su u pojedinim granama: trčanje na 100 metara 12 sekundi, bacanje kugle 10 metara, skok u vis iz zaleta 132 cm, skok u dalj iz zaleta 460 cm. 13) Sokolsko društvo Konjic. — Utakmicama su pristupile sve čete sem Čičeva i Ostrošca. Uspeh utakmiea bio je sledeči: 1 mesto postigla je četa Borci sa 132.170 tačaka, II Kula sa 119.000 tačaka, III Bijela sa 106.120 tačaka. Najbolji rezultati na utakmicama u pojedinim granama bili su sledeči: trčanje na 100 metara 13 sekundi, bacanje kugle 10.60 metara, skok u vis iz zaleta 135 cm, skok u dalj iz zaleta 470 cm. 14) Sokolsko društvo Stolac. — Utakmicama su pristupile sledeče čete sem Dabar Polja, Donji Poplata, dok je Dabrica nastupila s pojedincima. Uspeh utakmiea bio je sledeči: I mesto postigla je četa Trijebanj sa 149.400 tačaka, II Lokve sa 139.320 tačaka, 'III Donji Poplati sa 127.040 tačaka. Najbolji rezultati u pojedinim granama lake atletike bili su sledeči: trčanje na 100 metara 13 sukundi, bacanje kugle 9.95 metara, skok u vis iz zaleta i43 cm. skok u dalj iz zaleta 550 cm. Time su bile zaključene utakmice sokolskih četa, od kojih je nastupilo na utakmicama 67, a 21 nisu se oda-zvale. Od tih 67 četa nastupilo je 81 odeljenje sa 486 utakmičara. — (Svrši-če se u broju od 11 novembra. Uredn.) SOKOLSKO DRUŠTVO BLATO Pomen najmladim narodnim mučenicima. Hvalevrednom inicijativom rodo-ljubnog Sokolskog društva Blato, priredene su zadušnice i svečani pomen dana 16 X tek. god. u ovoj varoši. Pomena vrednim narodnim mučenici-ma: Vladimiru Gortanu, Marušiču, Bidovcu, Milošu i Valenčiču, kojima nasilna smrt ugasi mlade rodoljubne ži-vote, samo zato, što su ti životi bili prožeti neodoljivom ljubavi prama na-pačenoj zemlji, prama mučeničkom narodu i prama svojem, po tudinu pro-ganjanom i zatiranom, jeziku. Sokolsko društvo je pozvalo sve mesne kulturne ustanove i gradanstvo da prisustvujc ovom svečanom pomenu, te tako iskaže harnost i pijetet se-nama onih, koji položiše mlade živote na oltar radi slobode svoje zarobljene domovine. Jutrom u 9 sati bila jc misa s mrtvačkim odrešenjem; prisustvovalo je odaslanstvo Sokola, Glazbenog društva, Jugoslovenske čitaonice, te ostalih mesnih korporacija uz veliki broj gradanstva. Uvečc u šest sati u dupko punoj dvorani usledio je svečani pomen na uspomenu druge odnosno treče obletnice smrti naših istarskih mučenika. Svečanost jc otpočela pevanjem narodne himne, koju je članstvo Glazbenog društva skladno i melodiozno otpevalo. Zatim je uslcdila prigodna deklamieija: »Mučenicima« od Rikarda Kataliniča, koju je član pomladka Vlatko čustveno reeitovao. Brat Don Frano Milat održao je zatim vrlo lepo i uspelo prigodno predavanje, u kojemu je u detaljnim po-tezima prikazao razvitak jugoslovenske misli od vremena doscljcnja naših pradedova u današnju veliku našu do-movinu Jugoslaviju. Prikazao je u kratkim potezima što je sve pogodo-valo, a što prečilo razvijanju jugoslo-venstva u našoj domovini i kako su i najnovije žrtve mladih heroja puljske i bazovačke tragedije samo vitice u lancu žrtava, koje su položene na oltar razvijanja i staloženja jugoslovenske misli i močne Jugoslavije u kojoj samo jedinoj svima je Jugoslovenima spas, opstanak i budučnost. Brat predavač je bio nagraden burnim aplauzom. Zatim je članstvo Glazbenog društva skladno otpevalo pesmu »Sa Severa« od Lahoveckog i ubralo priznanje. Uspelom ddklamacijom mališana Gugiča »Istarskim mučenicima« za-vršio je ovaj svečani pomen ozbiljno i dostojanstveno, kako to traži pijetet prama narodnim mučenicima: Večna im slava! Ž.upa OsifeK OKRUŽNI SLET U VINKOVCIMA Krajem septembra ove godinc bili su Vinkovci pozornicom velikog sokolskog slavlja. — Naime 24 i 25 septembra 1932 održan je u Vinkovcima drugi okružni slet Sokolskog okružja vinkovačkoga. — Sa ovim sletom spojena je i svečanost razvitka nove zastave konjičkog otseka Sokolskog društva Vinkovci. — Ovaj konjički otsek broječi 34 izvršujuča člana razvio sc tečajem poslednjih dveju godina u svom radu u tolikim razmerima, da je došlo i do nabave nove zastave njegove. Na 24 septembra kroz celi dan stizavali su u Vinkovce pripadnici okolnih bližih i daljnih sokolskih jedi-nica, spadajueih pod vinkovačko okružje, a takoder i članovi i članice društava izvan 'ovoga okružja. — Svi pridošli bili su po odboru za doček i smeštaj dočekani. — Na večer u 8 sati u velikoj dvorani »Hrvatskog Doma« održana je svečana akademija od 12 tačaka od toga 9 telovežbenih, jedna pevačka i dve glazbene (fanfara vin-kovačkog društva i tamburaški zbor društva Otok). Poset je bio obilan i velika dvorana bila je ispunjena do poslednjeg mesta. — Sve tačke raspo-reda izvedene su na potpuno zadovoljstvo prisutnih. a osobito se dopala tačka »Narcis«, izvedena po članicama domačeg društva. Drugi dan. 25 u jutro, prolazila je gradskim ulicama sokolska fanfara svirajuči budnicu. — Iza toga sledio jc opet doček na železničkoj staniei onih gostiju, koji su prispevali jutar-njim vlakovima. — Istodobno su na sletstu vršena natecanja i pokusi za proste vežbe, što je potrajalo sve do iza deset sati do pOdne. — U 11 sati do podne krenula jc ša sletišta kroz grad povorka u kojoj je bilo ukupno 1135 sokolskih pripadnika, a sudelo-vala je u istoj i vojska domačega garnizona. U povorci su se najviše isticali članovi i članice seoskih četa u sremskim seljačkim narodnim nošnjama. — Povorka se, prošavši glavnim gradskim ulicama, zaustavila oko podneva na Trgu Slobode ispred svečanosne estrade, podignute u svrhu obave sve-čanog čina razvitka zastave. — Po-najpre je starešina vinkovačkog društva brat dr. Šumanovac Pajo pozdra-vio izaslanika Njegovog Veličanstva Kralja, pukovnika i komandanta 17 peš. puka g. Piročanca Dobrivoja. — Izaslanik Njegovog Veličanstva Kralja odgovorio je na pozdrav i pozdra-vio Sokolstvo i njegov današnji veliki praznik. — Izaslanik bratskoga Saveza i župe Osijek, starešina Sokolske župe Osijek, brat Petrovič Dimitrije po-zdravio je prisutne u ime Saveza i župe Osijek. — Zastavi je kumovao Mi-nistar za fizičko vaspitanje naroda br. dr. Kraljevič Dragan koji je izaslao svoga zamenika načelnika Ministar-stva g. Petroviča. — Nakon što je zastava po zastupniku kuma razvijena, izrdkao je isti snažan patriotski govor — sledilo je zakucavanje spomen -čavliča, zakletva zastavnika i predaja zastave istomc po starešini bratu dr. Šumanovcu. — U isto vreme stigla jc depeša Ministra Pretsednika brata dr. Srškiča Milana koja je sa estrade pročitana i burno pozdravljena. Za-stupnik Ministra prosvete g. Andrije-vič Dušan, načelnik Ministarstva održao je takoder topao i srdačan sokolski govor kao i izaslanik bana Savske banovine, okružni inšpektor iz Osijeka brat Dejanovič Mile. — Mala sestrica Čavrak Pavica recitovala je pri-godnu pozdravnu spomen pcsmicu. — Sve prisutne sokolske zastave priklonile su se k novoj razvijenoj zastavi i pozdravile ju bratski, a Sokolstvo je u mimohodu prošlo pored estrade. — Po tome je sledio svečani banket u gornjim prostorijama hotela Lehrner kojemu je prisustvovalo oko 50 lica. Po podne u tri sata na improvizi-ranom sletištu na športskom stadionu Z. i G. Š. K. »Cibalia« održana je javna vežba koja je sadržavala 15 tačaka. — Medu inim nastupili su i vojnici 17 peš. puka sa vežbama s puškama. — Prostor i objam ovoga članka ne dozvoljava da se osvrnemo na sve tačke pojedinačno ali je potrebno istači simboličku vežbu »Morje Adriansko« izvedenu zajednički po članovima i članicama Sokolskog društva Vinkovci. — Ne sme se prešutiti niti nastup sta-rijc brače, njih 20 na broju, koji su od-vežbali Tirševe proste vežbe iz* godi © CIKORIJA ne f882. — Izvedbu vežbi pratila je vojna glazba 17 peš. puka i fanfara Sokolskog društva Vinkovci. — Po-■seta javne vežbe bila je rekordna, što se odrazilo i na blagajni, jer su svl ulaznicc na jagmu rasprodane. — l sam sumrak završena je javna vežba. — Na večer održana je u prostorijama hotela Lehrner zabava sa igrankpm koja je potrajala do jutra, -t- Napose se mora naglasit pažnja'susedne bratske župe Beograd, koja je na ovu priredbi! poslala svog izaslanika brata načelnika Spernjaka Bogdana koji je u ime iste župe i zakucao u zastavu spo men - čavlič. — Moralni uspeli ovih priredaba zavidan je, a iza njega n je izostao niti materijalni koji je prešao sva očekivanja. tupa Slcoplje POLAGANJE PREDNJAČKOG ISPITA Na dan 3 oktobra ove godine odr-žati su društveni prednjački ispiti pri načelništvu okružja Štip. —? Na iste se prijavio samo brat Mihajlo, Slejče, član Sokolskog društva Štip, i isti ga je po-ložio s uspehom s p o s o b a n. Župa SušaU - RifeRa SOKOLSKO DRUŠTVO GRIŽANE-BELGRA Javna vežba u Grižanima. Mlado Sokolsko društvo Grjžane-Belgra priredili) je dana 9 oktobra t. g. jsvojii prvu javnu vežbu na trgu u Gri-žanima, za koju se je živo j ustrajno pripremalo, tako, da je ova priredba, i ako je več ppodmaklo vreme za Vanj ske priredbe, donela vanredno lep uspeh i odličan poset. Odmah posle ručka prispeli su prvi gosti, pun autobus sokolske inln-deži iz Novog-Vinodolskog pod vodstvom brata Harapina, načelnika iiov-Ijanskog društva i sestre Dasovie, a malo zatim članovi Sokols«)g društva Selce predvodeni }>o svom starešini bratu Lončariču, tc crikveničko Sokolsko društvo s dva velika autobusa, na čelu sa' starešinom bratom dr. Breli-čem i bratom Jankom Jazbeeom, načelnikom Vinodolsko - uskočkog okn: žja, te članovi Soktrfs'kot! društva Hrt-bir! — Sokolsku župu Sušak - Rijeka • zastupao je župski načelrk brat B> ras, koji je bio na vežbalištu od ;pri sutnih burno > pozdravljen. Domače društvo dočekalo^je gi»stc| na trgu, gde je formiranaj lepa povorka, koje je prošla s erikven.čkom glaz-bom na čelu kroz mesto u gustoni špa-liru naroda. U 16 sati počela je. javna vežba pod vodstvom društvenog načelnika brata Hreljea, na kojoj su nastupila sva prisutna društva. Sve kategorije članstva svojim nastupom pos\e su zadovoljile izvodeči vežbe precizno i skladno, a naročito ženski naraštaj sa svojim splitskim vežbama pod vod stvom sestre Dasovič, načelnice nov-ljanskog Sokolskog društva. Iza vežbe pozdravio je društveni starešina brat Knez prisutnu br-.iču Sokole i opčinstvo. Govor jc Mo .-pomračen burnim i oduševijeniift poklieima Kralju, saveznom starešini Nje^. Vis. Prestolonasledniku Petru i Jugoslaviji. Navečer je' održana u društvenim prostorijama ;vrlo uspela zabava s plesom. Mč. SOKOLSKO- DRUŠTVO PAG Pred dva meseca osnovan je u ovom društvu stalni pozorišni otsek. Upravi otseka pošlo je za rukom da za održavanje pozorišnih igara pri-vuče osim redovitih sokolskih članova i lepi broj članova diletanata izvan Sokola, te se možemo nadati, da če i oni kroz kratko vreme opaziti u društvu plodove kulturnog i nacionalnog sokolskog rada i postati jednom vršni saradnici društva. Diletanti pozorišnog otseka, sa svojim vrednim režiserom br. Ivanom Sperom na čelu, marljivo sc spremiju za prikazanje komada »Naši pid Učkom«, od Vik to ra Čara Em na. Več sada postoji u mestu veliko interesovanjc za pomenuti pozorišni komad iz života naše zarobljene bračt u Istri. J- U. Str. 6. »SOKOLSKI GLASNIK« God. IH. — br. 44 Z.upu Varaždin TRIDESETGODIŠNJICA SOKOL. DRUŠTVA VARAŽDIN Uprava Sokolskog društva Vara- ■ din zaključila je, da još ove godine svečanim načinom proslavi tridcsetgo-d:šnjicu svog opstanka i neprekidnog a da. Svoj jubilej proslaviče društvo azvičem novog društvenog barjaka, lok če dosadanji barjak predati nara-štaju. Usled župskog i praškog sleta ni ie sc ta proslava mogla održati tokom leta pa če se ista obaviti u mesecu decembru ove godine. Nj. Vel. Kralj iz-voleo je prihvatiti kumstvo novog društvenog barjaka te je o toj odluci več društvo obavešteno. Samo razviče oba-viče se u prisutnosti naročitog izaslani-kog kazališta. Potrebno je stoga, uoči te znatne veeanosti za Sokolstvo ovoga kraja, ■ pomenuti nešto iz povesti Sokolstva u starodavnem gradu Varaždinu. Još mnogo pre osnutka »Hrvat-kog Sokola« u Varaždinu (osnovan 5 januara 1902 g.) postojalo je u Varaždinu »Društvo za tjelovežbu Varaždinski Sokol«. Pravila tog društva pri-hvačena su na sednici od 31 oktobra 1877 godine i kako su odmah potvrde-na, započelo se je radom. Prvim starešinom (pretsednikom) bio je izabran sudski večnik Slavoljub Pump, potsta-rešinom Stjepan Sekovanič i tajnikom losip Plantič. Prve Sokole vežbao je učitelj gimnastike Dragutin Nilius, koga je closkora zamenio Ljudevit Sorli-ni. Društvo je priredilo nekoliko na-stupa, a članovi istoga nastupali su i na javnim vežbama u Zagrebu. Isprva su ti Sokoli nosili modre ^košuljc, kojč su kasnije izmenili sa ervenima. a mesto kapa pokrivali su glave velikim še-širima, o koje su natakli dugo sokolsko pero. Na žalost to društvo nije dugo opstojalo. Godine 1885 gubi se svaki spomen o njemu i do početka ovog stoleča ne pokreče se sokolska misao u Varaždinu. Nastupom novog stoleča i jačim ookretom narodnosnog pitanja oživi opet u Varaždinu sokolsko pitanje. Sokol imao je postati središtem sveg na-eionalnog života patriotskih gradana. Kroz čitavu godinu 1901 ozbiljno se priprema osnutak Sokola. Na prvo j skupštini 5 januara 1902 godine prihvaćena su prva pravila i izabran prvi odbor: starešina dr. Rudolf Horvat, sudski pristav, tajnik H. Vukovič, poslovoda Jovo Mandič, blagajnik Artur Deutsch. Za malo izabra ni su i zamenik starešine dr. Stjepan Stankovič i voda Ljudevit Filipec, a u odbor su, pored spomenutih, ušli Ma-to Frlan, Duro Hrnčič, Milutin Klaš-nja, dr. Aleksandar Ernst, Fran Lehpa-mer i Dragutin Goger. Društvu ustu-pa grad gombaonu, u kojoj se vežba neprekidno, osim za vreme rata. Društvu se je prijavilo preko stotinu izvr-šujučih članova pa je doskora izabran i prvi tehnički odbor, u koji su ušli: Filipec, Somodi, Zobovič, dr. Stankovič, V. Šuligoj, Uduč, Lazar, Beloj i Zima. Prvu vežbu priredilo je društvo uz sodelovanje Sokola iz Zagreba i Osijeka, 13 jula 1902 g. u gradskoj gombaoni. Prvi poset varaždinskog Sokola učinjcn je hrvatskom društvu u Idriji, gde sc je razvijao sokolski barjak. 1 baš ta prvi polazak u Idriju ostavlja duboki trag u prošlosti varaždinskog Sokola, jer tokom celog svog delovanja stoji varaždinski Sokol u srdačnoj i bratskoj vezi sa sokolskim društvima u Sloveniji, a naposc s oni ma u neposredno j bližini u: Ljutomeru, Središču ob Dravi i Ormožu. Ta veza bratske uzajamnosti ostala jc sve do današnjih dana srdačna i živa. Nakon odlaska prvog starešine, dra. Horvata, koji je stekao u radu za društvo lepih zasluga, dolazi na čelo društva jedan od najistaknutiiih sokolskih radenika dr. Pero Magdič. — Njegov rad kao starešine društva (od 1904 do 1914, kad ga je naslcdio Bogdan Svoboda) ispunjen je obilnim plo dom i pod njegovim vodstvom steklo je društvo zamerno mesto u predrat nom Sokolstvu. Društvo dolazi doskora u vezu i s ostalim slovenskim Sokolstvom. Več 1903 pozivaju Poljaci varaždinski Sokol na proslavu desetgodišnjice u La-voru, a Cesi pozivaju Varaždince na slct Husove župc u Budcjovicc. Kati se osnivala zagrebačka župa (Fonoval jedan od prvih njezinih članova jc Varaždin, i nakon toga hvata varaždin sko društvo sve jače veze, napose s društvima u Sisku i Karlovcu. Dolazak članica »Murskega Sokola« iz Ljutomera potstrekne osnutak ženskog odela i to su prve Sokolašice u Hrvatskoj. Prigodom osnutka »Saveza hrvat-skih sokolskih društava« ulazi varaždinsko društvo u taj savez, u kome ostaje do oslobodenja. Jedna od večih priredbi bila jc posveta društvene zastave 11 i 12 juna 1904 goidne. Medu prvima, koji česti-taju Varaždincima bili su »Srijemski Sokol« u Vukovaru, Srpski Sokol »Du šan Silni« u Beogradu, »Junak« iz Sofije, »Sokol« iz Idrije, »Trščanski Sokol« i Poljski sokolski Savez. Ta proslava bio je jedan važan dan za narodni Varaždin, koji je svom dušom uče-stvovao kod ove lepe svečanosti Prvi su stigli Murski Sokoli iz Ljutomera pod vodstvom svog starešine, brata Karela Kloupeka. Njih je preko drav skog mosta na medimurskom tlu do-čekao ceo Varaždin na čelu sa stare šinom drom Magdičem i tajnikom dru štva drom Kriglovičem. Za njima sti gli su Sokoli iz Idrije, Zagreba, Karlovca i Vukovara. Posle svečane podoknice kumi zastave Zori Magdič 4 njezinoj zamenici Ljubi Stankovič, do-čekalo je na tisuče naroda sokolske goste, u ime kojih je Varaždince po-zdravio dr. Lazar Car, a drugog dana posvečen je i razvijen, uz veliko odu-ševljenje, prvi sokolski barjak u Varaždinu. Nakon ove velike sokolske slave, koja je znatno probudila narodne ose čaje u večem delu varaždinskog gra-danstva, opazile su tudinske vlasti svu snagu sokolskog pokreta i od onda na-staju razni progoni društva i pojedinih istaknutiji'h članova. Sav daljnji rad varaždinskog Sokola ispunjen je do rata borbama proti tudinaca, napose Madžara, koji su sve nasrtljivije nadirali u čisto hrvat ske krajeve, no ljudi, koji su vodili varaždinsko društvo, na svakom me stu i u svakoj zgodi dotazali su, da s,u dostojni, da njihova imena udu u svetle stranice istorije tog društva. Varaždinski Sokol čini brojne izlete u oko-licu, gde dolazi u neposredni doticaj sa seljaštvom, ° a „Sokolič" radost ^:2.§ & a C m *- SEVER LJUBLJANA KUUMIAVT-Dill ЦиВЧАМАОАШАПНОУАЧЗ Iv. Brun?« pleskar In ličar sc toplo priporoča vsem cenj. naročnikom. ' ' Delo solidno! — Cene zmerne. TELEFON St. 3476 Ljubljana Kolodvorska ulica 23 piiiiiiiiiiiiiiiHiiiiiiiiiiiiiiiiiiiHHiiiiiiiiiiiiiiiiiiimiiiuiii- TVORNICA TELOVEŽBENIH I SPORTSKIH SPRAVA ). ORAŽEM • RIBNICA NA DOLENJSKEM DRAVSKA BANOVINA Dobovljoč Savezo Sokola kraljevine 3ugoslavije, Minisfarstva vojske i mornarice, svih šleola te ostalih prosvetnih ustanova u kraljevini Jugoslaviji, zraaujemo sve telovežbene sprave, kao američke salonske preče, ruČe raznln veličina, telovelbene konje, kozliće, stole, garniture za skakanje, strunjače, garniture salonskih karika, mehanične garniture američkih karika s valjkom na pasove, švedske sprove ribstole, švedske borne, sedla za borne, pruine mosnce na pero, mostiče za juriš te druge manje sprave, kao diskose, koplio. cunieve, kugle, bučice, i sportska kladiva, stalko i mreže za odbojku, lopte sa zamkom, medicinske lopte i sportske lukove, kao i kompl. smuči (Sky), Pal,c® „ i sve potrepštine. — Gornje sprave možemo dobaviti odmah sa skiaaisra po primitku narudžbe Stabilne sprave, konstrukcije lestava, sprave za pen anje, kolotrke, te armature za pohranu manjih sprava, kao i konstrukcije za etnje vežbalište najmodernijih sistema i sprave prerna posebnim željama doDavijomo u najkfače vreme po primitku potrebnih podataka za izvedbu ti n sprava. Obnavljamo stare sprave. Izvedba najmodernija. Izrada solidna. ^-®ne ur".e“ rene. Ilustrovani katalog besplatno. Najbolje priznanja mnogih državnih zavoda. I Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije prilikom opreme sokolskog stadiona za Svesokolskt slet u Beogradu — Osnovano godine Širite sokolsku štampu! Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnicu II III. IV. V. VI. VII. VIII. VID. a IX. I. sveska: E. Gangl: 0 sokolski ideji. n tf 9f tf » П n n Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav Tyrš: Naš zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar: Dr. Ivan Oražen. Dr. Miroslav Тугб: Sokolska gesla. Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš. * " en: Cilj *................ * Pl: Тугбе rpsko - hi -------------, Dr. Niko Mrvofi: Pogledi i misli dr. Miroslava Tyrša. Svaka sveska stoji 3 Din Jai----------------------------- „ Jan Kren: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo. Isto. (Srpsko • hrvatski tekst.) PUTEVI I CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din Franjo Mačus: ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Franjo Malin: Praktički udžbcnik čeŠkog jezika. U kartonu 15 Din Dr. Viktor Novak: SVESLOVENSKA MISAO U kartonu 9 Din Miroslav Ambrožič: METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din Franjo Malin: ČEHOSLOVACI I ČEHOSLOVAČKA U kartonu 15 Din ugoslovenska Sokolska ^Matica Jtjubljana, ZNarodni dom Zelefon 25-43 / Stačun voštanske štedionice £jubljana 13.831 Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Sljepan Čelar • Ureduje Reakcijski oisek • Za upravu oglase odgovara Mica Koščeva Tiska Učiteljska liskama (predsiavnik France Štrukelj); svi u Ljubljani